www.info.hazu.hr Open in urlscan Pro
31.147.205.230 Public Scan

Back to summary

Submitted URL:
http://info.hazu.hr/
Effective URL:
https://www.info.hazu.hr/
Submission: On November 08 via api (November 8th 2022, 5:04:05 am UTC) from US — Scanned from DE

Form analysis
1 forms found in the DOM

POST

<form id="mc4wp-form-1" class="mc4wp-form mc4wp-form-3732" method="post" data-id="3732" data-name="Newsletter Form">
  <div class="mc4wp-form-fields"><label>Vaše ime</label>
    <input type="text" name="FNAME" placeholder="Vaše ime" required="">
    <label>Vaš email</label>
    <input type="email" name="EMAIL" placeholder="Vaš email" required="">
    <label class="checkbox">
      <input name="AGREE_TO_TERMS" type="checkbox" value="1" required="">
      <a href="/pravo-na-pristup-informacijama/" target="_blank">Pročitao/la sam i slažem se sa pravilima privatnosti</a>
    </label>
    <input type="submit" value="Prijavi se">
  </div><label style="display: none !important;">Leave this field empty if you're human: <input type="text" name="_mc4wp_honeypot" value="" tabindex="-1" autocomplete="off"></label><input type="hidden" name="_mc4wp_timestamp"
    value="1667883835"><input type="hidden" name="_mc4wp_form_id" value="3732"><input type="hidden" name="_mc4wp_form_element_id" value="mc4wp-form-1">
  <div class="mc4wp-response"></div>
</form>

Text Content

Prijeđi na glavni sadržajOmogućiti pristup osobama s oštećenjima vidaOtvorite
izbornik pristupačnosti

* *
* O akademiji
* Misija / Strateški plan
* Projekti
* Pravni akti
* Javna nabava
* Financije
* Planovi rada
* Izvještaji o radu
* Međunarodna suradnja
* Povijest
* Osnutak Akademije
* Josip Juraj Strossmayer
* Palača Akademije
* Bašćanska ploča
* Škrinja sv. Šimuna
* Narodni dom
* Guarnerijeva violina
* Soba nobelovaca
* Predsjednici Akademije
* Članstvo
* Redoviti članovi
* Članovi suradnici
* Dopisni članovi
* Počasni članovi
* Članovi po razredima
* Preminuli članovi
* Spomenice preminulim članovima
* Organizacija
* Uprava
* Predsjedništvo Akademije
* Skupština HAZU
* Razredi
* I. Razred za društvene znanosti
* II. Razred za matematičke, fizičke i kemijske znanosti
* III. Razred za prirodne znanosti
* IV. Razred za medicinske znanosti
* V. Razred za filološke znanosti
* VI. Razred za književnost
* VII. Razred za likovne umjetnosti
* VIII. Razred za glazbenu umjetnost i muzikologiju
* IX. Razred za tehničke znanosti
* Znanstvene i umjetničke sastavnice HAZU
* Znanstvenoistraživačke jedinice
* Muzeji – Galerije – Zbirke
* Druge jedinice
* Znanstvena vijeća
* Znanstveno vijeće za antropologijska istraživanja
* Znanstveno vijeće za arhitekturu, urbanizam i uređenje prostora
* Znanstveno vijeće za daljinska istraživanja
* Znanstveno vijeće za državnu upravu, pravosuđe i vladavinu prava
* Znanstveno vijeće za ekonomska istraživanja i hrvatsko gospodarstvo
* Znanstveno vijeće za istraživačku infrastrukturu Hrvatske
* Znanstveno vijeće za istraživanje odnosa Hrvatske i europskog jugoistoka
u povijesnoj perspektivi
* Znanstveno vijeće za kazalište, film, radio i televiziju
* Znanstveno vijeće za kristalografiju HAZU – Hrvatska kristalografska
zajednica
* Znanstveno vijeće za mir i ljudska prava
* Znanstveno vijeće za naftno-plinsko gospodarstvo i energetiku
* Znanstveno vijeće za obrazovanje i školstvo
* Znanstveno vijeće za poljoprivredu i šumarstvo
* Znanstveno vijeće za pomorstvo
* Znanstveno vijeće za prirodoznanstvena istraživanja Jadrana
* Znanstveno vijeće za promet
* Znanstveno vijeće za tehnološki razvoj
* Znanstveno vijeće za turizam i prostor
* Znanstveno vijeće za zaštitu prirode
* Odbori
* Knjižnični odbor Knjižnice HAZU
* Odbor projekta Hrvatska i Europa
* Odbor za obnovu i razvitak Arboretuma Trsteno
* Odbor za suradnju s hrvatskim sveučilištima i znanstvenim institutima
* Odbor za međunarodnu suradnju
* Odbor za Statut
* Odbor za imovinu
* Odbor za nagrade
* Odbor za utvrđivanje postojanja djela koje nije u skladu s ugledom i
dostojanstvom člana Hrvatske akademije
* Odbor za koordinaciju rada znanstvenoistraživačkih i
umjetničko-galerijskih jedinica
* Odbor za zaštitu dobara od nacionalnog interesa
* Odbor za normu hrvatskoga standardnog jezika
* Povjerenstva i druga tijela HAZU
* Etičko povjerenstvo
* Hrvatsko povjerenstvo za geodeziju i geofiziku
* Nacionalni odbor INQUA
* Povjerenstvo za definiranje i promicanje znanosti od nacionalnog značaja
* Stručne službe
* M-G-Z
* Pregled aktivnosti M-G-Z
* Muzeji i galerije
* Strossmayerova galerija starih majstora, Zagreb
* Kabinet grafike, Zagreb
* Gliptoteka, Zagreb
* Hrvatski muzej arhitekture, Zagreb
* Hrvatski muzej medicine i farmacije, Zagreb
* Umjetničke zbirke
* Memorijalna zbirka Maksimilijana Vanke, Korčula
* Muzejsko-kazališna zbirka, Zagreb
* Kulturno-povijesne zbirke
* Umjetnički inventar Palače HAZU, Zagreb
* Inventar umjetnina ljetnikovca Gučetić-Gozze u Arboretumu Trsteno,
Dubrovnik
* Inventar umjetnina Sorkočevićeva ljetnikovca u Dubrovniku, Dubrovnik
* Muzej i biblioteka Baltazara Bogišića u Cavtatu, Cavtat
* Muzejska zbirka Vekarić, Orebić
* Zbirka Pomorskog muzeja u Zadru, Zadar
* Aktualno
* Obavijesti
* Izložbe
* Skupovi i predavanja
* Arhiva vijesti
* Kalendar događanja
* Nagrade i natječaji
* Nagrade HAZU
* Dobitnici nagrade HAZU
* Odbor za Nagrade HAZU
* Javni natječaji HAZU
* Stipendija Baloković
* Natječaji za radna mjesta
* Obavijesti i natječaji HRZZ
* Međunarodni natječaji
* Natječaji za usavršavanje
* Natječaji za knjige i časopise
* Nakladništvo
* Knjižnice
* Zaklada HAZU
*

Menu
* *
* O akademiji
* Misija / Strateški plan
* Projekti
* Pravni akti
* Javna nabava
* Financije
* Planovi rada
* Izvještaji o radu
* Međunarodna suradnja
* Povijest
* Osnutak Akademije
* Josip Juraj Strossmayer
* Palača Akademije
* Bašćanska ploča
* Škrinja sv. Šimuna
* Narodni dom
* Guarnerijeva violina
* Soba nobelovaca
* Predsjednici Akademije
* Članstvo
* Redoviti članovi
* Članovi suradnici
* Dopisni članovi
* Počasni članovi
* Članovi po razredima
* Preminuli članovi
* Spomenice preminulim članovima
* Organizacija
* Uprava
* Predsjedništvo Akademije
* Skupština HAZU
* Razredi
* I. Razred za društvene znanosti
* II. Razred za matematičke, fizičke i kemijske znanosti
* III. Razred za prirodne znanosti
* IV. Razred za medicinske znanosti
* V. Razred za filološke znanosti
* VI. Razred za književnost
* VII. Razred za likovne umjetnosti
* VIII. Razred za glazbenu umjetnost i muzikologiju
* IX. Razred za tehničke znanosti
* Znanstvene i umjetničke sastavnice HAZU
* Znanstvenoistraživačke jedinice
* Muzeji – Galerije – Zbirke
* Druge jedinice
* Znanstvena vijeća
* Znanstveno vijeće za antropologijska istraživanja
* Znanstveno vijeće za arhitekturu, urbanizam i uređenje prostora
* Znanstveno vijeće za daljinska istraživanja
* Znanstveno vijeće za državnu upravu, pravosuđe i vladavinu prava
* Znanstveno vijeće za ekonomska istraživanja i hrvatsko gospodarstvo
* Znanstveno vijeće za istraživačku infrastrukturu Hrvatske
* Znanstveno vijeće za istraživanje odnosa Hrvatske i europskog jugoistoka
u povijesnoj perspektivi
* Znanstveno vijeće za kazalište, film, radio i televiziju
* Znanstveno vijeće za kristalografiju HAZU – Hrvatska kristalografska
zajednica
* Znanstveno vijeće za mir i ljudska prava
* Znanstveno vijeće za naftno-plinsko gospodarstvo i energetiku
* Znanstveno vijeće za obrazovanje i školstvo
* Znanstveno vijeće za poljoprivredu i šumarstvo
* Znanstveno vijeće za pomorstvo
* Znanstveno vijeće za prirodoznanstvena istraživanja Jadrana
* Znanstveno vijeće za promet
* Znanstveno vijeće za tehnološki razvoj
* Znanstveno vijeće za turizam i prostor
* Znanstveno vijeće za zaštitu prirode
* Odbori
* Knjižnični odbor Knjižnice HAZU
* Odbor projekta Hrvatska i Europa
* Odbor za obnovu i razvitak Arboretuma Trsteno
* Odbor za suradnju s hrvatskim sveučilištima i znanstvenim institutima
* Odbor za međunarodnu suradnju
* Odbor za Statut
* Odbor za imovinu
* Odbor za nagrade
* Odbor za utvrđivanje postojanja djela koje nije u skladu s ugledom i
dostojanstvom člana Hrvatske akademije
* Odbor za koordinaciju rada znanstvenoistraživačkih i
umjetničko-galerijskih jedinica
* Odbor za zaštitu dobara od nacionalnog interesa
* Odbor za normu hrvatskoga standardnog jezika
* Povjerenstva i druga tijela HAZU
* Etičko povjerenstvo
* Hrvatsko povjerenstvo za geodeziju i geofiziku
* Nacionalni odbor INQUA
* Povjerenstvo za definiranje i promicanje znanosti od nacionalnog značaja
* Stručne službe
* M-G-Z
* Pregled aktivnosti M-G-Z
* Muzeji i galerije
* Strossmayerova galerija starih majstora, Zagreb
* Kabinet grafike, Zagreb
* Gliptoteka, Zagreb
* Hrvatski muzej arhitekture, Zagreb
* Hrvatski muzej medicine i farmacije, Zagreb
* Umjetničke zbirke
* Memorijalna zbirka Maksimilijana Vanke, Korčula
* Muzejsko-kazališna zbirka, Zagreb
* Kulturno-povijesne zbirke
* Umjetnički inventar Palače HAZU, Zagreb
* Inventar umjetnina ljetnikovca Gučetić-Gozze u Arboretumu Trsteno,
Dubrovnik
* Inventar umjetnina Sorkočevićeva ljetnikovca u Dubrovniku, Dubrovnik
* Muzej i biblioteka Baltazara Bogišića u Cavtatu, Cavtat
* Muzejska zbirka Vekarić, Orebić
* Zbirka Pomorskog muzeja u Zadru, Zadar
* Aktualno
* Obavijesti
* Izložbe
* Skupovi i predavanja
* Arhiva vijesti
* Kalendar događanja
* Nagrade i natječaji
* Nagrade HAZU
* Dobitnici nagrade HAZU
* Odbor za Nagrade HAZU
* Javni natječaji HAZU
* Stipendija Baloković
* Natječaji za radna mjesta
* Obavijesti i natječaji HRZZ
* Međunarodni natječaji
* Natječaji za usavršavanje
* Natječaji za knjige i časopise
* Nakladništvo
* Knjižnice
* Zaklada HAZU
*

HRVATSKA AKADEMIJA ZNANOSTI I UMJETNOSTI

Najviša je znanstvena i umjetnička ustanova u Republici Hrvatskoj, razvija i
promiče znanstvenu djelatnost i umjetničko stvaralaštvo i od osobite je
nacionalne važnosti.

Izjave HAZU
Nagrade akademika
Obnova HAZU nakon potresa

AKTUALNE OBAVIJESTI

Priopćenje

AKADEMIK ANDRIJA MUTNJAKOVIĆ PROGLAŠEN POČASNIM GRAĐANINOM PRIŠTINE

U palači Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u ponedjeljak 7. studenog
2022. održana je svečanost proglašenja akademika Andrije Mutnjakovića počasnim
građaninom Prištine u kojoj je projektirao zgradu Nacionalne knjižnice Kosova
„Pjetër Bogdani“. Prištinski gradonačelnik Përparim Rama tom je prilikom
akademiku Mutnjakoviću uručio ključ Grada Prištine i istaknuo važnost koju
njegova zgrada ima za identitet Republike Kosovo i njenog glavnog grada.

7. studenoga, 2022
Priopćenje

PREDSJEDNIK HRVATSKOG OLIMPIJSKOG ODBORA ZLATKO MATEŠA POSJETIO HRVATSKU
AKADEMIJU ZNANOSTI I UMJETNOSTI

Predsjednik Hrvatskog olimpijskog odbora Zlatko Mateša posjetio je u četvrtak 3.
studenog 2022. Hrvatsku akademiju znanosti i umjetnosti gdje ga je primio
predsjednik akademik Velimir Neidhardt.

7. studenoga, 2022
Priopćenje

OBJAVLJENA PRVA HRVATSKA KNJIGA NA AZERBAJDŽANSKOM JEZIKU, ZBIRKA POEZIJE
“ZEFIR” AKADEMIKA DRAGE ŠTAMBUKA

U glavnom gradu Azerbajdžana Bakuu, inicijativom veleposlanstva Republike
Hrvatske, tiskana je prva hrvatska knjiga na azerbajdžanskom jeziku, zbirka
poezije “Zefir” hrvatskog pjesnika i diplomata akademika Drage Štambuka,
prijevod njegove perzijske knjige “Damavand, s onu stranu mora” objavljene u
Teheranu 2019.

4. studenoga, 2022
Priopćenje

KONFERENCIJA “LOV NA TIHOG UBOJICU”

Razred za medicinske znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti
pokrovitelj je konferencije “Lov na tihog ubojicu” koja se održava u četvrtak 3.
studenog 2022. s početkom u 10 sati na Medicinskom fakultetu u Zagrebu.

27. listopada, 2022
Više obavijesti

DOGAĐANJA

Skup

100. OBLJETNICA ROĐENJA AKADEMIKA IVE PADOVANA

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti organizira svečanost povodom 100.
obljetnice rođenja akademika Ive Padovana, u utorak 8. studenog 2022. s početkom
u 12 sati u veliko dvorani palače HAZU. Uvodno će govoriti predsjednik HAZU
akademik Velimir Neidhardt, a o životu i djelu akademika Ive Padovana govorit će
akademik Zvonko Kusić (predsjednik HAZU 2011. – 2018.), akademkinja Vida
DEMARIN, tajnica Razreda za medicinske znanosti HAZU, prof. dr. sc. Goran GEBER,
dr. med., predstojnik Klinike za otorinolaringologiju i kirurgiju glave i vrata
KBCSM i prof.dr.sc. Livije KALOGJERA, dr. med., KBC Sestre milosrdnice.

Skup

OTVORENJE GRADILIŠTA I POČETAK OBNOVE U POTRESU STRADALOG KOMPLEKSA GLIPTOTEKE
HAZU

Otvorenje gradilišta i početak obnove u potresu stradalog kompleksa Gliptoteke
Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti bit će u srijedu, 9. studenog 2022. u
10.30 sati, u Medvedgradskoj 2. Na otvaranju gradilišta govore glavni tajnik
HAZU akademik Dario Vretenar, tajnik Razreda za likovne umjetnosti akademik
Mladen Obad Šćitaroci i glavni projektant Davor Mateković, dipl. ing. arh, a
sudjeluju i drugi predstavnici sudionika u gradnji (izvođač MDK GRAĐEVINAR
d.o.o., stručni nadzor i koordinator zaštite na radu u fazi izvođenja radova
Zajednica ponuditelja ZEM nadzor d.o.o.).

Skup

PREDSTAVLJANJE KNJIGE AKADEMIK KUZMA KOVAČIĆ, AUTORA AKADEMIKA JOSIPA PEČARIĆA

U srijedu 9. studenog 2022. u 12 sati u Knjižnici Hrvatske akademije znanosti i
umjetnosti, Strossmayerov trg 14 u Zagrebu, održat će se predstavljanje knjige
Akademik Kuzma Kovačić, autora akademika Josipa Pečarića. Nakon pozdravne riječi
akademika Velimira Neidhardta, predsjednika HAZU, o knjizi će govoriti akademik
Josip Pečarić, književnik Hrvoje Hitrec, likovni kritičar Milan Bešlić i
akademik Kuzma Kovačić.

Predavanje

AUTONOMOUS VEHICLE IN LIVING ENVIRONMENT

Razred za tehničke znanosti HAZU u suradnji s Francuskim institutom u Hrvatskoj
i Fakultetom strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu organizira
predavanje koje će održati profesor Philippe Martinet AUTONOMOUS VEHICLE IN
LIVING ENVIRONMENT, u četvrtak, 10. studenoga 2022. u 12 sati, u dvorani
Knjižnice HAZU, Trg Josipa Jurja Strossmayera 14. Uvodno će govoriti tajnik
Razreda akademik Ignac Lovrek i akademik Bojan Jerbić

Više

IZLOŽBE

IZLOŽBA U POVODU DANA AKADEMIJE I 155 GODINA DJELOVANJA KNJIŽNICE

29. travnja obilježavamo Dan Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti čije je
osnivanje na taj datum davne 1861. godine biskup Josip Juraj Strossmayer
predložio Hrvatskom saboru, a Sabor prihvatio.
Ove godine slavimo i 155 godina djelovanja Knjižnice HAZU, najstarije
Akademijine jedinice (1867.-2022.).

29.04.2022 - 31.12.2022

ARHITEKT ALEKSANDAR DRAGOMANOVIĆ – POVODOM 100 GODINA OD ROĐENJA / VIRTUALNA
IZLOŽBA IZ FUNDUSA HRVATSKOG MUZEJA ARHITEKTURE HAZU

Povodom stote obljetnice od rođenja arhitekta Aleksandra Dragomanovića (Banja
Luka, 1921. – Zagreb, 1996.) Hrvatski muzej arhitekture HAZU predstavlja prvu
virtualnu izložbu iz svog fundusa, autora doc. dr. sc. Alena Žunića: ARHITEKT
ALEKSANDAR DRAGOMANOVIĆ – POVODOM 100 GODINA OD ROĐENJA / Virtualna izložba iz
fundusa Hrvatskog muzeja arhitekture HAZU.
Izložba je dostupna na poveznici: https://dragomanovic.hazu.hr

25.03.2022 - 31.12.2022

VIRTUALNA IZLOŽBA GIPSOTEKA ANTUNA BAUERA

U povodu 110. godišnjice rođenja dr. sc. Antuna Bauera, povjesničara umjetnosti,
arheologa i muzeologa, koji je ostavio dubok trag u nacionalnoj kulturnoj
povijesti kao donator i osnivač muzejskih ustanova te inicijator i vizionarski
pokretač brojnih kulturnih i muzeoloških projekata, Gliptoteka i Arhiv za
likovne umjetnosti HAZU organizirali su virtualnu izložbu popraćenu katalogom.
Kroz bogatu arhivsku i fotografsku građu prikazuju se početci ovih dviju
značajnih kulturnih ustanova.

27.01.2022 - 31.12.2022

DANTEOVA BOŽANSTVENA KOMEDIJA U CRTEŽIMA MIRKA RAČKOG / IZ FUNDUSA KABINETA
GRAFIKE HAZU

U godini obilježavanja 700. godišnjice smrti Dantea Alighierija Kabinet grafike
HAZU priključio se nacionalnim i europskim muzeološko-književnim obilježavanjima
te svečane obljetnice virtualnom izložbom i tiskanom publikacijom Danteova
Božanstvena komedija u crtežima Mirka Račkog / Iz fundusa Kabineta grafike HAZU.
Poveznica na izložbu: https://racki.kabinet-grafike.hazu.hr/

30.11.2021 - 30.11.2022

VIRTUALNA IZLOŽBA SERGIJE DOGAN – MEMORIJALNA GRAĐA U ZBIRKAMA HRVATSKE
AKADEMIJE ZNANOSTI I UMJETNOSTI

U dvjema ustanovama Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Hrvatskom muzeju
medicine i farmacije i Odsjeku za povijest medicinskih znanosti, čuva se
ostavština hrvatskog neurologa Sergija Dogana, donacija njegove kćeri prof. dr.
sc. Branke Marinović, koja je dostupna na virtualnoj izložbi.

22.09.2022 - 22.09.2023

VIRTUALNA IZLOŽBA GRAFIČKA ANTOLOGIJA TOMISLAVA KRIZMANA / IZ FUNDUSA KABINETA
GRAFIKE HAZU

U godini obilježavanja 140. godišnjice rođenja akademika Tomislava Krizmana,
Kabinet grafike priključio se obilježavanjima te svečane obljetnice virtualnom
izložbom Grafička antologija Tomislava Krizmana / Iz fundusa Kabineta grafike
HAZU na adresi: https://krizman.kabinet-grafike.hazu.hr/

26.07.2022 - 31.07.2023

IZLOŽBA U POVODU DANA AKADEMIJE I 155 GODINA DJELOVANJA KNJIŽNICE

29.04.2022 - 31.12.2022

ARHITEKT ALEKSANDAR DRAGOMANOVIĆ – POVODOM 100 GODINA OD ROĐENJA / VIRTUALNA
IZLOŽBA IZ FUNDUSA HRVATSKOG MUZEJA ARHITEKTURE HAZU

25.03.2022 - 31.12.2022

VIRTUALNA IZLOŽBA GIPSOTEKA ANTUNA BAUERA

27.01.2022 - 31.12.2022

DANTEOVA BOŽANSTVENA KOMEDIJA U CRTEŽIMA MIRKA RAČKOG / IZ FUNDUSA KABINETA
GRAFIKE HAZU

30.11.2021 - 30.11.2022

VIRTUALNA IZLOŽBA SERGIJE DOGAN – MEMORIJALNA GRAĐA U ZBIRKAMA HRVATSKE
AKADEMIJE ZNANOSTI I UMJETNOSTI

22.09.2022 - 22.09.2023

VIRTUALNA IZLOŽBA GRAFIČKA ANTOLOGIJA TOMISLAVA KRIZMANA / IZ FUNDUSA KABINETA
GRAFIKE HAZU

26.07.2022 - 31.07.2023

IZLOŽBA U POVODU DANA AKADEMIJE I 155 GODINA DJELOVANJA KNJIŽNICE

29.04.2022 - 31.12.2022

ARHITEKT ALEKSANDAR DRAGOMANOVIĆ – POVODOM 100 GODINA OD ROĐENJA / VIRTUALNA
IZLOŽBA IZ FUNDUSA HRVATSKOG MUZEJA ARHITEKTURE HAZU

25.03.2022 - 31.12.2022

VIRTUALNA IZLOŽBA GIPSOTEKA ANTUNA BAUERA

27.01.2022 - 31.12.2022

DANTEOVA BOŽANSTVENA KOMEDIJA U CRTEŽIMA MIRKA RAČKOG / IZ FUNDUSA KABINETA
GRAFIKE HAZU

30.11.2021 - 30.11.2022

ŠTO VAS ZANIMA?

KORONAVIRUS

DOPRINOS HAZU U SUZBIJANJU EPIDEMIJE

POTRES 2020

OBNOVA PALAČA, ZGRADA I POKRETNINA HAZU

JEDINICE U SASTAVU

MUZEJI - GALERIJE - ZBIRKE

KONTAKTI

SVI KONTAKTI ČLANOVA I DJELATNIKA

KALENDAR DOGAĐANJA

Kategorija Predavanje Izložba Koncert Skup Manifestacija Predstavljanje knjige
Komemoracija
Lokacija Knjižnica HAZU Strossmayerova galerija starih majstora HAZU Zagreb
Gliptoteka HAZU Zavod za znanstveni i umjetnički rad HAZU u Splitu Online
Kabinet grafike HAZU HNK u Osijeku Filozofski fakultet u Osijeku Atrij palače
Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti Preporodna dvorana Velika dvorana
palače HAZU Gradski muzej Bjelovar Skupštinska dvorana Varaždinske županije
Palača Herzer Gradskog muzeja Varaždin Dom kulture Fužine Filozofski fakultet
Sveučilišta u Zagrebu Salon vijećnice Grada Varaždina Hotel Trakošćan Središnja
biskupijska i fakultetska knjižnica u Đakovu Gradska knjižnica Franjo Marković
Dvorana Pučkog otvorenog učilišta (Gradska vijećnica) Zavod za povijesne
znanosti HAZU u Dubrovniku Zavod za znanstveni i umjetnički rad HAZU u Splitu
Zbirka Baltazara Bogišića u Cavtatu Slovenski dom – KPD „Bazovica”, Podpinjol
43, Rijeka Filozofski fakultet u Rijeci Zavod za povijesne i društvene znanosti
HAZU u Rijeci
siječanjveljačaožujaktravanjsvibanjlipanjsrpanjkolovozrujanlistopadstudeniprosinac2020202120222023202420252026

listopad

STUDENI 2022

prosinac
MOTUWETHFRSASU 311234567891011121314151617181920212223242526272829301234

DOGAĐANJA ZA 31. LISTOPAD

08:00 - 00:00

VIRTUALNA IZLOŽBA SERGIJE DOGAN – MEMORIJALNA GRAĐA U ZBIRKAMA HRVATSKE
AKADEMIJE ZNANOSTI I UMJETNOSTI

Online
08:00

VIRTUALNA IZLOŽBA GRAFIČKA ANTOLOGIJA TOMISLAVA KRIZMANA / IZ FUNDUSA KABINETA
GRAFIKE HAZU

Online
08:00 - 00:00

IZLOŽBA U POVODU DANA AKADEMIJE I 155 GODINA DJELOVANJA KNJIŽNICE

Knjižnica HAZU
08:00

ARHITEKT ALEKSANDAR DRAGOMANOVIĆ – POVODOM 100 GODINA OD ROĐENJA / VIRTUALNA
IZLOŽBA IZ FUNDUSA HRVATSKOG MUZEJA ARHITEKTURE HAZU

Online
Cjelodnevni događaj

VIRTUALNA IZLOŽBA GIPSOTEKA ANTUNA BAUERA

Cjelodnevni događaj

DANTEOVA BOŽANSTVENA KOMEDIJA U CRTEŽIMA MIRKA RAČKOG / IZ FUNDUSA KABINETA
GRAFIKE HAZU

DOGAĐANJA ZA 1. STUDENI

Cjelodnevni događaj

VIRTUALNA IZLOŽBA SERGIJE DOGAN – MEMORIJALNA GRAĐA U ZBIRKAMA HRVATSKE
AKADEMIJE ZNANOSTI I UMJETNOSTI

Online
Cjelodnevni događaj

VIRTUALNA IZLOŽBA GRAFIČKA ANTOLOGIJA TOMISLAVA KRIZMANA / IZ FUNDUSA KABINETA
GRAFIKE HAZU

Online
Cjelodnevni događaj

IZLOŽBA U POVODU DANA AKADEMIJE I 155 GODINA DJELOVANJA KNJIŽNICE

Knjižnica HAZU
Cjelodnevni događaj

ARHITEKT ALEKSANDAR DRAGOMANOVIĆ – POVODOM 100 GODINA OD ROĐENJA / VIRTUALNA
IZLOŽBA IZ FUNDUSA HRVATSKOG MUZEJA ARHITEKTURE HAZU

Online
Cjelodnevni događaj

VIRTUALNA IZLOŽBA GIPSOTEKA ANTUNA BAUERA

Cjelodnevni događaj

DANTEOVA BOŽANSTVENA KOMEDIJA U CRTEŽIMA MIRKA RAČKOG / IZ FUNDUSA KABINETA
GRAFIKE HAZU

DOGAĐANJA ZA 2. STUDENI

Cjelodnevni događaj

VIRTUALNA IZLOŽBA SERGIJE DOGAN – MEMORIJALNA GRAĐA U ZBIRKAMA HRVATSKE
AKADEMIJE ZNANOSTI I UMJETNOSTI

Online
Cjelodnevni događaj

VIRTUALNA IZLOŽBA GRAFIČKA ANTOLOGIJA TOMISLAVA KRIZMANA / IZ FUNDUSA KABINETA
GRAFIKE HAZU

Online
Cjelodnevni događaj

IZLOŽBA U POVODU DANA AKADEMIJE I 155 GODINA DJELOVANJA KNJIŽNICE

Knjižnica HAZU
Cjelodnevni događaj

ARHITEKT ALEKSANDAR DRAGOMANOVIĆ – POVODOM 100 GODINA OD ROĐENJA / VIRTUALNA
IZLOŽBA IZ FUNDUSA HRVATSKOG MUZEJA ARHITEKTURE HAZU

Online
Cjelodnevni događaj

VIRTUALNA IZLOŽBA GIPSOTEKA ANTUNA BAUERA

Cjelodnevni događaj

DANTEOVA BOŽANSTVENA KOMEDIJA U CRTEŽIMA MIRKA RAČKOG / IZ FUNDUSA KABINETA
GRAFIKE HAZU

DOGAĐANJA ZA 3. STUDENI

Cjelodnevni događaj

VIRTUALNA IZLOŽBA SERGIJE DOGAN – MEMORIJALNA GRAĐA U ZBIRKAMA HRVATSKE
AKADEMIJE ZNANOSTI I UMJETNOSTI

Online
Cjelodnevni događaj

VIRTUALNA IZLOŽBA GRAFIČKA ANTOLOGIJA TOMISLAVA KRIZMANA / IZ FUNDUSA KABINETA
GRAFIKE HAZU

Online
Cjelodnevni događaj

IZLOŽBA U POVODU DANA AKADEMIJE I 155 GODINA DJELOVANJA KNJIŽNICE

Knjižnica HAZU
Cjelodnevni događaj

ARHITEKT ALEKSANDAR DRAGOMANOVIĆ – POVODOM 100 GODINA OD ROĐENJA / VIRTUALNA
IZLOŽBA IZ FUNDUSA HRVATSKOG MUZEJA ARHITEKTURE HAZU

Online
Cjelodnevni događaj

VIRTUALNA IZLOŽBA GIPSOTEKA ANTUNA BAUERA

Cjelodnevni događaj

DANTEOVA BOŽANSTVENA KOMEDIJA U CRTEŽIMA MIRKA RAČKOG / IZ FUNDUSA KABINETA
GRAFIKE HAZU

DOGAĐANJA ZA 4. STUDENI

Cjelodnevni događaj

VIRTUALNA IZLOŽBA SERGIJE DOGAN – MEMORIJALNA GRAĐA U ZBIRKAMA HRVATSKE
AKADEMIJE ZNANOSTI I UMJETNOSTI

Online
Cjelodnevni događaj

VIRTUALNA IZLOŽBA GRAFIČKA ANTOLOGIJA TOMISLAVA KRIZMANA / IZ FUNDUSA KABINETA
GRAFIKE HAZU

Online
Cjelodnevni događaj

IZLOŽBA U POVODU DANA AKADEMIJE I 155 GODINA DJELOVANJA KNJIŽNICE

Knjižnica HAZU
Cjelodnevni događaj

ARHITEKT ALEKSANDAR DRAGOMANOVIĆ – POVODOM 100 GODINA OD ROĐENJA / VIRTUALNA
IZLOŽBA IZ FUNDUSA HRVATSKOG MUZEJA ARHITEKTURE HAZU

Online
Cjelodnevni događaj

VIRTUALNA IZLOŽBA GIPSOTEKA ANTUNA BAUERA

Cjelodnevni događaj

DANTEOVA BOŽANSTVENA KOMEDIJA U CRTEŽIMA MIRKA RAČKOG / IZ FUNDUSA KABINETA
GRAFIKE HAZU

DOGAĐANJA ZA 5. STUDENI

Cjelodnevni događaj

VIRTUALNA IZLOŽBA SERGIJE DOGAN – MEMORIJALNA GRAĐA U ZBIRKAMA HRVATSKE
AKADEMIJE ZNANOSTI I UMJETNOSTI

Online
Cjelodnevni događaj

VIRTUALNA IZLOŽBA GRAFIČKA ANTOLOGIJA TOMISLAVA KRIZMANA / IZ FUNDUSA KABINETA
GRAFIKE HAZU

Online
Cjelodnevni događaj

IZLOŽBA U POVODU DANA AKADEMIJE I 155 GODINA DJELOVANJA KNJIŽNICE

Knjižnica HAZU
Cjelodnevni događaj

ARHITEKT ALEKSANDAR DRAGOMANOVIĆ – POVODOM 100 GODINA OD ROĐENJA / VIRTUALNA
IZLOŽBA IZ FUNDUSA HRVATSKOG MUZEJA ARHITEKTURE HAZU

Online
Cjelodnevni događaj

VIRTUALNA IZLOŽBA GIPSOTEKA ANTUNA BAUERA

Cjelodnevni događaj

DANTEOVA BOŽANSTVENA KOMEDIJA U CRTEŽIMA MIRKA RAČKOG / IZ FUNDUSA KABINETA
GRAFIKE HAZU

DOGAĐANJA ZA 6. STUDENI

Cjelodnevni događaj

VIRTUALNA IZLOŽBA SERGIJE DOGAN – MEMORIJALNA GRAĐA U ZBIRKAMA HRVATSKE
AKADEMIJE ZNANOSTI I UMJETNOSTI

Online
Cjelodnevni događaj

VIRTUALNA IZLOŽBA GRAFIČKA ANTOLOGIJA TOMISLAVA KRIZMANA / IZ FUNDUSA KABINETA
GRAFIKE HAZU

Online
Cjelodnevni događaj

IZLOŽBA U POVODU DANA AKADEMIJE I 155 GODINA DJELOVANJA KNJIŽNICE

Knjižnica HAZU
Cjelodnevni događaj

ARHITEKT ALEKSANDAR DRAGOMANOVIĆ – POVODOM 100 GODINA OD ROĐENJA / VIRTUALNA
IZLOŽBA IZ FUNDUSA HRVATSKOG MUZEJA ARHITEKTURE HAZU

Online
Cjelodnevni događaj

VIRTUALNA IZLOŽBA GIPSOTEKA ANTUNA BAUERA

Cjelodnevni događaj

DANTEOVA BOŽANSTVENA KOMEDIJA U CRTEŽIMA MIRKA RAČKOG / IZ FUNDUSA KABINETA
GRAFIKE HAZU

DOGAĐANJA ZA 7. STUDENI

Cjelodnevni događaj

VIRTUALNA IZLOŽBA SERGIJE DOGAN – MEMORIJALNA GRAĐA U ZBIRKAMA HRVATSKE
AKADEMIJE ZNANOSTI I UMJETNOSTI

Online
Cjelodnevni događaj

VIRTUALNA IZLOŽBA GRAFIČKA ANTOLOGIJA TOMISLAVA KRIZMANA / IZ FUNDUSA KABINETA
GRAFIKE HAZU

Online
Cjelodnevni događaj

IZLOŽBA U POVODU DANA AKADEMIJE I 155 GODINA DJELOVANJA KNJIŽNICE

Knjižnica HAZU
Cjelodnevni događaj

ARHITEKT ALEKSANDAR DRAGOMANOVIĆ – POVODOM 100 GODINA OD ROĐENJA / VIRTUALNA
IZLOŽBA IZ FUNDUSA HRVATSKOG MUZEJA ARHITEKTURE HAZU

Online
Cjelodnevni događaj

VIRTUALNA IZLOŽBA GIPSOTEKA ANTUNA BAUERA

Cjelodnevni događaj

DANTEOVA BOŽANSTVENA KOMEDIJA U CRTEŽIMA MIRKA RAČKOG / IZ FUNDUSA KABINETA
GRAFIKE HAZU

DOGAĐANJA ZA 8. STUDENI

Cjelodnevni događaj

VIRTUALNA IZLOŽBA SERGIJE DOGAN – MEMORIJALNA GRAĐA U ZBIRKAMA HRVATSKE
AKADEMIJE ZNANOSTI I UMJETNOSTI

Online
Cjelodnevni događaj

VIRTUALNA IZLOŽBA GRAFIČKA ANTOLOGIJA TOMISLAVA KRIZMANA / IZ FUNDUSA KABINETA
GRAFIKE HAZU

Online
Cjelodnevni događaj

IZLOŽBA U POVODU DANA AKADEMIJE I 155 GODINA DJELOVANJA KNJIŽNICE

Knjižnica HAZU
Cjelodnevni događaj

ARHITEKT ALEKSANDAR DRAGOMANOVIĆ – POVODOM 100 GODINA OD ROĐENJA / VIRTUALNA
IZLOŽBA IZ FUNDUSA HRVATSKOG MUZEJA ARHITEKTURE HAZU

Online
Cjelodnevni događaj

VIRTUALNA IZLOŽBA GIPSOTEKA ANTUNA BAUERA

Cjelodnevni događaj

DANTEOVA BOŽANSTVENA KOMEDIJA U CRTEŽIMA MIRKA RAČKOG / IZ FUNDUSA KABINETA
GRAFIKE HAZU

12:00 - 14:00

100. OBLJETNICA ROĐENJA AKADEMIKA IVE PADOVANA

Velika dvorana palače HAZU

DOGAĐANJA ZA 9. STUDENI

Cjelodnevni događaj

VIRTUALNA IZLOŽBA SERGIJE DOGAN – MEMORIJALNA GRAĐA U ZBIRKAMA HRVATSKE
AKADEMIJE ZNANOSTI I UMJETNOSTI

Online
Cjelodnevni događaj

VIRTUALNA IZLOŽBA GRAFIČKA ANTOLOGIJA TOMISLAVA KRIZMANA / IZ FUNDUSA KABINETA
GRAFIKE HAZU

Online
Cjelodnevni događaj

IZLOŽBA U POVODU DANA AKADEMIJE I 155 GODINA DJELOVANJA KNJIŽNICE

Knjižnica HAZU
Cjelodnevni događaj

ARHITEKT ALEKSANDAR DRAGOMANOVIĆ – POVODOM 100 GODINA OD ROĐENJA / VIRTUALNA
IZLOŽBA IZ FUNDUSA HRVATSKOG MUZEJA ARHITEKTURE HAZU

Online
Cjelodnevni događaj

VIRTUALNA IZLOŽBA GIPSOTEKA ANTUNA BAUERA

Cjelodnevni događaj

DANTEOVA BOŽANSTVENA KOMEDIJA U CRTEŽIMA MIRKA RAČKOG / IZ FUNDUSA KABINETA
GRAFIKE HAZU

OTVORENJE GRADILIŠTA I POČETAK OBNOVE U POTRESU STRADALOG KOMPLEKSA GLIPTOTEKE
HAZU

12:00 - 18:00

PREDSTAVLJANJE KNJIGE AKADEMIK KUZMA KOVAČIĆ, AUTORA AKADEMIKA JOSIPA PEČARIĆA

Knjižnica HAZU

DOGAĐANJA ZA 10. STUDENI

Cjelodnevni događaj

VIRTUALNA IZLOŽBA SERGIJE DOGAN – MEMORIJALNA GRAĐA U ZBIRKAMA HRVATSKE
AKADEMIJE ZNANOSTI I UMJETNOSTI

Online
Cjelodnevni događaj

VIRTUALNA IZLOŽBA GRAFIČKA ANTOLOGIJA TOMISLAVA KRIZMANA / IZ FUNDUSA KABINETA
GRAFIKE HAZU

Online
Cjelodnevni događaj

IZLOŽBA U POVODU DANA AKADEMIJE I 155 GODINA DJELOVANJA KNJIŽNICE

Knjižnica HAZU
Cjelodnevni događaj

ARHITEKT ALEKSANDAR DRAGOMANOVIĆ – POVODOM 100 GODINA OD ROĐENJA / VIRTUALNA
IZLOŽBA IZ FUNDUSA HRVATSKOG MUZEJA ARHITEKTURE HAZU

Online
Cjelodnevni događaj

VIRTUALNA IZLOŽBA GIPSOTEKA ANTUNA BAUERA

Cjelodnevni događaj

DANTEOVA BOŽANSTVENA KOMEDIJA U CRTEŽIMA MIRKA RAČKOG / IZ FUNDUSA KABINETA
GRAFIKE HAZU

12:00 - 13:30

AUTONOMOUS VEHICLE IN LIVING ENVIRONMENT

Knjižnica HAZU

DOGAĐANJA ZA 11. STUDENI

Cjelodnevni događaj

VIRTUALNA IZLOŽBA SERGIJE DOGAN – MEMORIJALNA GRAĐA U ZBIRKAMA HRVATSKE
AKADEMIJE ZNANOSTI I UMJETNOSTI

Online
Cjelodnevni događaj

VIRTUALNA IZLOŽBA GRAFIČKA ANTOLOGIJA TOMISLAVA KRIZMANA / IZ FUNDUSA KABINETA
GRAFIKE HAZU

Online
Cjelodnevni događaj

IZLOŽBA U POVODU DANA AKADEMIJE I 155 GODINA DJELOVANJA KNJIŽNICE

Knjižnica HAZU
Cjelodnevni događaj

ARHITEKT ALEKSANDAR DRAGOMANOVIĆ – POVODOM 100 GODINA OD ROĐENJA / VIRTUALNA
IZLOŽBA IZ FUNDUSA HRVATSKOG MUZEJA ARHITEKTURE HAZU

Online
Cjelodnevni događaj

VIRTUALNA IZLOŽBA GIPSOTEKA ANTUNA BAUERA

Cjelodnevni događaj

DANTEOVA BOŽANSTVENA KOMEDIJA U CRTEŽIMA MIRKA RAČKOG / IZ FUNDUSA KABINETA
GRAFIKE HAZU

09:00 - 15:00

9. ZNANSTVENI SASTANAK TUMORI PROSTATE

Knjižnica HAZU

DOGAĐANJA ZA 12. STUDENI

Cjelodnevni događaj

VIRTUALNA IZLOŽBA SERGIJE DOGAN – MEMORIJALNA GRAĐA U ZBIRKAMA HRVATSKE
AKADEMIJE ZNANOSTI I UMJETNOSTI

Online
Cjelodnevni događaj

VIRTUALNA IZLOŽBA GRAFIČKA ANTOLOGIJA TOMISLAVA KRIZMANA / IZ FUNDUSA KABINETA
GRAFIKE HAZU

Online
Cjelodnevni događaj

IZLOŽBA U POVODU DANA AKADEMIJE I 155 GODINA DJELOVANJA KNJIŽNICE

Knjižnica HAZU
Cjelodnevni događaj

ARHITEKT ALEKSANDAR DRAGOMANOVIĆ – POVODOM 100 GODINA OD ROĐENJA / VIRTUALNA
IZLOŽBA IZ FUNDUSA HRVATSKOG MUZEJA ARHITEKTURE HAZU

Online
Cjelodnevni događaj

VIRTUALNA IZLOŽBA GIPSOTEKA ANTUNA BAUERA

Cjelodnevni događaj

DANTEOVA BOŽANSTVENA KOMEDIJA U CRTEŽIMA MIRKA RAČKOG / IZ FUNDUSA KABINETA
GRAFIKE HAZU

DOGAĐANJA ZA 13. STUDENI

Cjelodnevni događaj

VIRTUALNA IZLOŽBA SERGIJE DOGAN – MEMORIJALNA GRAĐA U ZBIRKAMA HRVATSKE
AKADEMIJE ZNANOSTI I UMJETNOSTI

Online
Cjelodnevni događaj

VIRTUALNA IZLOŽBA GRAFIČKA ANTOLOGIJA TOMISLAVA KRIZMANA / IZ FUNDUSA KABINETA
GRAFIKE HAZU

Online
Cjelodnevni događaj

IZLOŽBA U POVODU DANA AKADEMIJE I 155 GODINA DJELOVANJA KNJIŽNICE

Knjižnica HAZU
Cjelodnevni događaj

ARHITEKT ALEKSANDAR DRAGOMANOVIĆ – POVODOM 100 GODINA OD ROĐENJA / VIRTUALNA
IZLOŽBA IZ FUNDUSA HRVATSKOG MUZEJA ARHITEKTURE HAZU

Online
Cjelodnevni događaj

VIRTUALNA IZLOŽBA GIPSOTEKA ANTUNA BAUERA

Cjelodnevni događaj

DANTEOVA BOŽANSTVENA KOMEDIJA U CRTEŽIMA MIRKA RAČKOG / IZ FUNDUSA KABINETA
GRAFIKE HAZU

DOGAĐANJA ZA 14. STUDENI

Cjelodnevni događaj

VIRTUALNA IZLOŽBA SERGIJE DOGAN – MEMORIJALNA GRAĐA U ZBIRKAMA HRVATSKE
AKADEMIJE ZNANOSTI I UMJETNOSTI

Online
Cjelodnevni događaj

VIRTUALNA IZLOŽBA GRAFIČKA ANTOLOGIJA TOMISLAVA KRIZMANA / IZ FUNDUSA KABINETA
GRAFIKE HAZU

Online
Cjelodnevni događaj

IZLOŽBA U POVODU DANA AKADEMIJE I 155 GODINA DJELOVANJA KNJIŽNICE

Knjižnica HAZU
Cjelodnevni događaj

ARHITEKT ALEKSANDAR DRAGOMANOVIĆ – POVODOM 100 GODINA OD ROĐENJA / VIRTUALNA
IZLOŽBA IZ FUNDUSA HRVATSKOG MUZEJA ARHITEKTURE HAZU

Online
Cjelodnevni događaj

VIRTUALNA IZLOŽBA GIPSOTEKA ANTUNA BAUERA

Cjelodnevni događaj

DANTEOVA BOŽANSTVENA KOMEDIJA U CRTEŽIMA MIRKA RAČKOG / IZ FUNDUSA KABINETA
GRAFIKE HAZU

DOGAĐANJA ZA 15. STUDENI

Cjelodnevni događaj

VIRTUALNA IZLOŽBA SERGIJE DOGAN – MEMORIJALNA GRAĐA U ZBIRKAMA HRVATSKE
AKADEMIJE ZNANOSTI I UMJETNOSTI

Online
Cjelodnevni događaj

VIRTUALNA IZLOŽBA GRAFIČKA ANTOLOGIJA TOMISLAVA KRIZMANA / IZ FUNDUSA KABINETA
GRAFIKE HAZU

Online
Cjelodnevni događaj

IZLOŽBA U POVODU DANA AKADEMIJE I 155 GODINA DJELOVANJA KNJIŽNICE

Knjižnica HAZU
Cjelodnevni događaj

ARHITEKT ALEKSANDAR DRAGOMANOVIĆ – POVODOM 100 GODINA OD ROĐENJA / VIRTUALNA
IZLOŽBA IZ FUNDUSA HRVATSKOG MUZEJA ARHITEKTURE HAZU

Online
Cjelodnevni događaj

VIRTUALNA IZLOŽBA GIPSOTEKA ANTUNA BAUERA

Cjelodnevni događaj

DANTEOVA BOŽANSTVENA KOMEDIJA U CRTEŽIMA MIRKA RAČKOG / IZ FUNDUSA KABINETA
GRAFIKE HAZU

DOGAĐANJA ZA 16. STUDENI

Cjelodnevni događaj

VIRTUALNA IZLOŽBA SERGIJE DOGAN – MEMORIJALNA GRAĐA U ZBIRKAMA HRVATSKE
AKADEMIJE ZNANOSTI I UMJETNOSTI

Online
Cjelodnevni događaj

VIRTUALNA IZLOŽBA GRAFIČKA ANTOLOGIJA TOMISLAVA KRIZMANA / IZ FUNDUSA KABINETA
GRAFIKE HAZU

Online
Cjelodnevni događaj

IZLOŽBA U POVODU DANA AKADEMIJE I 155 GODINA DJELOVANJA KNJIŽNICE

Knjižnica HAZU
Cjelodnevni događaj

ARHITEKT ALEKSANDAR DRAGOMANOVIĆ – POVODOM 100 GODINA OD ROĐENJA / VIRTUALNA
IZLOŽBA IZ FUNDUSA HRVATSKOG MUZEJA ARHITEKTURE HAZU

Online
Cjelodnevni događaj

VIRTUALNA IZLOŽBA GIPSOTEKA ANTUNA BAUERA

Cjelodnevni događaj

DANTEOVA BOŽANSTVENA KOMEDIJA U CRTEŽIMA MIRKA RAČKOG / IZ FUNDUSA KABINETA
GRAFIKE HAZU

DOGAĐANJA ZA 17. STUDENI

Cjelodnevni događaj

VIRTUALNA IZLOŽBA SERGIJE DOGAN – MEMORIJALNA GRAĐA U ZBIRKAMA HRVATSKE
AKADEMIJE ZNANOSTI I UMJETNOSTI

Online
Cjelodnevni događaj

VIRTUALNA IZLOŽBA GRAFIČKA ANTOLOGIJA TOMISLAVA KRIZMANA / IZ FUNDUSA KABINETA
GRAFIKE HAZU

Online
Cjelodnevni događaj

IZLOŽBA U POVODU DANA AKADEMIJE I 155 GODINA DJELOVANJA KNJIŽNICE

Knjižnica HAZU
Cjelodnevni događaj

ARHITEKT ALEKSANDAR DRAGOMANOVIĆ – POVODOM 100 GODINA OD ROĐENJA / VIRTUALNA
IZLOŽBA IZ FUNDUSA HRVATSKOG MUZEJA ARHITEKTURE HAZU

Online
Cjelodnevni događaj

VIRTUALNA IZLOŽBA GIPSOTEKA ANTUNA BAUERA

Cjelodnevni događaj

DANTEOVA BOŽANSTVENA KOMEDIJA U CRTEŽIMA MIRKA RAČKOG / IZ FUNDUSA KABINETA
GRAFIKE HAZU

DOGAĐANJA ZA 18. STUDENI

Cjelodnevni događaj

VIRTUALNA IZLOŽBA SERGIJE DOGAN – MEMORIJALNA GRAĐA U ZBIRKAMA HRVATSKE
AKADEMIJE ZNANOSTI I UMJETNOSTI

Online
Cjelodnevni događaj

VIRTUALNA IZLOŽBA GRAFIČKA ANTOLOGIJA TOMISLAVA KRIZMANA / IZ FUNDUSA KABINETA
GRAFIKE HAZU

Online
Cjelodnevni događaj

IZLOŽBA U POVODU DANA AKADEMIJE I 155 GODINA DJELOVANJA KNJIŽNICE

Knjižnica HAZU
Cjelodnevni događaj

ARHITEKT ALEKSANDAR DRAGOMANOVIĆ – POVODOM 100 GODINA OD ROĐENJA / VIRTUALNA
IZLOŽBA IZ FUNDUSA HRVATSKOG MUZEJA ARHITEKTURE HAZU

Online
Cjelodnevni događaj

VIRTUALNA IZLOŽBA GIPSOTEKA ANTUNA BAUERA

Cjelodnevni događaj

DANTEOVA BOŽANSTVENA KOMEDIJA U CRTEŽIMA MIRKA RAČKOG / IZ FUNDUSA KABINETA
GRAFIKE HAZU

DOGAĐANJA ZA 19. STUDENI

Cjelodnevni događaj

VIRTUALNA IZLOŽBA SERGIJE DOGAN – MEMORIJALNA GRAĐA U ZBIRKAMA HRVATSKE
AKADEMIJE ZNANOSTI I UMJETNOSTI

Online
Cjelodnevni događaj

VIRTUALNA IZLOŽBA GRAFIČKA ANTOLOGIJA TOMISLAVA KRIZMANA / IZ FUNDUSA KABINETA
GRAFIKE HAZU

Online
Cjelodnevni događaj

IZLOŽBA U POVODU DANA AKADEMIJE I 155 GODINA DJELOVANJA KNJIŽNICE

Knjižnica HAZU
Cjelodnevni događaj

ARHITEKT ALEKSANDAR DRAGOMANOVIĆ – POVODOM 100 GODINA OD ROĐENJA / VIRTUALNA
IZLOŽBA IZ FUNDUSA HRVATSKOG MUZEJA ARHITEKTURE HAZU

Online
Cjelodnevni događaj

VIRTUALNA IZLOŽBA GIPSOTEKA ANTUNA BAUERA

Cjelodnevni događaj

DANTEOVA BOŽANSTVENA KOMEDIJA U CRTEŽIMA MIRKA RAČKOG / IZ FUNDUSA KABINETA
GRAFIKE HAZU

DOGAĐANJA ZA 20. STUDENI

Cjelodnevni događaj

VIRTUALNA IZLOŽBA SERGIJE DOGAN – MEMORIJALNA GRAĐA U ZBIRKAMA HRVATSKE
AKADEMIJE ZNANOSTI I UMJETNOSTI

Online
Cjelodnevni događaj

VIRTUALNA IZLOŽBA GRAFIČKA ANTOLOGIJA TOMISLAVA KRIZMANA / IZ FUNDUSA KABINETA
GRAFIKE HAZU

Online
Cjelodnevni događaj

IZLOŽBA U POVODU DANA AKADEMIJE I 155 GODINA DJELOVANJA KNJIŽNICE

Knjižnica HAZU
Cjelodnevni događaj

ARHITEKT ALEKSANDAR DRAGOMANOVIĆ – POVODOM 100 GODINA OD ROĐENJA / VIRTUALNA
IZLOŽBA IZ FUNDUSA HRVATSKOG MUZEJA ARHITEKTURE HAZU

Online
Cjelodnevni događaj

VIRTUALNA IZLOŽBA GIPSOTEKA ANTUNA BAUERA

Cjelodnevni događaj

DANTEOVA BOŽANSTVENA KOMEDIJA U CRTEŽIMA MIRKA RAČKOG / IZ FUNDUSA KABINETA
GRAFIKE HAZU

DOGAĐANJA ZA 21. STUDENI

Cjelodnevni događaj

VIRTUALNA IZLOŽBA SERGIJE DOGAN – MEMORIJALNA GRAĐA U ZBIRKAMA HRVATSKE
AKADEMIJE ZNANOSTI I UMJETNOSTI

Online
Cjelodnevni događaj

VIRTUALNA IZLOŽBA GRAFIČKA ANTOLOGIJA TOMISLAVA KRIZMANA / IZ FUNDUSA KABINETA
GRAFIKE HAZU

Online
Cjelodnevni događaj

IZLOŽBA U POVODU DANA AKADEMIJE I 155 GODINA DJELOVANJA KNJIŽNICE

Knjižnica HAZU
Cjelodnevni događaj

ARHITEKT ALEKSANDAR DRAGOMANOVIĆ – POVODOM 100 GODINA OD ROĐENJA / VIRTUALNA
IZLOŽBA IZ FUNDUSA HRVATSKOG MUZEJA ARHITEKTURE HAZU

Online
Cjelodnevni događaj

VIRTUALNA IZLOŽBA GIPSOTEKA ANTUNA BAUERA

Cjelodnevni događaj

DANTEOVA BOŽANSTVENA KOMEDIJA U CRTEŽIMA MIRKA RAČKOG / IZ FUNDUSA KABINETA
GRAFIKE HAZU

10:00 - 14:00

OKRUGLI STOL TURISTIČKE KONCESIJE NA POMORSKOM DOBRU

Knjižnica HAZU

DOGAĐANJA ZA 22. STUDENI

Cjelodnevni događaj

VIRTUALNA IZLOŽBA SERGIJE DOGAN – MEMORIJALNA GRAĐA U ZBIRKAMA HRVATSKE
AKADEMIJE ZNANOSTI I UMJETNOSTI

Online
Cjelodnevni događaj

VIRTUALNA IZLOŽBA GRAFIČKA ANTOLOGIJA TOMISLAVA KRIZMANA / IZ FUNDUSA KABINETA
GRAFIKE HAZU

Online
Cjelodnevni događaj

IZLOŽBA U POVODU DANA AKADEMIJE I 155 GODINA DJELOVANJA KNJIŽNICE

Knjižnica HAZU
Cjelodnevni događaj

ARHITEKT ALEKSANDAR DRAGOMANOVIĆ – POVODOM 100 GODINA OD ROĐENJA / VIRTUALNA
IZLOŽBA IZ FUNDUSA HRVATSKOG MUZEJA ARHITEKTURE HAZU

Online
Cjelodnevni događaj

VIRTUALNA IZLOŽBA GIPSOTEKA ANTUNA BAUERA

Cjelodnevni događaj

DANTEOVA BOŽANSTVENA KOMEDIJA U CRTEŽIMA MIRKA RAČKOG / IZ FUNDUSA KABINETA
GRAFIKE HAZU

DOGAĐANJA ZA 23. STUDENI

Cjelodnevni događaj

VIRTUALNA IZLOŽBA SERGIJE DOGAN – MEMORIJALNA GRAĐA U ZBIRKAMA HRVATSKE
AKADEMIJE ZNANOSTI I UMJETNOSTI

Online
Cjelodnevni događaj

VIRTUALNA IZLOŽBA GRAFIČKA ANTOLOGIJA TOMISLAVA KRIZMANA / IZ FUNDUSA KABINETA
GRAFIKE HAZU

Online
Cjelodnevni događaj

IZLOŽBA U POVODU DANA AKADEMIJE I 155 GODINA DJELOVANJA KNJIŽNICE

Knjižnica HAZU
Cjelodnevni događaj

ARHITEKT ALEKSANDAR DRAGOMANOVIĆ – POVODOM 100 GODINA OD ROĐENJA / VIRTUALNA
IZLOŽBA IZ FUNDUSA HRVATSKOG MUZEJA ARHITEKTURE HAZU

Online
Cjelodnevni događaj

VIRTUALNA IZLOŽBA GIPSOTEKA ANTUNA BAUERA

Cjelodnevni događaj

DANTEOVA BOŽANSTVENA KOMEDIJA U CRTEŽIMA MIRKA RAČKOG / IZ FUNDUSA KABINETA
GRAFIKE HAZU

DOGAĐANJA ZA 24. STUDENI

Cjelodnevni događaj

VIRTUALNA IZLOŽBA SERGIJE DOGAN – MEMORIJALNA GRAĐA U ZBIRKAMA HRVATSKE
AKADEMIJE ZNANOSTI I UMJETNOSTI

Online
Cjelodnevni događaj

VIRTUALNA IZLOŽBA GRAFIČKA ANTOLOGIJA TOMISLAVA KRIZMANA / IZ FUNDUSA KABINETA
GRAFIKE HAZU

Online
Cjelodnevni događaj

IZLOŽBA U POVODU DANA AKADEMIJE I 155 GODINA DJELOVANJA KNJIŽNICE

Knjižnica HAZU
Cjelodnevni događaj

ARHITEKT ALEKSANDAR DRAGOMANOVIĆ – POVODOM 100 GODINA OD ROĐENJA / VIRTUALNA
IZLOŽBA IZ FUNDUSA HRVATSKOG MUZEJA ARHITEKTURE HAZU

Online
Cjelodnevni događaj

VIRTUALNA IZLOŽBA GIPSOTEKA ANTUNA BAUERA

Cjelodnevni događaj

DANTEOVA BOŽANSTVENA KOMEDIJA U CRTEŽIMA MIRKA RAČKOG / IZ FUNDUSA KABINETA
GRAFIKE HAZU

DOGAĐANJA ZA 25. STUDENI

Cjelodnevni događaj

VIRTUALNA IZLOŽBA SERGIJE DOGAN – MEMORIJALNA GRAĐA U ZBIRKAMA HRVATSKE
AKADEMIJE ZNANOSTI I UMJETNOSTI

Online
Cjelodnevni događaj

VIRTUALNA IZLOŽBA GRAFIČKA ANTOLOGIJA TOMISLAVA KRIZMANA / IZ FUNDUSA KABINETA
GRAFIKE HAZU

Online
Cjelodnevni događaj

IZLOŽBA U POVODU DANA AKADEMIJE I 155 GODINA DJELOVANJA KNJIŽNICE

Knjižnica HAZU
Cjelodnevni događaj

ARHITEKT ALEKSANDAR DRAGOMANOVIĆ – POVODOM 100 GODINA OD ROĐENJA / VIRTUALNA
IZLOŽBA IZ FUNDUSA HRVATSKOG MUZEJA ARHITEKTURE HAZU

Online
Cjelodnevni događaj

VIRTUALNA IZLOŽBA GIPSOTEKA ANTUNA BAUERA

Cjelodnevni događaj

DANTEOVA BOŽANSTVENA KOMEDIJA U CRTEŽIMA MIRKA RAČKOG / IZ FUNDUSA KABINETA
GRAFIKE HAZU

DOGAĐANJA ZA 26. STUDENI

Cjelodnevni događaj

VIRTUALNA IZLOŽBA SERGIJE DOGAN – MEMORIJALNA GRAĐA U ZBIRKAMA HRVATSKE
AKADEMIJE ZNANOSTI I UMJETNOSTI

Online
Cjelodnevni događaj

VIRTUALNA IZLOŽBA GRAFIČKA ANTOLOGIJA TOMISLAVA KRIZMANA / IZ FUNDUSA KABINETA
GRAFIKE HAZU

Online
Cjelodnevni događaj

IZLOŽBA U POVODU DANA AKADEMIJE I 155 GODINA DJELOVANJA KNJIŽNICE

Knjižnica HAZU
Cjelodnevni događaj

ARHITEKT ALEKSANDAR DRAGOMANOVIĆ – POVODOM 100 GODINA OD ROĐENJA / VIRTUALNA
IZLOŽBA IZ FUNDUSA HRVATSKOG MUZEJA ARHITEKTURE HAZU

Online
Cjelodnevni događaj

VIRTUALNA IZLOŽBA GIPSOTEKA ANTUNA BAUERA

Cjelodnevni događaj

DANTEOVA BOŽANSTVENA KOMEDIJA U CRTEŽIMA MIRKA RAČKOG / IZ FUNDUSA KABINETA
GRAFIKE HAZU

DOGAĐANJA ZA 27. STUDENI

Cjelodnevni događaj

VIRTUALNA IZLOŽBA SERGIJE DOGAN – MEMORIJALNA GRAĐA U ZBIRKAMA HRVATSKE
AKADEMIJE ZNANOSTI I UMJETNOSTI

Online
Cjelodnevni događaj

VIRTUALNA IZLOŽBA GRAFIČKA ANTOLOGIJA TOMISLAVA KRIZMANA / IZ FUNDUSA KABINETA
GRAFIKE HAZU

Online
Cjelodnevni događaj

IZLOŽBA U POVODU DANA AKADEMIJE I 155 GODINA DJELOVANJA KNJIŽNICE

Knjižnica HAZU
Cjelodnevni događaj

ARHITEKT ALEKSANDAR DRAGOMANOVIĆ – POVODOM 100 GODINA OD ROĐENJA / VIRTUALNA
IZLOŽBA IZ FUNDUSA HRVATSKOG MUZEJA ARHITEKTURE HAZU

Online
Cjelodnevni događaj

VIRTUALNA IZLOŽBA GIPSOTEKA ANTUNA BAUERA

Cjelodnevni događaj

DANTEOVA BOŽANSTVENA KOMEDIJA U CRTEŽIMA MIRKA RAČKOG / IZ FUNDUSA KABINETA
GRAFIKE HAZU

DOGAĐANJA ZA 28. STUDENI

Cjelodnevni događaj

VIRTUALNA IZLOŽBA SERGIJE DOGAN – MEMORIJALNA GRAĐA U ZBIRKAMA HRVATSKE
AKADEMIJE ZNANOSTI I UMJETNOSTI

Online
Cjelodnevni događaj

VIRTUALNA IZLOŽBA GRAFIČKA ANTOLOGIJA TOMISLAVA KRIZMANA / IZ FUNDUSA KABINETA
GRAFIKE HAZU

Online
Cjelodnevni događaj

IZLOŽBA U POVODU DANA AKADEMIJE I 155 GODINA DJELOVANJA KNJIŽNICE

Knjižnica HAZU
Cjelodnevni događaj

ARHITEKT ALEKSANDAR DRAGOMANOVIĆ – POVODOM 100 GODINA OD ROĐENJA / VIRTUALNA
IZLOŽBA IZ FUNDUSA HRVATSKOG MUZEJA ARHITEKTURE HAZU

Online
Cjelodnevni događaj

VIRTUALNA IZLOŽBA GIPSOTEKA ANTUNA BAUERA

Cjelodnevni događaj

DANTEOVA BOŽANSTVENA KOMEDIJA U CRTEŽIMA MIRKA RAČKOG / IZ FUNDUSA KABINETA
GRAFIKE HAZU

DOGAĐANJA ZA 29. STUDENI

Cjelodnevni događaj

VIRTUALNA IZLOŽBA SERGIJE DOGAN – MEMORIJALNA GRAĐA U ZBIRKAMA HRVATSKE
AKADEMIJE ZNANOSTI I UMJETNOSTI

Online
Cjelodnevni događaj

VIRTUALNA IZLOŽBA GRAFIČKA ANTOLOGIJA TOMISLAVA KRIZMANA / IZ FUNDUSA KABINETA
GRAFIKE HAZU

Online
Cjelodnevni događaj

IZLOŽBA U POVODU DANA AKADEMIJE I 155 GODINA DJELOVANJA KNJIŽNICE

Knjižnica HAZU
Cjelodnevni događaj

ARHITEKT ALEKSANDAR DRAGOMANOVIĆ – POVODOM 100 GODINA OD ROĐENJA / VIRTUALNA
IZLOŽBA IZ FUNDUSA HRVATSKOG MUZEJA ARHITEKTURE HAZU

Online
Cjelodnevni događaj

VIRTUALNA IZLOŽBA GIPSOTEKA ANTUNA BAUERA

Cjelodnevni događaj

DANTEOVA BOŽANSTVENA KOMEDIJA U CRTEŽIMA MIRKA RAČKOG / IZ FUNDUSA KABINETA
GRAFIKE HAZU

DOGAĐANJA ZA 30. STUDENI

Cjelodnevni događaj

VIRTUALNA IZLOŽBA SERGIJE DOGAN – MEMORIJALNA GRAĐA U ZBIRKAMA HRVATSKE
AKADEMIJE ZNANOSTI I UMJETNOSTI

Online
Cjelodnevni događaj

VIRTUALNA IZLOŽBA GRAFIČKA ANTOLOGIJA TOMISLAVA KRIZMANA / IZ FUNDUSA KABINETA
GRAFIKE HAZU

Online
Cjelodnevni događaj

IZLOŽBA U POVODU DANA AKADEMIJE I 155 GODINA DJELOVANJA KNJIŽNICE

Knjižnica HAZU
Cjelodnevni događaj

ARHITEKT ALEKSANDAR DRAGOMANOVIĆ – POVODOM 100 GODINA OD ROĐENJA / VIRTUALNA
IZLOŽBA IZ FUNDUSA HRVATSKOG MUZEJA ARHITEKTURE HAZU

Online
Cjelodnevni događaj

VIRTUALNA IZLOŽBA GIPSOTEKA ANTUNA BAUERA

Cjelodnevni događaj

DANTEOVA BOŽANSTVENA KOMEDIJA U CRTEŽIMA MIRKA RAČKOG / IZ FUNDUSA KABINETA
GRAFIKE HAZU

DOGAĐANJA ZA 1. PROSINAC

Cjelodnevni događaj

VIRTUALNA IZLOŽBA SERGIJE DOGAN – MEMORIJALNA GRAĐA U ZBIRKAMA HRVATSKE
AKADEMIJE ZNANOSTI I UMJETNOSTI

Online
Cjelodnevni događaj

VIRTUALNA IZLOŽBA GRAFIČKA ANTOLOGIJA TOMISLAVA KRIZMANA / IZ FUNDUSA KABINETA
GRAFIKE HAZU

Online
Cjelodnevni događaj

IZLOŽBA U POVODU DANA AKADEMIJE I 155 GODINA DJELOVANJA KNJIŽNICE

Knjižnica HAZU
Cjelodnevni događaj

ARHITEKT ALEKSANDAR DRAGOMANOVIĆ – POVODOM 100 GODINA OD ROĐENJA / VIRTUALNA
IZLOŽBA IZ FUNDUSA HRVATSKOG MUZEJA ARHITEKTURE HAZU

Online
Cjelodnevni događaj

VIRTUALNA IZLOŽBA GIPSOTEKA ANTUNA BAUERA

DOGAĐANJA ZA 2. PROSINAC

Cjelodnevni događaj

VIRTUALNA IZLOŽBA SERGIJE DOGAN – MEMORIJALNA GRAĐA U ZBIRKAMA HRVATSKE
AKADEMIJE ZNANOSTI I UMJETNOSTI

Online
Cjelodnevni događaj

VIRTUALNA IZLOŽBA GRAFIČKA ANTOLOGIJA TOMISLAVA KRIZMANA / IZ FUNDUSA KABINETA
GRAFIKE HAZU

Online
Cjelodnevni događaj

IZLOŽBA U POVODU DANA AKADEMIJE I 155 GODINA DJELOVANJA KNJIŽNICE

Knjižnica HAZU
Cjelodnevni događaj

ARHITEKT ALEKSANDAR DRAGOMANOVIĆ – POVODOM 100 GODINA OD ROĐENJA / VIRTUALNA
IZLOŽBA IZ FUNDUSA HRVATSKOG MUZEJA ARHITEKTURE HAZU

Online
Cjelodnevni događaj

VIRTUALNA IZLOŽBA GIPSOTEKA ANTUNA BAUERA

DOGAĐANJA ZA 3. PROSINAC

Cjelodnevni događaj

VIRTUALNA IZLOŽBA SERGIJE DOGAN – MEMORIJALNA GRAĐA U ZBIRKAMA HRVATSKE
AKADEMIJE ZNANOSTI I UMJETNOSTI

Online
Cjelodnevni događaj

VIRTUALNA IZLOŽBA GRAFIČKA ANTOLOGIJA TOMISLAVA KRIZMANA / IZ FUNDUSA KABINETA
GRAFIKE HAZU

Online
Cjelodnevni događaj

IZLOŽBA U POVODU DANA AKADEMIJE I 155 GODINA DJELOVANJA KNJIŽNICE

Knjižnica HAZU
Cjelodnevni događaj

ARHITEKT ALEKSANDAR DRAGOMANOVIĆ – POVODOM 100 GODINA OD ROĐENJA / VIRTUALNA
IZLOŽBA IZ FUNDUSA HRVATSKOG MUZEJA ARHITEKTURE HAZU

Online
Cjelodnevni događaj

VIRTUALNA IZLOŽBA GIPSOTEKA ANTUNA BAUERA

DOGAĐANJA ZA 4. PROSINAC

Cjelodnevni događaj

VIRTUALNA IZLOŽBA SERGIJE DOGAN – MEMORIJALNA GRAĐA U ZBIRKAMA HRVATSKE
AKADEMIJE ZNANOSTI I UMJETNOSTI

Online
Cjelodnevni događaj

VIRTUALNA IZLOŽBA GRAFIČKA ANTOLOGIJA TOMISLAVA KRIZMANA / IZ FUNDUSA KABINETA
GRAFIKE HAZU

Online
Cjelodnevni događaj

IZLOŽBA U POVODU DANA AKADEMIJE I 155 GODINA DJELOVANJA KNJIŽNICE

Knjižnica HAZU
Cjelodnevni događaj

ARHITEKT ALEKSANDAR DRAGOMANOVIĆ – POVODOM 100 GODINA OD ROĐENJA / VIRTUALNA
IZLOŽBA IZ FUNDUSA HRVATSKOG MUZEJA ARHITEKTURE HAZU

Online
Cjelodnevni događaj

VIRTUALNA IZLOŽBA GIPSOTEKA ANTUNA BAUERA

ZNAČAJNI DATUMI

8. studenog

8. studenog 1927. u Zagrebu je umro hrvatski pravnik, politolog i političar
Ladislav Polić. Rodio se u Karlovcu 29. listopada 1874. Diplomirao je 1899. na
Pravnom fakultetu u Zagrebu gdje je od 1902. do 1924. bio profesor općeg
državnog prava i međunarodnog prava. Bio je rektor Sveučilišta u Zagrebu od
1919. do 1920. te 1924. kada je prisilno umirovljen iz političkih razloga kao
pristaša republikanske ideje Stjepana Radića. Bio je član stalnog arbitražnog
suda u Haagu 1920. i delegat Kraljevine SHS u Ligi naroda 1924. Od 1925. do
1927. bio je zastupnik Hrvatske federalističke seljačke stranke u Narodnoj
skupštini. Objavio je mnoge pravne studije i bio autor zakonskih tekstova.
Redoviti član JAZU bio je od 1925.

7. studenog

7. studenog 1922. u Rabu se rodio hrvatski ekonomist i političar akademik Jakov
Sirotković. Diplomirao je 1948. na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu gdje je
predavao od 1950. do 1991. Bio je osnivač i prvi direktor Ekonomskog instituta u
Zagrebu od 1952. do 1957. Od 1966. do 1968. bio je rektor Sveučilišta u Zagrebu.
Bio je potpredsjednik Saveznog izvršnoga vijeća od 1970. do 1974., a zatim do
1978. predsjednik Izvršnog vijeća Sabora SR Hrvatske. Objavio je niz knjiga i
znanstvenih članaka iz područja teorije i politike ekonomskog razvoja,
makroekonomske analize i ekonomske politike. Bio je glavni urednik Enciklopedije
Jugoslavije. Redoviti član HAZU bio je od 1975., od 1966. izvanredni član, a od
1978. do 1991. i predsjednik. Umro je u Zagrebu 31. listopada 2002.

6. studenog

6. studenog 1930. u Požegi se rodio hrvatski književni povjesničar akademik
Dubravko Jelčić. Diplomirao je jugoslavistiku 1956. na Filozofskom fakultetu u
Zagrebu, a od 1960. do 1993. radio je u Institutu (kasnije Zavodu) za
književnost HAZU. Od 1995. do 2000. bio je saborski zastupnik. Istaknuo se kao
urednik i priređivač brojnih kritičkih i sabranih izdanja djela hrvatskih pisaca
te kao autor knjiga o književnopovijesnim temama, posebno o hrvatskom
romantizmu, među kojima je i Povijesti hrvatske književnosti iz 1997. Redoviti
član HAZU bio je od 1992., a od 1983. bio je član suradnik. Od 1998. do 2003.
bio je tajnik Razreda za književnost, a od 2004. do 2010. član Predsjedništva
HAZU. Umro je u Zagrebu 28. veljače 2020.

5. studenog

5. studenog 1924. u Ivancu se rodio hrvatski geolog i paleontolog akademik Mirko
Malez. Diplomirao je geoznanosti na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u
Zagrebu 1953. i do smrti radio u Geološko-paleontološkoj zbirci JAZU koja je
1974. prerasla u Zavod za paleontologiju i geologiju kvartara, te mu je bio prvi
voditelj. Predavao je i na studiju geologije na PMF-u. Bavio se geologijom
kvartara, kvartarnim i tercijarnim kralježnjacima, razvojem čovjeka,
paleolitikom i mezolitikom, kao i speleologijom. Posebno je istraživao špilje
Veternicu, Vindiju, Šandalju i područje Krapine. Važno su mu otkriće fosilni
ostatci kasnih neandertalaca iz Vindije. Redoviti član JAZU bio je od 1979., a
od 1968. dopisni član. Umro je u Zagrebu 23. kolovoza 1990.

4. studenog

4. studenog 1905. u Rastušju se rodio hrvatski pjesnik akademik
Dragutin Tadijanović. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirao je 1937.
južnoslavenske književnosti i filozofiju i radio kao korektor, nastavnik na
Akademiji likovnih umjetnosti te kao urednik u izdavačkim kućama. U poeziji se
javio 1922. opredijelivši se za zavičajnu i intimnu tematiku obilježenu
povezanošću s rodnim krajem, prirodom i djetinjstvom, a kasnije i
egzistencijalističkim i metafizičkim pitanjima. Redoviti član HAZU bio je od
1965., a izvanredni od 1953. Od 1953. do 1973. bio je direktor Akademijinog
Instituta za književnost. Bio je donator Zaklade HAZU koja je 2008. utemeljila
pjesničku Nagradu “Dragutin Tadijanović”. Umro je u Zagrebu 27. lipnja 2007.

3. studenog

3. studenog 1924. u Splitu se rodio hrvatski književnik akademik Slobodan Novak.
Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu završio je 1953. studij jugoslavistike te
radio kao lektor, novinar i urednik u novinama, časopisima i izdavačkim kućama
te kao ravnatelj Drame u splitskom HNK. Opus mu nije velik, ali je iznimno
ujednačen i visoke estetske razine. Od proznih djela najpoznatiji je roman
Mirisi, zlato i tamjan iz 1968. u kojem tematizira posljedice rata i bolnu
ideološku rascijepljenost hrvatskog političkog bića, sukob tradicije i
suvremenosti te traži odgovore na temeljna egzistencijalna pitanja modernog
čovjeka. Redoviti član HAZU bio je od 1991., a od 1983. izvanredni član. Umro je
u Zagrebu 25. srpnja 2016.

1. studenog

1. studenog 1870. u Kraju kraj Lovrana rodio se hrvatski književnik i publicist
akademik Viktor Car Emin. Završio je učiteljsku školu u Kopru 1889. i radio kao
učitelj u Sovinjaku, Lipi i Voloskom, a kasnije i u gimnazijama u Opatiji i
Sušaku. Bio je i urednik novina Narodni list, Mladi Istranin i Mladi Hrvat.
Objavio je velik broj romana, pripovijesti, novela, feljtona, drama,
dokumentiranih sjećanja i povijesnih tekstova tematski uglavnom vezanih uz borbu
za opstanak Hrvata u Istri, Rijeci i na kvarnerskim otocima u sukobu s
talijanašima, talijanskim iredentizmom i fašizmom, iskazavši snažno rodoljublje
koje dobiva izrazit politički pečat. Također je opisivao život malih ljudi, more
i život pomoraca. Redoviti član JAZU bio je od 1951. Umro je u Opatiji 17.
travnja 1963.

31. listopada

31. listopada 1923. u Štrigovi se rodio hrvatski mineralog kristalograf akademik
Stjepan Šćavničar. Diplomirao je 1951. mineraloško-kemijski smjer na
Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu gdje je predavao od 1951. do
1994. Pretežno se bavio analizom kristalnih struktura, proučavanjem geneze i
stabilnosti pojedinih minerala i kompleksnih mineralnih asocijacija te uvjeta
faznih transformacija. Sudjelovao je u rješavanju praktičnih pitanja važnih u
materijalnoj proizvodnji kao što su fazni sastav tala, stijena, ruda, mineralnih
sirovina, troske te industrijskih proizvoda. Redoviti član HAZU bio je od 1990.,
a izvanredni od 1973. Umro je u Zagrebu 14. veljače 2011.

30. listopada

30. listopada 1999. u Zagrebu je umro hrvatski književnik, povjesničar
umjetnosti i slikar akademik Matko Peić. Rodio se u Požegi 10. veljače 1923.
Diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 1946., a 1951. povijest
umjetnosti na Filozofskom fakultetu. Radio je kao knjižničar u Strossmayerovoj
galeriji starih majstora, predavao u Školi primijenjene umjetnosti, na Akademiji
za primijenjenu umjetnost, a od 1956. do 1996. na Akademiji likovnih umjetnosti
u Zagrebu. Istraživao je slikarstvo i kiparstvo, posebno u sjevernoj Hrvatskoj,
kao i europsku umjetnost. Kao književnik najpoznatiji je po svom putopisnom
djelu Skitnje iz 1967. Redoviti član HAZU bio je od 1991., a izvanredni od 1977.

29. listopada

29. listopada 1923. u Zagrebu se rodio hrvatski slikar i grafičar akademik Boris
Dogan. Završio je Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu 1952. kod Ljube Babića
i do 1960. bio suradnik Majstorske radionice Krste Hegedušića te član grupe
Mart. U početku je slikao poetične i maštovite krajolike te portrete, poslije se
približio apstraktnomu izrazu i tašizmu u kompozicijama naglašenih kromatskih
vrijednosti. Dosljedno je razvio svoj osebujan, poezijom prožet stil apstrakcije
i fantastike. Bavio se scenografijom, kostimografijom i ilustriranjem knjiga te
izradbom plakata i tapiserija. Redoviti član HAZU bio je od 1988., a izvanredni
od 1983. Umro je u Zagrebu 25. ožujka 1992.

28. listopada

28. listopada 2002. u Zagrebu je umro hrvatski povjesničar i arheolog akademik
Mate Suić. Rodio se u Postirama na Braču 3. studenog 1915. Diplomirao je
klasičnu filologiju, arheologiju i povijest starog vijeka 1941. na Filozofskom
fakultetu u Zagrebu. Od 1945. je radio kao kustos, a potom kao ravnatelj
Arheološkog muzeja u Zadru, od 1956. predavao je antičku arheologiju na
Filozofskom fakultetu u Zadru, a od 1968. do 1981. antičku povijest na
Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Bavio se grčkom kolonizacijom na Jadranu,
urbanizacijom i urbanizmom te antičkim naslijeđem u ranoj hrvatskoj povijesti.
Vodio je brojna arheološka istraživanja. Redoviti član HAZU bio je od 1981., a
izvanredni od 1975.

27. listopada

27. listopada 1856. u Zadru se rodio hrvatski povjesničar Gavro Manojlović.
Studirao je povijest, geografiju, filozofiju i klasičnu filologiju u Zagrebu i
Beču gdje je 1896. doktorirao. Od 1880. radio je kao srednjoškolski profesor u
Zagrebu, Požegi i Osijeku, a od 1902. do 1924. bio je redoviti profesor opće
povijesti starog vijeka na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Bio je zastupnik u
Hrvatskom saboru od 1908. do 1910. te od 1913. do 1918. Bavio se poviješću
starog vijeka, bizantologijom i filozofijom povijesti. Redoviti član JAZU bio je
od 1908., od 1909. do 1919. književni tajnik, a od 1924. do 1933. predsjednik
JAZU. Usprotivio se ideji o jedinstvenoj jugoslavenskoj akademiji sa sjedištem u
Beogradu. Umro je u Zagrebu 1. studenog 1939.

26. listopada

26. listopada 1854. u dvorcu Gredice kraj Zaboka rodio se hrvatski književnik
Ksaver Šandor Gjalski, pravim imenom Ljubomil Tito Babić. Diplomirao je pravo
1876. u Beču i od 1878. do 1898. radio kao činovnik u više mjesta. Bio je i
saborski zastupnik od 1906. do 1918., a od 1909. do 1918. i veliki župan
Zagrebačke županije. Od 1910. do 1918. te od 1926. do 1927. bio je i predsjednik
Društva hrvatskih književnika. Jedan je od najistaknutijih književnika hrvatskog
realizma, a u svojim pripovijetkama i romanima uglavnom opisuje život hrvatskog
plemstva nakon ukidanja feudalizma te političke i društvene probleme tadašnje
Hrvatske. Počasni član JAZU bio je od 1903. Umro je u Gredicama 6. veljače 1935.

25. listopada

25. listopada 1856. u Zagrebu se rodio hrvatski geolog, paleontolog i antropolog
Dragutin Gorjanović-Kramberger. Paleontologiju je studirao u Zürichu i Münchenu,
a doktorirao u Tübingenu 1879. Od 1883. do 1924. predavao je na Filozofskom
fakultetu u Zagrebu i od 1893. bio predstojnik Katedre za geologiju i
paleontologiju. Svjetsku slavu stekao je otkrivši 1899. na Hušnjakovu brdu
bogato nalazište tzv. krapinskog pračovjeka, zbog čega se smatra jednim od
utemeljitelja svjetske paleoantropologije. Bavio se i paleoklimatologijom,
hidrografijom, primijenjenom geologijom i geološkim kartiranjem. Redoviti član
JAZU bio je od 1909. Umro je u Zagrebu 22. prosinca 1936.

24. listopada

24. listopada 1895. u Kišinjevu se rodio ruski elektrokemičar Aleksandar
Frumkin. Diplomirao je 1915. na sveučilištu u Odesi gdje je predavao od 1917. do
1922. Od 1930. predavao je na sveučilištu u Moskvi. Od 1939. do 1946. bio je
ravnatelj Instituta za fizikalnu kemiju Akademije znanosti SSSR-a, a od 1958.
ravnatelj Instituta za elektrokemiju. Svojim djelom postavio je temelje moderne
elektrokemije. Postavio je temeljnu teoriju elektrodnih reakcija, a uveo je i
koncept nultog potencijala naboja kao najvažnije karakteristike metalne
površine. Šest puta je bio nominiran za Nobelovu nagradu za kemiju. Dopisni član
JAZU bio je od 1965. Umro je u Tuli 22. travnja 1976.

23. listopada

23. listopada 1829. u Beravcima kraj Slavonskog Broda rodio se hrvatski pravnik
i zoolog Živko Vukasović. Studirao je pravo i biologiju u Beču i Grazu te bio
profesor na gimnazijama u Vinkovcima, Osijeku, Križevcima i Rijeci. Bio je i
pisar Hrvatske dvorske kancelarije u Beču od 1865. do 1869., a zatim je bio u
službi Komande Vojne krajine u Zagrebu i školski nadzornik za graničarske
škole. Napisao je nekoliko školskih udžbenika u kojima je zoološkim člancima
pridonio stvaranju hrvatskog zoološkog nazivlja. Napisao je udžbenik
Naravoslovje domaće životinje sa osobitim obzirom na gospodarstvo. Bio je jedan
od prvih redovitih članova JAZU izabranih 1866. Umro je u Zagrebu 10. kolovoza
1874.

22. listopada

22. listopada 1941. u Splitu se rodio hrvatski književnik i povjesničar
umjetnosti akademik Tonko Maroević. Diplomirao je komparativnu književnost i
povijest umjetnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1963. Od 1970. do 2011.
radio je u Institutu za povijest umjetnosti, a predavao je i na Akademiji
dramske umjetnosti. Kao pjesnik započeo je djelovati u sklopu generacije
okupljene oko časopisa Razlog. Sustavno je pratio suvremeno hrvatsko pjesništvo,
a bavio se i starijom hrvatskom književnošću te talijanistikom. Istraživao je i
suvremenu hrvatsku likovnu umjetnost. Za redovitog člana HAZU izabran je 2002.,
a od 1990. bio je član suradnik. Umro je u Starom Gradu na Hvaru 11. kolovoza
2020.

20. listopada

20. listopada 1838. u Panađurištu u Bugarskoj rodio se bugarski povjesničar i
slavist Marin Drinov. Povijest i filologiju studirao je u Kijevu i Moskvi. Bio
je jedan od osnivača Bugarske akademije znanosti i njen prvi predsjednik od
1869. do 1882. te od 1884. do 1898, a nakon oslobođenja Bugarske od osmanske
vladavine bio je prvi ministar prosvjete od 1878. do 1879. i autor bugarskog
ustava. Zaslužan je za proglašenje Sofije glavnim gradom Bugarske i za
standardizaciju bugarske ćirilice i jezika. Začetnik je bugarske
znanstveno-kritičke historiografije, a bavio se i folkloristikom. Od 1881. do
smrti bio je profesor slavistike u Harkivu. Dopisni član JAZU bio je od 1879.
Umro je u Harkivu 13. ožujka 1906.

19. listopada

19. listopada 1916. u Toulouseu se rodio francuski hematolog i imunolog Jean
Dausset, dobitnik Nobelove nagrade za medicinu 1980. Medicinu je diplomirao
1945. u Parizu gdje je bio profesor eksperimentalne medicine na Collège de
France od 1977. do 1987., 1969. osnovao je udruženje France Transplant, a od
1968. bio je ravnatelj Jedinice za humanu transplantacijsku imunogenetiku
francuskog Nacionalnog instituta za zdravlje i medicinska istraživanja. Dokazao
je postojanje histokompatibilnih antigena na površini stanica u čovjeka i
objasnio genske čimbenike koji određuju i reguliraju njihovo stvaranje. Dopisni
član HAZU bio je od 1979. Umro je u Palma de Mallorci 6. lipnja 2009.

18. listopada

18. listopada 1847. u Pragu se rodio češki slavist i paleograf Leopold
(Lavoslav) Geitler. U Pragu i Beču studirao je slavistiku, poredbeno
jezikoslovlje i klasičnu filologiju. Od 1870. bio je docent u Pragu, a od 1874.
do 1885. bio je prvi profesor slavistike na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u
Zagrebu. Proučavao je litvanski jezik i njegovu važnost za slavistiku. Zastupao
je tezu o starobugarskom podrijetlu staroslavenskog jezika. U samostanu na
Sinaju pronašao je dva čuvena glagoljska rukopisa. Bavio se i etimologijom imena
Hrvat i proučavao Bašćansku ploču. Redoviti član JAZU bio je od 1874. kao
najmlađi hrvatski akademik u povijesti. Umro je 2. lipnja 1885. u Döbling kraj
Beča.

17. listopada

17. listopada 1897. u Zagrebu je umro hrvatski pravnik Pavao Muhić. Rodio se u
Požegi 1. siječnja 1811. Pravo je doktorirao 1843. u Pešti. Od 1835. do 1850.
predavao je na Pravnom fakultetu Kraljevske akademije znanosti u Zagrebu, a
zatim je do 1871. bio profesor i ravnatelj Pravoslovne akademije. Predavao je
političku ekonomiju i financijske znanosti u četiri cjeline: Uvod, Politička
ekonomija, Narodno gospodarska politika i Gospodarstvo javno (financije) koje su
se kasnije osamostalile kao zasebne katedre. Od 1861. do 1866. bio je zastupnik
u Hrvatskome saboru, a od 1872. do 1881. predstojnik Odjela za bogoštovlje i
nastavu. Redoviti član JAZU bio je od 1866., a od 1887. do 1890. i predsjednik.

16. listopada

16. listopada 1987. u Zagrebu je umro hrvatski matematičar akademik Vilim Niče.
Rodio se u Grubišnom Polju 27. siječnja 1902. Diplomirao je matematiku u Zagrebu
na Filozofskom fakultetu na Katedri nacrtne geometrije, a predavao na
Prirodoslovno-matematičkom, Arhitektonskom, Građevinskom i Geodetskom fakultetu,
te na Umjetničkoj akademiji i Višoj pedagoškoj školi. Osim plodnog nastavničkog
rada na području nacrtne i sintetičke geometrije bavio se i znanstvenim radom,
osobito na području teorije kongruencije i kompleksa, te ustanovio niz
zakonitosti i teorema. Napisao je 72 znanstvena rada i nekoliko sveučilišnih
udžbenika. Redoviti član JAZU bio je od 1973., a dopisni od 1960.

15. listopada

15. listopada 1901. u Zagrebu se rodio hrvatski arhitekt i urbanist Juraj
Neidhardt. Arhitekturu je diplomirao 1924. u Beču kod Petera Behrensa te je od
1930. do 1932. radio u njegovom atelijeru u Berlinu, a od 1933. do 1935. kod Le
Corbusiera u Parizu. Od 1925. do 1928. te od 1935. do 1938. djelovao je u
Zagrebu, a zatim trajno odlazi u Sarajevo gdje je od 1953. bio profesor na
Arhitektonsko-urbanističkom fakultetu. U Zagrebu je projektirao monumentalni
sklop Nadbiskupskog sjemeništa na Šalati (1929.), a u Sarajevu zgrade Izvršnog
vijeća i Skupštine BiH (1955.–1979.), Filozofskog fakulteta (1959.) te brojne
druge javne i stambene zgrade. Dopisni član JAZU bio je od 1963. Umro je u
Sarajevu 13. srpnja 1979.

14. listopada

14. listopada 1977. u Zagrebu je umro hrvatski veterinar akademik Teodor
Varićak. Rodio se 30. travnja 1907. u Koprivnici. Diplomirao je 1934. na
Veterinarskom fakultetu u Zagrebu gdje je do 1977. radio u Zavodu za anatomiju,
histologiju i embriologiju. Predavao je i na Medicinskom i
Prirodoslovno-matematičkom fakultetu. Objavio je velik broj stručnih i
znanstvenih radova, najviše iz područja komparativne histologije, te velik broj
biografsko-povijesnih članaka o istaknutim hrvatskim i europskim istraživačima.
Bio je i urednik nekoliko znanstvenih i stručnih časopisa. Od 1952. do 1953. bio
je rektor Sveučilišta u Zagrebu. Redoviti član JAZU bio je od 1958., a od 1955.
dopisni član.

13. listopada

13. listopada 1879. u Novom Marofu se rodio hrvatski slikar i grafičar Mirko
Rački. Pohađao je likovne akademije u Pragu i Beču. Od 1907. do 1920. živio je u
Münchenu, Rimu i Ženevi, a od 1920. do 1980. u Zagrebu. Isprva je slikao u duhu
secesijskih kretanja Beča i Münchena oblikujući svoje simbolističko poimanje
koje će i poslije ostati temeljem njegova rada, a kasnije u duhu ideologiziranog
monumentalizma. Oslikao je veliku čitaonicu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u
Zagrebu, crkvu sv. Petra i Pavla u Osijeku i crkvu u Ludbregu. Slikao je i
krajolike iz okolice Zagreba i Dalmacije. Redoviti član HAZU bio je od 1941. do
1945., a od 1921. dopisni član. Umro je u Splitu 21. kolovoza 1982.

11. listopada

11. listopada 1895. u Splitu se rodio hrvatski skladatelj akademik
Jakov Gotovac. Glazbu je učio privatno u Splitu i Zagrebu te na Muzičkoj
akademiji u Beču. Od 1923. do 1957. djelovao je u Zagrebu kao korepetitor i
dirigent Hrvatskog narodnog kazališta i kao zborovođa Akademskoga pjevačkog
društva Mladost. Najizrazitiji je predstavnik glavne struje nacionalnog
glazbenog smjera u Hrvatskoj koja se oslanjala na folklor u okvirima
kasnoromantične i neoklasicističke estetike. Skladao je osam opera, od kojih je
Ero s onoga svijeta (1935.) stekla svjetsku slavu, kao i orkestarska djela,
zborske kompozicije i solo pjesme. Redoviti član JAZU bio je od 1977. Umro je u
Zagrebu 16. listopada 1982.

10. listopada

10. listopada 1879. u Zagrebu se rodio hrvatski crkveni povjesničar i isusovac
Miroslav Vanino. Studirao je filozofiju u Požunu i Leuvenu te diplomirao
geografiju i povijest u Beču. Radio je kao profesor crkvene povijesti na Visokoj
bogoslovnoj školi u Sarajevu, a od 1922. bio je rektor Filozofsko-teološkog
instituta Družbe Isusove u Zagrebu, gdje je predavao patrologiju i crkvenu
povijest. Bavio se poviješću isusovačkog reda u Hrvatskoj te biografijama
istaknutih isusovaca. U svojem najvažnijem djelu Isusovci i hrvatski narod pisao
je o hrvatskim isusovačkim kolegijima te o misijskom i književnom djelovanju
hrvatskih isusovaca. Dopisni član HAZU bio je od 1935. do 1941. Umro je u
Zagrebu 6. prosinca 1965.

9. listopada

9. listopada 1892. u Travniku se rodio Ivo Andrić, hrvatski i srpski književnik,
dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1961. Studirao je filozofiju,
slavistiku i povijest u Zagrebu, Beču, Krakovu i Grazu. Književnu karijeru
započeo je kao hrvatski književnik, a poslije odlaska u Beograd 1919. počinje
pisati na srpskom jeziku. Djelovao je u diplomaciji Kraljevine Jugoslavije, a od
1939. do 1941. bio njen veleposlanik u Berlinu. Najvažniji dio njegova opusa
čine romani i pripovijetke u kojima se bavi temama iz bosanske povijesti,
naročito razdobljem osmanske vladavine, od kojih su najpoznatiji romani Na Drini
ćuprija i Travnička hronika. Dopisni član JAZU bio je od 1951. Umro je u
Beogradu 13. ožujka 1975.

8. listopada

8. listopada 1920. u Črnjima kraj Žminja rodio se hrvatski književnik,
publicist, i kulturni povjesničar Zvane Črnja. Apsolvirao je 1954. Pravni
fakultet u Zagrebu, gdje je radio kao urednik u Vjesniku i dramaturg u
Zagreb-filmu. Od 1968. do 1972. bio je urednik časopisa Dometi u Rijeci, a od
1979. do smrti urednik biblioteke Istra kroz stoljeća. Bio je osnivač te od
1969. do 1977. prvi glavni tajnik Čakavskog sabora. Potaknuo je mnoge istarske
kulturne manifestacije. Pisao je pjesme, uglavnom na čakavštini, kao i prozu,
eseje, scenarije i filmske kritike, a napisao je i djelo Kulturna povijest
Hrvatske (1978.). Od 1975. bio je član suradnik JAZU, a od 1983. izvanredni
član. Umro je u Zagrebu 26. veljače 1991.

6. listopada

6. listopada 1930. u Zagrebu se rodio hrvatski književni povjesničar i
leksikograf akademik Nikica Kolumbić. Studij kroatistike završio je na
Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1955. Od 1957. bio je asistent na Filozofskom
fakultetu u Zadru, od 1962. profesor na Pedagoškoj akademiji u Zadru, zatim od
1976. do 1979. urednik u Leksikografskom zavodu u Zagrebu gdje je bio glavni
urednik prvog sveska Hrvatskog biografskog leksikona, a od 1979. do 2002. bio je
profesor starije hrvatske književnosti na Filozofskom fakultetu u Zadru. Uz
brojne književnopovijesne radove prepjevao je i komentirao Juditu Marka Marulića
(2001). Redoviti član HAZU bio je od 2002., a od 1988. član suradnik. Umro je u
Zadru 1. ožujka 2009.

5. listopada

5. listopada 1898. u Apatinu se rodio mađarski i hrvatski književnik akademik
Ervin Šinko. Nakon sloma Sovjetske Republike Mađarske (1919.) emigrirao je u
Beč, potom u Pariz i Moskvu, a od 1945. živio je u Zagrebu i počeo pisati na
hrvatskom jeziku, pa njegov opus pripada i mađarskoj i hrvatskoj književnosti.
Pisao je pjesme na mađarskom, romane i novele na hrvatskom i mađarskom te
književne studije, eseje i dnevnik na hrvatskom. U djelima mu dominiraju teme
politike i revolucije kao sudbine čovjekova bića, problemi kriza, hereza,
sumnji, kao i neprekidna borba protiv staljinističkih dogmi. Redoviti član JAZU
bio je od 1960., a od 1950. dopisni član. Umro je u Zagrebu 26. ožujka 1967.

4. listopada

4. listopada 1846. u Vranjicu se rodio hrvatski arheolog i povjesničar Frane
Bulić. Teologiju je studirao u Zadru, klasičnu filologiju, klasičnu arheologiju
i epigrafiku u Beču, a 1869. zaređen je za svećenika. Od 1883. do 1896. bio je
ravnatelj Klasične gimnazije, a od 1883. do 1923. i Arheološkog muzeja u
Splitu. Ujedno je bio i konzervator povijesnih i umjetničkih spomenika za
Dalmaciju. Bio je i zastupnik u Dalmatinskom saboru i Carevinskom vijeću u Beču.
Prozvan je ocem hrvatske arheologije. Glavna su mu istraživanja antičkih i
ranokršćanskih spomenika u Solinu. Otkrio je i važne starohrvatske spomenike.
Redoviti član JAZU bio je od 1925., a dopisni od 1887. Umro je u Zagrebu 29.
srpnja 1934.

3. listopada

3. listopada 1992. u Zagrebu je umro hrvatski arhitekt akademik Drago Galić.
Rodio se u Zagrebu 9. listopada 1907. Studij arhitekture završio na Akademiji
likovnih umjetnosti, a od 1947. do 1976. bio je profesor na Arhitektonskom
fakultetu. U svojim projektima suvremenim arhitektonskim govorom interpretirao
je tradicionalne elemente, a nov pristup oblikovanju prostora potvrdio je
projektom stambenih višekatnica. Poštujući načela stroge funkcionalnosti
ostvario je djela snažnih plastičnih vrijednosti, poput stambenih blokova u
Ulici grada Vukovara. Redoviti član JAZU bio je od 1962., a dopisni od 1950. Od
1964. do 1984. vodio je majstorsku radionicu za arhitekturu JAZU.

2. listopada

2. listopada 1872. u Srijemskoj Mitrovici se rodio hrvatski kipar
Robert Frangeš-Mihanović. Završio je Obrtnu školu u Zagrebu 1889. te se školovao
u Beču i Parizu. Bio je nastavnik na Obrtnoj školi od 1895. do 1907. i zatim
profesor kiparstva na Umjetničkoj akademiji u Zagrebu do 1940. Suutemeljitelj je
modernog hrvatskog kiparstva. Njegove medalje i plakete s figuralnim i
animalističkim motivima označili su početak hrvatskoga medaljarstva.
Najmonumentalnije djelo mu je konjanički spomenik kralja Tomislava u Zagrebu. U
svojem razvoju prešao je faze od akademizma, simbolizma do modernizma. Redoviti
član JAZU bio je od 1924., a dopisni od 1919. Umro je u Zagrebu 12. siječnja
1940.

1. listopada

1. listopada 1843. u Reštovu na Žumberku rodio se hrvatski povjesničar Tadija
Smičiklas. Diplomirao je povijest i geografiju u Beču te od 1870. do 1882. bio
profesor na gimnazijama u Rijeci i Zagrebu, a od 1882. do 1905. profesor
hrvatske povijesti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Autor je prve kritičke
sinteze povijesti Hrvata Poviest hrvatska (1879. i 1882.), a 1904. pokrenuo je
izdavanje Diplomatičkog zbornika. Od 1889. do 1901. bio je predsjednik Matice
hrvatske, a 1913. bio izabran za prvog počasnog doktora Sveučilišta u Zagrebu
kojem je bio rektor od 1888. do 1889. Redoviti član JAZU bio je od 1883., a od
1900. do smrti i predsjednik JAZU. Umro je u Zagrebu 8. lipnja 1914.

28. rujna

28. rujna 1973. u Zagrebu je umro hrvatski fizičar i elektrotehničar akademik
Josip Lončar. Rodio se u Đakovu 21. studenog 1891. Fiziku i matematiku studirao
je u Zagrebu i Parizu. Od 1921. predavao je teorijsku elektrotehniku, a od 1923.
do 1962. osnove elektrotehnike i električna mjerenja na Tehničkoj visokoj školi
u Zagrebu (od 1956. Elektrotehnički fakultet). Pojavom radija i televizije
istraživao je to područje, sudjelovao u pokretanju Radija Zagreb 1926., a 1930.,
na samostalno izrađenom prijamniku primao je televizijske slike iz Londona. Kao
istraživač i pisac tehničke literature dao je golem doprinos studiju
elektrotehnike i električnih mjerenja u Hrvatskoj. Redoviti član JAZU bio je od
1947.

28. rujna

28. rujna 1898. u Raklju u Istri rodio se hrvatski ekonomist i književnik
akademik Mijo Mirković. Studirao je filozofiju i slavistiku Zagrebu i Beogradu,
a u Berlinu i Frankfurtu na Majni ekonomske i društvene znanosti. Od 1928. do
1941. predavao je na ekonomskim fakultetima u Subotici i Beogradu, a od 1945. do
smrti na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Objavio je djela posvećena brojnim
ekonomskim temama, kao i kulturnopovijesne studije. Značajan je i kao književnik
pod pseudonimom Mate Balota, a kultni status u Istri dobila je zbirka pjesama
Dragi kamen (1938). Redoviti član JAZU bio je od 1947, a od 1958. do 1961. i
glavni tajnik. Umro je u Zagrebu 17. veljače 1963.

27. rujna

27. rujna 1905. u Tisnom se rodio hrvatski književnik akademik Vjekoslav
Kaleb. Diplomirao je na Višoj pedagoškoj školi u Zagrebu 1934. Djelovao je kao
učitelj u selima Dalmatinske zagore, na Murteru, u Šibeniku i Zagrebu. Nakon
1945. bio je urednik u časopisima Republika, Književnik i Kolo, tajnik Društva
književnika Hrvatske i Matice hrvatske te umjetnički direktor Zagreb filma. U
svojim djelima objedinio je tradicionalni model pripovjedne proze s modernom
novelistikom. U novelama tematizira život seoske sirotinje u Dalmatinskoj
zagori, a najpoznatije djelo mu je roman Divota prašine (1954.). Redoviti član
HAZU bio je od 1961. Umro je u Zagrebu 13. travnja 1996.

26. rujna

26. rujna 1985. u Zagrebu je umrla hrvatska povjesničarka umjetnosti i
konzervatorica akademkinja Anđela Horvat. Rodila se u Krašiću 18. ožujka 1911.
Diplomirala je povijest umjetnosti 1935. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.
Djelovala je u službi zaštite spomenika u Zagrebu od 1941. do 1970. Kao terenska
istraživačica otkrila je i atribuirala mnoge umjetničke spomenike te istraživala
spomenike kulture i urbanističke cjeline kontinentalne Hrvatske, posebno
srednjovjekovnu arhitekturu, gotičku skulpturu, umjetnost baroka i historicizma.
Pisala je monografije o gotici i baroku u Hrvatskoj i objavila značajne preglede
i sinteze hrvatske umjetnosti. Redovita članica JAZU bila je od 1983.

25. rujna

25. rujna 1899. u Zagrebu se rodio hrvatski slikar Leo Junek. Završio je
Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu 1924., a od 1925. do smrti živio je u
Francuskoj. Početno razdoblje njegova slikarstva ilustriraju autoportreti koji
ga, premda isprva suzdržanije, predstavljaju kao izrazitoh kolorista. Istraživao
je odnos prostora i boje, a potom je razrađivao problem odijeljenih zakonitosti
crteža i obojenih mrlja. Najbolje radove ostvario je profinjenim harmonijama
boja, sjedinjujući kolorizam i linearno shvaćanje. Vidljivi su i dodiri s
nadrealizmom, a od 1950. slikao je u duhu kolorističke lirske apstrakcije.
Dopisni član HAZU bio je od 1975. Umro je u Orsayu kod Pariza 13. srpnja 1993.

24. rujna

24. rujna 1836. u Rijeci se rodio hrvatski književnik, pravni i politički pisac
i novinar Marijan Derenčin. Pravo je doktorirao u Beču 1860. Bio je predstojnik
Odjela za pravosuđe Zemaljske vlade Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije
od 1876. do 1883., vladin povjerenik za kazalište, dugogodišnji saborski
zastupnik, odvjetnik, kriminolog i penolog. Kao književnik najviše se istaknuo
svojim komedijama s političkom tematikom u kojima se obračunavao sa svojim
političkim protivnicima i kritizirao neke opće pojave. Komedija Ladanjska
opozicija (1896.) najsnažnija je hrvatska scenska satira u 19. stoljeću. Dopisni
član JAZU bio je od 1889. Umro je u Zagrebu 8. veljače 1908.

22. rujna

22. rujna 1851. u Osijeku se rodio hrvatski mineralog i petrolog Mijo Kišpatić.
Prirodne znanosti je diplomirao u Beču 1873. Od 1882. do 1918. predavao je
mineralogiju i petrografiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a od 1894. bio
je i ravnatelj Mineraloškog odjela Narodnog muzeja. Obradio je petrografiju
Fruške gore, Moslavačke gore, Krndije, Psunja, Kalnika, Medvednice, dijelova
Bosne i Dalmacije. Bavio se i seizmologijom i skupio golem materijal o potresima
u Hrvatskoj te objavio pionirski rad o vertikalnom gibanju morskoga dna u
Jadranu. Bio je veliki popularizator prirodnih znanosti. Od 1883. bio je
dopisni, a od 1887. redoviti član JAZU. Umro je u Zagrebu 17. svibnja 1926.

21. rujna

21. rujna 1827. u Požegi se rodio hrvatski književnik Janko Jurković. Diplomirao
je 1855. pravo u Beču i do 1860. bio gimnazijski učitelj u Osijeku, a zatim je,
uz pisanje udžbenika, obavljao i visoke dužnosti u vladi. Bio je zemaljski
školski nadzornik i savjetnik Odjela za bogoštovlje i nastavu. Jedan je od
začetnika hrvatske novelistike. Tematizirajući malograđansku sredinu stvorio je
nekoliko vrijednih novela, među kojima se ističe Pavao Čuturić. Autor je i
pripovijedaka za mladež i osam dramskih djela, a pisao je i putopise. Pripremio
je za tisak Relkovićeva Satira (1857.) i Kanavelićev ep Sveti Ivan biskup
trogirski i kralj Koloman (1858.). Redoviri član JAZU bio je od 1867. Umro je u
Zagrebu 20. ožujka 1889.

20. rujna

20. rujna 1904. u Zagrebu se rodio hrvatski književni teoretičar i povjesničar
akademik Zdenko Škreb. Diplomirao je 1927. germanistiku i romanistiku na
Filozofskom fakultetu u Zagrebu gdje je od 1946. do 1974. bio lektor za njemački
jezik te profesor njemačke književnosti. Znanstveni mu je interes bio usmjeren
na interpretacije djela hrvatskih književnika, kao i njemačkih i austrijskih, te
na komparativno proučavanje hrvatske i njemačke književnosti. Hrvatsku znanost o
književnosti osobito je zadužio pokretanjem časopisa Umjetnost riječi (1957.).
Među prvima se bavio problematikom znanosti o književnosti. Redoviti član JAZU
bio je od 1977. Umro je u Novom Vinodolskom 26. rujna 1985.

18. rujna

18. rujna 1932. u Ravnoj Gori se rodio hrvatski filolog akademik Josip Vončina.
Diplomirao je 1956. narodni jezik i književnost te ruski jezik i književnost na
Filozofskom fakultetu u Zagrebu gdje je predavao od 1960. do 1999. na Katedri za
povijest i dijalektologiju hrvatskog jezika. Bavio se poviješću hrvatskog
književnog jezika, osobito lingvostilističkom minucioznom raščlambom starijih
tekstova. Čakavskomu, štokavskomu i kajkavskomu kraku povijesti hrvatskog
književnog jezika dodao je četvrti: ozaljski književnojezični krug. Redoviti
član HAZU bio je od 1991., od 1986. izvanredni član, a od 1977. član suradnik.
Od 1997. do 2003. bio je tajnik Razreda za filološke znanosti. Umro je u Zagrebu
18. listopada 2010.

17. rujna

17. rujna 1929. u Bugojnu se rodio hrvatski inženjer elektrotehnike akademik
Hrvoje Babić. Diplomirao je 1955. na Elektrotehničkom fakultetu u Zagrebu. Radio
je u Institutu Ruđer Bošković od 1955. do 1974., na Visokoj tehničkoj školi u
Stockholmu od 1965. do 1967. i na Fakultetu elektrotehnike i računarstva u
Zagrebu od 1974. do 2000. Bavio se stabilizacijom elektronskih staza u
mikrovalnim akceleratorima, optimalnim otvorima u numeričkoj spektralnoj analizi
te metodama projektiranja i realizacije digitalnih filtara. Bio je prorektor za
znanost Sveučilišta u Zagrebu od 1991. do 1994. te predsjednik Povjerenstva za
informatizaciju Sveučilišta. Redoviti član HAZU bio je od 1997. Umro je u
Zagrebu 7. lipnja 2015.

15. rujna

15. rujna 1971. u Zagrebu je umro hrvatski pravni povjesničar akademik Ferdo
Čulinović. Rodio se u Karlovcu 17. svibnja 1897. Završio je Pravni fakultet u
Zagrebu 1922., a zatim do 1942. radio u carinskoj službi i pravosuđu. Od 1943.
bio je vijećnik ZAVNOH-a i predstojnik Odjela za pravosuđe. Od 1945. do 1950. na
Pravnom fakultetu u Zagrebu predavao je civilno-procesno pravo, razvitak narodne
vlasti za vrijeme NOB-a, opću historiju države i prava te teoriju države i
prava, a zatim do 1967. historiju države i prava naroda Jugoslavije. Bavio se i
temama iz narodnog, krivičnog i imovinskog, posebice zemljišnoknjižnog prava te
pravne povijesti i drugih pravnih područja. Redoviti član JAZU bio je od 1962.,
a od 1955. dopisni član.

15. rujna

15. rujna 1916. u Zlataru se rodio hrvatski anglist akademik Rudolf Filipović.
Diplomirao je 1940. engleski i francuski jezik na Filozofskom fakultetu u
Zagrebu gdje je predavao na Katedri za engleski jezik od 1945. do 1983. Zaslužan
je za promicanje nastave engleskog jezika u srednjim školama. Napisao je niz
udžbenika engleskog jezika za srednje škole, kao i Gramatiku engleskoga jezika
(1951). Knjiga Engleski izgovor (1954) znatno je pridonijela primjeni fonetike u
nastavi engleskog jezika. Uredio je Englesko-hrvatski rječnik koji je doživio
više od 20 dopunjenih izdanja. Bavio se i kontaktnom lingvistikom. Redoviti član
HAZU bio je od 1979., a od 1973. izvanredni član. Umro je u Zagrebu 20. prosinca
2000.

14. rujna

14. rujna 1922. u Sisku se rodio hrvatski petrograf akademik Vladimir Majer.
Diplomirao je rudarstvo na Tehničkom fakultetu u Zagrebu 1948. te do 1960.
predavao petrografiju i mineralogiju na Sveučilištu u Skoplju, a zatim je do
1991. bio profesor na Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu u Zagrebu. Objavio je
oko 150 radova iz petrografije, posebno o ultrabazičnim stijenama i
spilit-keratofirima, pa od njega potječe najcjelovitija obradba ofiolita
Brezovice (Makedonija) i Banovine. Bavio se i metamorfitima i magmatitima
Slavonije, Banovine i Makedonije te mnogim pojedinačnim mineralima. Redoviti
član HAZU bio je od 1986., a izvanredni od 1973. Umro je u Zagrebu 4. veljače
2012.

13. rujna

13. rujna 1887. u Vukovaru se rodio hrvatski kemičar Lavoslav Ružička, dobitnik
Nobelove nagrade za kemiju 1939. Diplomirao je kemiju na Tehničkoj visokoj školi
u Karlsruheu gdje je bio asistent do 1912., a zatim je do 1957. djelovao na
Saveznoj tehničkoj visokoj školi (ETH) u Zürichu, trajno povezan s domovinom.
Istraživao je strukturu piretrina, insekticida dobivenog iz dalmatinskoga
buhača, a nakon uspješne sinteze i određivanja strukture muskona i cibetona,
važnih u industriji mirisa, bavio se pripravom makrocikličkih spojeva s velikim
brojem ugljikovih atoma u prstenu te istraživanjem steroida. Počasni član JAZU
bio je od 1940. Umro je u Mammernu u Švicarskoj 26. rujna 1976.

12. rujna

12. rujna 1929. u Tisnom se rodio hrvatski biolog i ekolog akademik Milan
Meštrov. Diplomirao je biologiju na Prirodoslovno-matematičkome fakultetu 1954.
te od 1955. do 2000. predavao ekologiju na Zoologijskome zavodu Biološkog
odsjeka PMF-a. Znanstveno područje njegova rada bila je ekologija podzemnih i
ekologija kopnenih voda na koje utječe čovjek. Objasnio je kompleksni
sinergistički utjecaj zagađenja na strukturu populacija, biocenoza i metaboličke
procese u spomenutim ekosustavima. Bio je osnivač Hrvatskog ekološkog društva
1969. Redoviti član HAZU bio je od 1991., od 1979., izvanredni, a od 1975. član
suradnik. Umro je u Zagrebu 8. listopada 2010.

11. rujna

11. rujna 1874. u Krapinici kraj Zlatara rodio se hrvatski skladatelj, orguljaš
i teoretičar Franjo Dugan stariji. U Zagrebu je studirao fiziku i matematiku te
orgulje privatno, a 1908. diplomirao je kompoziciju na Visokoj muzičkoj školi u
Berlinu Od 1912. do smrti bio je stalni orguljaš zagrebačke prvostolnice, a od
1920. do 1941. na Muzičkoj akademiji u Zagrebu predavao je polifone discipline,
orgulje i kompoziciju. Odgojio je mnoge istaknute orguljaše. Uz skladbe za
orgulje skladao je i komornu glazbu, a 1908. i prvu violinsku sonatu u Hrvatskoj
te gudačke kvartete. Pisao je i glazbene priručnike i teorijske radove. Redoviti
član JAZU bio je od 1921., a od 1919. dopisni član. Umro je u Zagrebu 12.
prosinca 1948.

10. rujna

10. rujna 2011. u Zagrebu je umro hrvatski botaničar citolog akademik Zvonimir
Devidé. Rodio se u Lenartu u Sloveniji 6. kolovoza 1921. Prirodne znanosti
studirao je na filozofskim fakultetima u Zagrebu i Beču. Od 1948. do 1986.
predavao je na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu. Bavio se
istraživanjem fine građe i funkcije biljne stanice te znanstvenom mikroskopijom.
Objasnio je staničnu građu velikih bezbojnih sumpornih bakterija. Bio je osnivač
i prvi voditelj Laboratorija za elektronsku mikroskopiju Instituta Ruđer
Bošković (1954.–1973) te prvi predsjednik Hrvatskog biološkog društva od 1974.
do 1976. Redoviti član HAZU bio je od 1991., a od 1973. izvanredni član.

8. rujna

8. rujna 1929. u Zagrebu je umro hrvatski kemičar i farmaceut Gustav Janeček.
Rodio se 30. studenog 1848. u Konopištu u Češkoj. Diplomirao je u Pragu,
farmaciju 1871. i kemiju 1875. Od 1879. do 1924. bio je profesor kemije na
Filozofskom fakultetu u Zagrebu te ujedno i predstojnik Kemijskog zavoda, a
1882. sudjelovao je u pokretanju studija farmacije. Utemeljitelj je moderne
hrvatske kemije i farmacije. Izgradio je dva sveučilišna kemijska zavoda u
Zagrebu (na Strossmayerovom trgu, danas Knjižnica HAZU, i na Marulićevom trgu ).
Bio je rektor Sveučilišta u Zagrebu od 1908. do 1909. Osnivač je tvrtke Kaštel
1921., današnja Pliva. Redoviti član JAZU bio je od 1887., a od 1921. do 1924.
predsjednik JAZU.

8. rujna

8. rujna 1920. u Dubašnici na Krku rodio se hrvatski povjesničar umjetnosti,
arheolog i paleograf akademik Branko Fučić, vodeći stručnjak i promicatelj
glagoljaške baštine. Diplomirao je povijest umjetnosti na Filozofskom fakultetu
u Zagrebu 1944. i radio u konzervatorskim zavodima u Zagrebu i Rijeci te od
1948. do 1990. u Historijskom institutu JAZU u Zagrebu. Bavio se terenskim
istraživanjima i obradom kulturnopovijesnih spomenika, posebno zidnog slikarstva
te glagoljske epigrafike u Istri, Primorju i na kvarnerskim otocima. Redoviti
član HAZU bio je od 1991., od 1983. izvanredni član, a od 1975. član suradnik.
Umro je u Zagrebu 31. siječnja 1999.

7. rujna

7. rujna 1927. u Zagrebu se rodio hrvatski liječnik Krešimir Krnjević.
Diplomirao je medicinu 1949. na Sveučilištu u Edinburghu. Od 1964. do 2001.
djelovao je na Sveučilištu McGill u Montrealu gdje je bio redoviti profesor i
pročelnik Odjela za fiziologiju. Bavio se neurofiziologijom, proučavao je ulogu
kemijske regulacije procesa u mozgu. Posebno su važna njegova otkrića djelovanja
i uloge nekih neurotransmitera (gama-aminomaslačne kiseline, glutamata,
acetilkolina). Bio je savjetnik nekoliko klinika i znanstvenih instituta u
Kanadi i SAD-u, kao i stalni recenzent u više uglednih svjetskih znanstvenih
časopisa poput Nature i Science. Dopisni član HAZU bio je od 1992. Umro je u
Montrealu 16. travnja 2021.

6. rujna

6. rujna 1971. u Zagrebu je umro hrvatski arhitekt akademik Mladen Kauzlarić.
Rodio se u Gospiću 10. siječnja 1896. Završio je studij arhitekture na Akademiji
likovnih umjetnosti u Zagrebu 1930., a od 1940. bio profesor na Arhitektonskom
fakultetu u Zagrebu. Od 1921. do 1931. radio je u atelijeru H. Ehrlicha i
surađivao s J. Denzlerom. U okviru estetike avangardnoga funkcionalizma podizao
je građevine jasne koncepcije, odmjerenih proporcija i istančanih detalja
ostvarujući najviše domete predratne zagrebačke arhitektonske škole. Nakon 1945.
projektirao je zajedno sa suradnicima tvornički sklop Rade Končar, Arheološki
muzej u Zadru i Muzej arheoloških spomenika u Splitu. Redoviti član JAZU bio je
od 1963.

5. rujna

5. rujna 1942. u Zagrebu se rodio hrvatski kemičar akademik Nikola Kallay.
Diplomirao je kemiju na Tehnološkom fakultetu 1967., a od 1969. do 2013.
predavao je na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu. Predavao je i kao
gostujući profesor u SAD-u. Razvijao je teorijske modele i eksperimentalne
metode u području fizikalne kemije koloida i međupovršina, bavio se kinetikom
agregacije i adhezije, adsorpcijom, ravnotežom u električnom međusloju,
kinetikom rasta i otapanja kristala, termodinamikom površinski aktivnih tvari,
miceliranjem i mikroemulzijama te fizikalnim veličinama i jedinicama. Bio je
redoviti član HAZU od 2008., a od 2006. član suradnik. Umro je u Zagrebu 20.
travnja 2015.

4. rujna

4. rujna 1913. u Imabari se rodio japanski arhitekt i urbanist Kenzō Tange.
Arhitekturu je diplomirao 1938. na Sveučilištu u Tokiju gdje je predavao od
1946. do 1974. Bio je glavni predstavnik funkcionalizma u suvremenoj japanskoj
arhitekturi. Svojim je građevinama uspijevao suvremeno interpretirati
tradicionalne elemente japanskog graditeljstva. U Japanu je projektirao
izložbene paviljone (Centar mira u Hirošimi 1955.), zgrade gradske uprave
(gradske vijećnice u Tokiju 1957. i 1992.), umjetničke centre i sportske objekte
(Nacionalni stadion u Tokiju 1964), kao i katedralu u Tokiju 1964. Izradio je
urbanističke planove za Tokijski zaljev i Skoplje. Dopisni član HAZU bio je od
1981. Umro je u Tokiju 22. ožujka 2005.

3. rujna

3. rujna 1992. na Silbi je umro hrvatski skladatelj akademik Bruno Bjelinski.
Rodio se u Trstu 1. studenog 1909. U Zagrebu je 1934. diplomirao i doktorirao
pravo, a 1936. i studij kompozicije na Muzičkoj akademiji gdje je od 1945. do
1977. bio profesor kontrapunkta, a od 1960. i polifonske kompozicije. Kao
skladatelj razvio je prepoznatljiv individualni stil neoklasicističkih obilježja
kojim dominira osobito izražajni, nerijetko egzotično impulzivan ritamski
element. Skladao je 6 opera, 15 simfonija, 6 simfonijeta, 22 solistička koncerta
za klavir, violinu, violu, violončelo, flautu, obou, klarinet, fagot, 15
glazbeno-scenskih djela, a pisao je i skladbe za djecu. Redoviti član HAZU bio
je od 1988.

2. rujna

2. rujna 2014. u Zagrebu je umro hrvatski geograf Tomislav Šegota. Rodio se u
Novskoj 19. travnja 1929. Geografiju je diplomirao na Prirodoslovno-matematičkom
fakultetu u Zagrebu gdje je predavao od 1961. do 1999. Od 1954. do 1961. bio je
pomoćnik redaktora u Leksikografskom zavodu. Bavio se klimatologijom, osobito
teorijom klimatskih promjena, fluktuacijama morske razine i temperaturom zraka u
kvartaru i kenozoiku, urbanom klimatologijom (Zagreb) te regionalnom geografijom
Južne Europe, Australije i Oceanije. Autor je djela Klimatologija za geografe
(1976.), Geografija Južne Evrope (1982.), Svijet danas 4 (suautor; 1987.),
Geografija Australije i Oceanije (2000.). Član suradnik HAZU bio je od 1980.

1. rujna

1. rujna 1888. u Brodskom Drenovcu rodio se hrvatski liječnik akademik Andrija
Štampar. Medicinu je diplomirao u Beču 1911., a od 1919. do 1930. bio je
načelnik higijenskog odjeljenja Ministarstva narodnog zdravlja. Utemeljio je
zdravstvenu službu u Jugoslaviji i organizirao 250 higijenskih ustanova, među
kojima niz domova zdravlja, omogućivši zdravstvenu skrb širokim slojevima
pučanstva. Od 1931. djelovao je u europskim zemljama i SAD-u, a od 1933. do
1936. u Kini, gdje je reorganizirao javnu zdravstvenu službu. Bio je jedan od
osnivača Svjetske zdravstvene organizacije 1946. Za redovitog člana JAZU izabran
je 1947. te je do smrti bio predsjednik. Umro je u Zagrebu 26. lipnja 1958.

31. kolovoza

31. kolovoza 1834. u Splitu se rodio hrvatski političar, povjesničar i publicist
Natko Nodilo. Diplomirao je povijest i geografiju u Beču 1861. te od 1862. do
1866. bio prvi urednik lista Il Nazionale u Zadru, zastupajući politiku
ujedinjenja Dalmacije s Banskom Hrvatskom. Izabran je za zastupnika u
Dalmatinskom saboru 1867. i 1870. Od 1874. bio je prvi profesor opće povijesti
na Sveučilištu u Zagrebu kojem je od 1890. do 1891. bio rektor. U povijesnim
istraživanjima najviše je proučavao ranu srednjovjekovnu povijest Hrvata i
jugoistočne Europe. Napisao je prvu opću povijest srednjeg vijeka na
južnoslavenskom prostoru. Redoviti član JAZU bio je od 1883. Umro je u Zagrebu
21. svibnja 1912.

30. kolovoza

30. kolovoza 1905. u Kreševu je umro hrvatski književnik fra Grgo Martić. Rodio
se u Rastovači kraj Posušja 24. siječnja 1822. Stupio je u franjevački red te
nakon studija filozofije u Zagrebu i bogoslovije Székesfehérváru 1845. bio
zaređen za svećenika. Služio je u više mjesta u Bosni, a najveći dio života kao
župnik u Sarajevu te od 1878. u kreševskom samostanu. Jedan je od
najistaknutijih hrvatskih preporoditelja u Bosni. Pisao je lirske i epske
pjesme, među kojima se opsegom ističe epski ciklus Osvetnici (I–VII,
1861.–1883.). Objavljivao je i prigodna djela religiozne tematike. Preveo je
nekoliko djela s francuskog i talijanskog, skupio i tiskao brojne narodne
pjesme. Počasni član JAZU bio je od 1902.

29. kolovoza

29. kolovoza 2003. u Salzburgu je umro hrvatski povjesničar i publicist Eduard
Čalić. Rodio se u Marčani u Istri 14. listopada 1910. Pravni fakultet završio je
1937. u Zagrebu, a doktorirao povijest na Filozofskom fakultetu u Zapadnome
Berlinu 1963. Od 1936. do 1941. bio je novinar zagrebačkih Novosti i dopisnik iz
Berlina, a nakon 1945. pisao je za mnoge svjetske novine te bio glavni tajnik
Europskog komiteta za znanstveno proučavanje uzroka i posljedica II. svjetskog
rata. Bio je jedan od vodećih povjesničara nacizma i Trećega Reicha. U svojim
djelima daje prikaze koncentracijskih logora i plinskih komora, obrađuje
“konačno rješenje židovskog pitanja” i nacističku ideologiju. Dopisni član HAZU
bio je od 2002.

28. kolovoza

28. kolovoza 1922. u Zemunu se rodio hrvatski veterinar akademik Teodor
Wikerhauser. Studirao je veterinu u Beogradu i Zagrebu, a diplomirao i
doktorirao na Veterinarskom fakultetu u Bernu 1950. Od 1954. do 1987. djelovao
je u Zavodu za parazitologiju i invazijske bolesti Veterinarskog fakulteta u
Zagrebu. Istraživao je aspekte životinjskih parazitoza, posebno zoonoza.
Pripremio je Atlas parazita uzročnika zoonoza u Hrvatskoj i Sloveniji (1996.) i
priručnik Parazitske bolesti pasa i mačaka (2006.).Kao ekspert FAO-a istraživao
je tropske parazitoze u Nigeriji. Redoviti član HAZU bio je od 1991., od 1983.
bio je izvanredni član, a od 1975. član suradnik. Umro je u Zagrebu 12. lipnja
2018.

27. kolovoza

27. kolovoza 2021. u Zagrebu je umro hrvatski jezikoslovac akademik Stjepan
Babić. Rodio se u Oriovcu 29. studenog 1925. Diplomirao je 1955. jugoslavistiku,
ruski i njemački na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i do 1991. predavao na
Katedri za hrvatski književni jezik. Bavio se pitanjima suvremenog hrvatskog
književnog jezika, osobito tvorbom riječi te je autor djela Tvorba riječi u
hrvatskom književnom jeziku (1986.). Sa S. Težakom objavio je 12 izdanja
hrvatske gramatike (1966.–1996.), a s B. Finkom i M. Mogušem autor je Hrvatskog
pravopisa (8 izdanja od 1972. do 2004.) Bio je dugogodišnji urednik časopisa
Jezik. Redoviti član HAZU bio je od 1991., od 1986. izvanredni, a od 1977. član
suradnik.

26. kolovoza

26. kolovoza 1909. u Zagrebu je umro hrvatski pravnik i političar Fran Vrbanić.
Rodio se u Gospiću 1. studenog 1847. Pravo je doktorirao u Beču 1872., a na
Pravnom fakultetu u Zagrebu predavao je od 1873. trgovačko i mjenično pravo te
statistiku. Zaslužan je za osnivanje Statističkog ureda u Zagrebu 1875. Hrvatsku
pravnu znanost zadužio je analizama na polju statistike te trgovačkog, državnog
i upravnog prava. Bio je i saborski zastupnik u više mandata (1877.–1882.,
1887–1892., 1897.–1908.), kao i rektor Sveučilišta u Zagrebu od 1886. do 1887.
te od 1901. do 1902. Redoviti član JAZU bio je od 1886., od 1894. do 1896. bio
je književni tajnik, a od 1896. do smrti gospodarski tajnik JAZU.

24. kolovoza

24. kolovoza 1993. u Zagrebu je umro hrvatski književni povjesničar, teatrolog i
prevoditelj Frano Čale. Rodio se u Trebinju 8. srpnja 1927. Studij romanistike
završio je 1952. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je od 1954. predavao
na Odsjeku za talijanski jezik i književnost. Bavio se poviješću talijanske
književnosti, hrvatsko-talijanskim književnim dodirima te starijom hrvatskom
književnošću i kazalištem. U središtu njegovih kroatističkih istraživanja bio je
Marin Držić te je 1979. uredio kritičko izdanje njegovih Djela. Na hrvatski je
preveo ili priredio djela Dantea, Petrarce, Boccaccia, Machiavellija,
Castiglionea, Goldonija, Pirandella i drugih. od 1977. bio je član suradnik
HAZU.

23. kolovoza

23. kolovoza 1890. u Zagrebu se rodio hrvatski pravnik i političar akademik Ivo
Krbek. Pravo je diplomirao u Zagrebu 1914. i do 1928. radio je državnoj upravi.
Na Pravnom fakultetu u Zagrebu predavao je upravnu znanost i upravno pravo od
1928. do 1941. i od 1945. do 1961. Bio je gradonačelnik Zagreba od 1932. do
1934., a od 1939. do 1941. kao podban Banovine Hrvatske sudjelovao je u njenom
pravnom oblikovanju. Njegov znanstveni interes obuhvaćao je agrarnopravne
odnose, opću teoriju prava i države te pravnu filozofiju, a ponajprije upravno i
ustavno pravo. Dopisni član JAZU bio je od 1937. do 1941., a od 1947. redoviti
član. Umro je u Splitu 17. siječnja 1966.

22. kolovoza

22. kolovoza 1930. u Karlovcu se rodio hrvatski arhitekt akademik Boris Magaš.
Diplomirao je arhitekturu 1955. na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu gdje je od
1956. bio asistent, a od 1974. predavao je na Fakultetu graditeljskih znanosti.
Neke od njegovih građevina jedinstvenog arhitektonskog rukopisa antologijska su
djela hrvatske arhitekture, a među njima je najpoznatiji Hajdukov stadion u
Splitu iz 1979. Projektima u turističkim ljetovalištima Solaris kraj Šibenika i
Haludovo na Krku anticipirao je postmodernizam. Među teorijskim radovima
najznačajnija mu je knjiga Arhitektura: pristup arhitektonskom djelu. Redoviti
član HAZU bio je od 1991., a od 1988. izvanredni. Umro je u Rijeci 24. listopada
2013.

21. kolovoza

21. kolovoza 1920. u Zagrebu se rodio hrvatski biolog akademik Nikola Škreb.
Diplomirao je 1948. na Medicinskom fakultetu u Zagrebu gdje je radio u Zavodu za
biologiju, a od 1967. bio i redoviti profesor. Od 1962. do 1972. bio je
ravnatelj Instituta za biologiju Sveučilišta u Zagrebu. Bio je osnivač
zagrebačke embriološke škole koja je prva u svijetu započela eksperimentalna
razvojnobiološka istraživanja na sisavcima. Provodio je eksperimente
presađivanja embrija, razvio je metodu kultiviranja embrija in vitro te
proučavao embrionalno podrijetlo teratoma i teratokarcinoma. Od 1968. bio je
izvanredni, a od 1979. redoviti član JAZU. Od 1972. do 1973. bio je glavni
tajnik. Umro je u Zagrebu 3. ožujka 1993.

20. kolovoza

20. kolovoza 2016. u Dubrovniku je umro hrvatski pjesnik, esejist i prevoditelj
akademik Nikica Petrak. Rodio se u Dugoj Resi 31. kolovoza 1939. Diplomirao je
anglistiku i povijest umjetnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1963. te
radio kao novinar i urednik kulturnih emisija na Televiziji Zagreb (1967.–1977),
urednik u nakladničkoj kući Liber (1978.–1989), savjetnik u Ministarstvu
prosvjete i kulture (1990-–1992.) te kao urednik u Leksikografskom zavodu
Miroslav Krleža (1992.–2004.). Pjesme zasniva na motivima lutanja, zaborava,
kašnjenja pa i sporosti, a kasnije izrazitije i na odnosu prema tradiciji i
povijesti. Prevodio je engleskog i njemačkog. Redoviti član HAZU-a bio je od
2004., a od 2000. član suradnik.

19. kolovoza

19. kolovoza 1994. u Big Suru u Kaliforniji umro je američki kemičar Linus
Pauling, dobitnik Nobelove nagrade za kemiju 1954. i Nobelove nagrade za mir
1962. Rodio se 28. veljače 1901. u Portlandu. Diplomirao je kemijsko
inženjerstvo u Pasadeni i usavršavao se u Münchenu, Kopenhagenu, Zürichu i
Londonu. Predavao je na Kalifornijskom tehnološkom institutu i na drugim
sveučilištima. Postavio je temelje suvremene kristalokemije, objasnio djelomičnu
ionsku narav kemijske veze te sa suradnicima odredio strukturu više
aminokiselina. Bio je suosnivač pokreta protiv pokusa s nuklearnim oružjem, a
1991. potpisao je Apel nobelovaca za mir u Hrvatskoj. Počasni član HAZU bio je
od 1994., a dopisni član od 1966.

18. kolovoza

18. kolovoza 1918. u Smrtiću kraj Nove Gradiške rodio se hrvatski ekonomist i
političar akademik Dušan Čalić. Studirao je pravo u Beogradu i u Zagrebu, gdje
je 1946. i doktorirao. Bio je sudionik antifašističke borbe, vijećnik ZAVNOH-a i
AVNOJ-a, ministar u Vladi NR Hrvatske za trgovinu i opskrbu (1945.–1946.,
1949.–1950.), državni sekretar za poslove industrije i privrede FNRJ (1953.),
savezni i republički zastupnik, ambasador SFRJ u Mađarskoj (1963.–1967). Od
1953. bio je profesor političke ekonomije na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, a
predavao je i međunarodne ekonomske odnose i sociologiju. Redoviti član HAZU bio
je od 1965., a od 1961. dopisni član. Umro je u Zagrebu 17. travnja 1993.

17. kolovoza

17. kolovoza 1915. u Dubrovniku se rodio hrvatski povjesničar i arhivist Bernard
Stulli. Diplomirao je 1941. na Pravnom fakultetu u Zagrebu, a 1977. doktorirao
povijest na Filozofskom fakultetu u Zadru. Od 1949. bio je voditelj Jadranskog
instituta JAZU, a od 1958. do 1978. ravnatelj Arhiva Hrvatske u Zagrebu.
Proučavao je povijest hrvatskih primorskih gradova, posebno Dubrovnika. Bavio se
i talijanskim iredentizmom i imperijalizmom na Jadranu,
talijansko-jugoslavenskim odnosima te južnoslavenskim pitanjem u
Austro-Ugarskoj. Svojom je djelatnošću postavio temelje arhivskog zakonodavstva
i suvremene arhivistike u Hrvatskoj. Član suradnik JAZU bio je od 1983. Umro je
u Zagrebu 9. listopada 1985.

16. kolovoza

16. kolovoza 1873. u Vrhovcu kraj Ozlja rodio se hrvatski klasični filolog i
književni povjesničar Đuro Körbler. Diplomirao je klasičnu filologiju na
Filozofskom fakultetu u Zagrebu gdje je od 1907. do smrti bio profesor. Od 1914.
do 1915. bio je i rektor Sveučilišta u Zagrebu. Bavio se grčkim i latinskim
autorima primjenjujući komparativni pristup. Objavio je i opsežne radove o
hrvatskim latinistima, posebno dubrovačkima. Priredio je izdanja latinskih,
hrvatskih i talijanskih tekstova iz starije književnosti. Jedan je od
utemeljitelja moderne hrvatske neolatinistike. Od 1908. bio je dopisni, od 1915.
redoviti član JAZU., a od 1920. do 1926. i njen književni tajnik. Umro je u
Zagrebu 4. studenog 1927.

15. kolovoza

15. kolovoza 1883. u Vrpolju kraj Đakova rodio se hrvatski kipar Ivan Meštrović.
Djetinjstvo je proveo u Otavicama kraj Drniša, a školovao se na Likovnoj
akademiji u Beču. Bio je središnja osoba hrvatske likovne umjetnosti prve
polovice 20. stoljeća, a bogatim opusom od preko 3000 djela stekao je svjetsku
slavu. Njegovi javni spomenici pripadaju među simbole hrvatske kulture i
nacionalnog identiteta. Bio je prvi rektor Akademije likovnih umjetnosti u
Zagrebu od 1923. do 1942. kad odlazi u emigraciju. Od 1947. živio je u SAD-u
gdje je umro 16. siječnja 1962. u South Bendu. Od 1919. bio je počasni, a od
1934. do 1941. i redoviti član JAZU. Njegov spomenik Josipa Jurja Strossmayera u
Zagrebu nalazi se u Akademijinom logu.

14. kolovoza

14. kolovoza 2004. u Krakovu je umro Czesław Miłosz, poljski književnik i
dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1980. Rodio se u mjestu Šeteniai u
današnjoj Litvi 30. lipnja 1911. U mladosti je živio u Vilniusu, Parizu i
Varšavi, a od 1951. u SAD-u gdje je bio profesor na sveučilištima u Berkleyu i
Harvardu. Osim zbirki poezije objavio je brojne romane, eseje i prijevode. Djela
su mu obilježena temama katastrofizma, intelektualnom introspekcijom i
zabrinutošću za sudbinu kulture, a progovarao je i o suvremenim problemima
Poljske pod komunističkom vlašću. Najvažnije djelo mu je Zasužnjeni um,
esejistička analiza staljinizma. Za dopisnog člana HAZU izabran je 1992.

13. kolovoza

13. kolovoza 1884. u Orahovici se rodio hrvatski filolog Stjepan Ivšić. Studirao
je hrvatski jezik i klasičnu filologiju u Zagrebu i Krakovu te učio slavenske
jezike u Pragu, Sankt Peterburgu, Moskvi i Kijevu. Od 1914. predavao je na
Katedri za slavensku filologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Bio je
rektor Sveučilišta u Zagrebu od 1940. do 1943. Bavio se etimologijom,
akcentologijom i dijalektologijom, a bio je i vrstan poznavatelj i tumač
hrvatske glagoljičke baštine. Od 1920. bio je dopisni, od 1925. izvanredni, a od
1929. do 1947. redoviti član JAZU. Zaslužan je za prijenos Bašćanske ploče iz
Jurandvora u Akademijinu palaču u Zagrebu 1934. Umro je u Zagrebu 14. siječnja
1962.

12. kolovoza

12. kolovoza 1896. u Zagrebu se rodio hrvatski pravnik akademik Juraj Andrassi.
Diplomirao je 1919. na Pravnom fakultetu u Zagrebu gdje je od 1928. do 1966.
predavao međunarodno javno pravo. Predavao je i na Akademiji za međunarodno
pravo u Haagu 1937. i 1951. Od 1969. do 1971. bio je predsjednik Instituta za
međunarodno pravo. Sudjelovao je u rješavanju praktičnih međunarodnopravnih
pitanja, uz ostalo u pripremama za mirovnu konferenciju u Parizu 1946.,
izgradnji hidroenergetskog sustava Đerdap, kodificiranju ratnog prava te
korištenju vodenih tokova, osobito Jadranskog mora. Redoviti član JAZU bio je od
1963., a dopisni od 1955. Umro je u Zagrebu 20. prosinca 1977.

11. kolovoza

11. kolovoza 1931. u Zagrebu se rodio hrvatski kemičar akademik Velimir Pravdić.
Diplomirao je 1955. na Tehnološkom fakultetu i od 1956. do 1998. radio u
Institutu Ruđer Bošković. Bavio se istraživanjima u elektrokemiji, koloidnoj i
fizikalnoj kemiji mora te strategijskim smjerovima gospodarenja okolišem.
Osnovao je 1968. Laboratorij za elektrokemiju i površinsku kemiju, a 1969.
Centar za istraživanje mora. Bio je predsjednik Hrvatskog kemijskog društva
(1980.–1982.), predsjednik Hrvatskog prirodoslovnog društva (1996.–2000.) i
predsjednik Savjeta za prostorno uređenje i zaštitu okoliša Vlade RH
(2000.–2004.). Redoviti član HAZU bio je od 1997. Umro je u Zagrebu 13. siječnja
2011.

10. kolovoza

10. kolovoza 1874. u Zagrebu je umro hrvatski pravnik i zoolog Živko Vukasović.
Rodio se u Beravcima kraj Slavonskog Broda 23. listopada 1829. Studirao je pravo
i biologiju u Beču i Grazu te bio profesor na gimnazijama u Vinkovcima, Osijeku,
Križevcima i Rijeci. Bio je i pisar Hrvatske dvorske kancelarije u Beču od 1865.
do 1869., a zatim je bio u službi Komande Vojne krajine u Zagrebu i školski
nadzornik za graničarske škole. Napisao je nekoliko školskih udžbenika u kojima
je zoološkim člancima pridonio stvaranju hrvatskog zoološkog nazivlja. Napisao
je udžbenik Naravoslovje domaće životinje sa osobitim obzirom na gospodarstvo.
Bio je jedan od prvih redovitih članova JAZU izabranih 1866.

9. kolovoza

9. kolovoza 2009. u Zagrebu je umro hrvatski geolog akademik Josip Tišljar.
Rodio se u Ludbregu 1. lipnja 1941. Diplomirao je geologiju 1965. na
Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu gdje je predavao od 1968. Bavio se
petrologijom sedimentnih stijena, a posebno je zaslužan za istraživanje
klastičnih i karbonatnih stijena. Autor je sveučilišnih udžbenika (Petrologija
sedimentnih stijena, 1987.; Sedimentne stijene, 1994.; Petrologija s osnovama
mineralogije, 1999.) i monografija (Sedimentologija karbonata i evaporita,
2001.; Sedimentologija klastičnih i silicijskih sedimenata, 2005.) iz tematike
sedimenata. Bio je voditelj više znanstvenih projekata. Redoviti član HAZU bio
je od 2004., a član suradnik od 1983.

8. kolovoza

8. kolovoza 1987. u Zagrebu je umro hrvatski matematičar i fizičar akademik
Danilo Blanuša. Rodio se u Osijeku 7. prosinca 1903. Završio je studij
elektrotehnike, fizike i matematike u Zagrebu i Beču. Profesor matematike na
Elektrotehničkom fakultetu u Zagrebu bio je od 1944. do 1975. Glavno područje
znanstvenog rada bili su problemi izometričkog smještanja prostornih oblika s
konstantnom zakrivljenošću u višedimenzionalne prostore konstantne
zakrivljenosti. Konstruirao je netrivijalni trivalentni graf neobojiv s tri
boje, poznat kao Blanušin graf. Bavio se i teorijom relativnosti te je dao
korigirane formule za transformaciju temperature i količine topline. Redoviti
član JAZU bio je od 1958.

7. kolovoza

7. kolovoza 1879. u Zagrebu se rodio hrvatski slikar i povjesničar umjetnosti
Branko Šenoa. Bio je sin književnika Augusta Šenoe. U Zagrebu je završio studij
prava i filozofije te doktorirao 1912. iz povijesti umjetnosti. Pohađao je
privatnu slikarsku školu Otona Ivekovića te grafički tečaj Mencija Clementa
Crnčića. Od 1907. bio je nastavnik, a od 1918. do 1924. ravnatelj Akademije
likovnih umjetnosti. Od 1935. do 1938. bio je intendant Hrvatskog narodnog
kazališta. Slikao je uglavnom vedute starog Zagreba, krajolike Turopolja i
Dalmacije te izrađivao kazališnu scenografiju i kostime. Autor je današnjeg grba
i zastave Zagreba. Dopisni član JAZU bio je od 1931. Umro je u Zagrebu 4.
prosinca 1939.

6. kolovoza

6. kolovoza 1961. u Kopenhagenu je umro danski arhitekt i arheolog Ejnar Dyggve.
Rodio se u Liepāji u Latviji 17. kolovoza 1887. Od 1922. istraživao je antički i
starokršćanski lokalitet u Solinu te od 1929. do 1932. bio arhitekt konzervator
Arheološkog muzeja u Splitu. Sve do 1960. istraživao je i na drugim lokalitetima
u Dalmaciji. Radovima o Dioklecijanovoj palači i analizama srednjovjekovnih
građevina dao je značajan doprinos proučavanju i vrednovanju hrvatskih starina,
graditeljskog i kulturnog naslijeđa Solina, Splita i Dalmacije, kao i određenju
položaja hrvatskog graditeljstva unutar sredozemnog i jadranskog kulturnog
kruga. Dopisni član JAZU bio je od 1948.

5. kolovoza

5. kolovoza 2014. u Splitu je umro hrvatski jezikoslovac akademik Petar
Šimunović. Rodio se u Dračevici na Braču 19. veljače 1933. Na Filozofskom
fakultetu u Zagrebu diplomirao je jugoslavistiku i romanistiku 1958.. Od 1964.
do 2003. radio je u Institutu za jezik JAZU (HAZU) u Odsjeku za onomastiku. Bio
je vodeći hrvatski onomastičar s bogatom znanstvenom i stručnom djelatnošću. Uz
ostalo suautor je djela Toponimija otoka Brača (1972.), Leksik prezimena SR
Hrvatske (1976.), Naša prezimena (1985.), Istočnojadranska toponimija (1986.),
Rječnik bračkih čakavskih govora (2006) i Hrvatski prezimenik I–III (2008.).
Redoviti član HAZU bio je od 1991., od 1988. izvanredni, a od 1983. član
suradnik.

4. kolovoza

4. kolovoza 1968. u Zagrebu je umro češko-hrvatski dirigent akademik Milan
Sachs. Rodio se u Lišovu u Češkoj 28. studenog 1884. Završio je studij violine
na Konzervatoriju u Pragu 1905. i postao član Češke filharmonije, zatim
koncertni majstor kazališnog orkestra u Beogradu i nastavnik na Muzičkoj školi u
Novom Sadu, a od 1911. bio je operni dirigent u Zagrebačkoj operi uz prekide
1932.–1938 kada je bio direktor Opere u Brnu i tijekom Drugog svjetskog rata.
Bio je i ravnatelj Zagrebačke opere (1919.–1921., 1926., 1945.–1955.). Znatno je
pridonio podizanju profesionalne razine Zagrebačke opere i kao dirigent njegovao
stilsku izvedbu. Bavio se i skladanjem. Redoviti član JAZU bio je od 1954.

3. kolovoza

3. kolovoza 1832. u Rijeci se rodio hrvatski skladatelj Ivan Zajc. Studij
kompozicije završio je u Milanu 1855. te do 1862. djelovao kao nastavnik
glazbene škole u Rijeci, a zatim do 1870. kao skladatelj u Beču. Od 1870. do
smrti djelovao je u Zagrebu, kao prvi ravnatelj Opere i glazbene škole Hrvatskog
glazbenog zavoda. Bio je središnja osoba hrvatskog glazbenog života svoga
vremena, uspoređivan s Giuseppeom Verdijem. Opus mu broji više 1100 djela, od
čega 19 opera (najpoznatija Nikola Šubić Zrinjski), 26 opereta, oko 300 zborova,
oko 80 orkestralnih djela, oko 100 komornih i glasovirskih skladbi te oko 170
popijevki. Za počasnog člana JAZU izabran je 1912. Umro je u Zagrebu 16.
prosinca 1914.

2. kolovoza

2. kolovoza 2008. u Zagrebu je umro hrvatski inženjer građevinarstva akademik
Riko Rosman. Rodio se u Ljubljani 22. svibnja 1927. Diplomirao je 1954. na
Građevinskom odsjeku Tehničkog fakulteta u Zagrebu. Od 1957. predavao je na
Katedri za betonske konstrukcije Arhitektonsko-geodetsko-građevinskog fakulteta
u Zagrebu, a od 1971. do 1994. na Arhitektonskom fakultetu gdje je predavao
kolegije teorija konstrukcija i betonske konstrukcije, a uveo je i kolegij
nosive konstrukcije. Bio je vodeći hrvatski stručnjak za građevinske nosive
konstrukcije. Autor je mnogobrojnih radova iz područja teorije konstrukcija.
Redoviti član HAZU bio je od 1991., od 1990. izvanredni član, a od 1988. član
suradnik.

1. kolovoza

1. kolovoza 2006. u Zagrebu je umro hrvatski jezikoslovac i pedagog Stjepko
Težak. Rodio se u Požunu kraj Ozlja 26. srpnja 1926. Diplomirao je 1954. na
Filozofskom fakultetu u Zagrebu gdje je bio profesor metodike nastave hrvatskog
jezika i metodike nastave filma od 1978. do 1996, a od 1961. do 1978. predavao
je na Pedagoškoj akademiji. Bio je autor mnogih školskih udžbenika hrvatskog
jezika i priručnika za nastavnike te uz Stjepana Babića koautor Gramatike
hrvatskog jezika (1966.). Dao je značajan doprinos hrvatskoj dijalektologiji. Od
1957. do 1975. bio je urednik dječjeg časopisa Modra lasta. Član suradnik HAZU
bio je od 1994. i predsjednik Odbora za dijalektologiju.

31. srpnja

31. srpnja 1985. u Zagrebu je umro hrvatski književnik akademik Marijan
Matković. Rodio se u Karlovcu 21. rujna 1915. Komparativnu književnost i
povijest umjetnosti studirao je u Beču i Parizu, a studij prava završio je u
Zagrebu 1941. Nakon 1945. obnašao je dužnosti šefa kulturno-umjetničkog odjela
Radio Zagreba, intendanta HNK-a u Zagrebu te umjetničkog direktora Zagreb filma.
Bio je jedan od najplodnijih hrvatskih dramatičara U svojim dramama progovara o
etičkim dilemama i intimnim problemima suvremenog čovjeka, uz protivljenje
lažnim veličinama. Redoviti član JAZU bio je od 1954., te do 1978. tajnik
Razreda za suvremenu književnost i pokretač časopisa Forum 1962.

30. srpnja

30. srpnja 1949. u Zagrebu je umro hrvatski književnik i kritičar Branimir
Livadić. Rodio se 30. rujna 1871. u Samoboru. Studirao je filozofiju i
germanistiku u Zagrebu i Beču. Od 1896. do 1920. radio je kao gimnazijski
profesor u Zagrebu, Varaždinu, Senju i Karlovcu. Od 1920. do 1929. bio je
ravnatelj Državne glumačke škole u Zagrebu. Od 1920. do 1923. bio je predsjednik
Društva hrvatskih književnika, a od 1936. do 1939. hrvatskog PEN-kluba. Bio je
pripadnik prvog naraštaja hrvatskih modernista te ideolog i teoretičar njegove
bečke skupine, zauzimajući se za individualnost stvaralačkog čina i slobodu
umjetnika, neovisnog o društvenim, političkim i moralnim konvencijama. Redoviti
član JAZU bio je od 1940.

29. srpnja

29. srpnja 1907. u Karlovcu se rodio hrvatski jezikoslovac i bohemist akademik
Ljudevit Jonke. Diplomirao je 1929. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu te se
usavršavao na slavističkom studiju u Pragu. Od 1949. do 1973. bio je prvi
voditelj Katedre za suvremeni hrvatski književni jezik, a 1965. osnovao je
samostalni studij češkog jezika i književnosti kojom se bavio i kao prevoditelj.
Bio je vodeći autoritet za hrvatski standardni jezik, borac za njegovu
samobitnost i promicatelj jezične kulture. Od 1970. do 1972. bio je predsjednik
Matice hrvatske, proganjan nakon sloma Hrvatskog proljeća. Od 1958. bio je
izvanredni, a od 1963. redoviti član JAZU. Umro je u Zagrebu 15. ožujka 1979.

28. srpnja

28. srpnja 1885. u Zagrebu se rodio hrvatski kazališni redatelj, pedagog,
teatrolog i prevoditelj akademik Branko Gavella. Filozofiju, germanistiku i
slavistiku diplomirao je u Beču, a 1914. počeo je režirati u zagrebačkom HNK te
u drugim kazalištima u Hrvatskoj i inozemstvu postavivši ukupno 279 dramskih i
opernih djela. Kao redatelj smisao i cilj vlastitog djelovanja tražio je u
uzajamnosti književnosti i kazališta. Bio je utemeljitelj Akademije za kazališnu
umjetnost u Zagrebu 1950. i jedan od osnivača Zagrebačkog dramskog kazališta
1953. te je svojim djelovanjem bitno odredio hrvatsko kazalište i teatrologiju
20. stoljeća. Redoviti član JAZU bio je od 1961. Umro je u Zagrebu 8. travnja
1962.

27. srpnja

27. srpnja 2019. u Zagrebu je umro hrvatski povjesničar akademik Franjo Šanjek.
Rodio se u Poljani Biškupečkoj kraj Varaždina 1. travnja 1939. Bio je član
dominikanskog reda, a 1965. je zaređen za svećenika. Pomoćne povijesne znanosti
usavršavao je u Vatikanu, a povijest je 1971. doktorirao na Sorboni. Od 1970.
predavao je na Katedri crkvene povijesti na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u
Zagrebu, a od 1994. i na Hrvatskim studijima. Bavio se crkvenom poviješću
Hrvatske, ulogom hrvatskih intelektualaca u razvoju srednjovjekovne europske
misli, ulogom Katoličke crkve u Hrvatskoj u 19. i 20. stoljeću, kao i poviješću
hrvatsko-francuskih odnosa. Redoviti član HAZU bio je od 1997.

26. srpnja

26. srpnja 1845. u Križevcima se rodio hrvatski književnik i filozof Franjo
Marković. Klasičnu filologiju, slavistiku i filozofiju diplomirao je u Beču
1866. Od 1874. do 1909. bio je profesor filozofije na Filozofskom fakultetu u
Zagrebu, a od 1881. do 1882. rektor Sveučilišta. Kao književnik pisao je balade,
romance, spjevove i tragedije, a najpoznatije djelu mu je pjesma U boj, u boj iz
1866. Kao filozof posebno se bavio estetikom i potaknuo proučavanje hrvatske
filozofske baštine. Znatno je pridonio kultiviranju književnog izraza u svim
žanrovima te reformi i modernizaciji hrvatskog stiha. Od 1876. bio je redoviti
član JAZU, a u lipnju 1914. postao je i privremeni predsjednik. Umro je 15.
rujna 1914. u Zagrebu.

25. srpnja

25. srpnja 1894. u Šibeniku se rodio hrvatski skladatelj i dirigent akademik
Krešimir Baranović. Školovao se u školi Hrvatskog glazbenog zavoda u Zagrebu te
na glazbenim akademijama u Beču i Berlinu. Od 1915. do 1943. bio je dirigent
Opere HNK u Zagrebu, a od 1929. do 1940. i ravnatelj. Od 1945. do 1946. bio je
ravnatelj Opere u Bratislavi, od 1946. do 1964. profesor na Muzičkoj akademiji u
Beogradu te od 1951. do 1961. dirigent i direktor Beogradske filharmonije. Djela
mu se temelje na folklornom izrazu, ponajviše Hrvatskog zagorja i Mediterana, a
najpoznatije su balet Licitarsko srce, vokalni ciklus Z mojih bregov i komična
opera Striženo-košeno. Redoviti član JAZU bio je od 1954. Umro je u Beogradu 17.
rujna 1975.

24. srpnja

24. srpnja 1924. u Białystoku u Poljskoj rodio se hrvatski književni povjesničar
i teoretičar akademik Aleksandar Flaker. Diplomirao je slavistiku na Filozofskom
fakultetu u Zagrebu gdje je od 1957. do 2002. bio profesor ruske književnosti.
Također se bavio i temama iz hrvatske književnosti koristeći vlastitu
metodologiju koja u prvi plan stavlja autonomnost književnog teksta. Uz brojna
književnopovijesna i književnoteorijska pitanja posebnu je pozornost posvetio
avangardizmu u europskoj i hrvatskoj književnosti, kao i fenomenu tzv. proze u
trapericama. Redoviti član HAZU bio je od 1991., a izvanredni od 1975. Umro je u
Zagrebu 25. listopada 2010.

23. srpnja

23. srpnja 1906. u Sarajevu se rodio Vladimir Prelog, hrvatski kemičar i
dobitnik Nobelove nagrade za kemiju 1975. Gimnaziju je pohađao u Zagrebu i
Osijeku, a kemiju diplomirao 1928. u Pragu gdje je radio do 1935. kad se vraća u
Zagreb i radi kao docent na Tehničkom fakultetu i predstojnik Zavoda za organsku
kemiju. Od 1941. do 1976. djelovao je na Saveznoj tehničkoj visokoj školi (ETH)
u Zürichu, no trajno je ostao povezan s domovinom. Bavio se stereokemijom te
istraživao organske heterocikličke spojeve, alkaloide i antibiotike te odnos
strukture i reaktivnosti organskih spojeva. Počasni član HAZU bio je od 1986., a
dopisni od 1952. Umro je u Zürichu 7. siječnja 1998. i pokopan u grobnici HAZU
na Mirogoju.

22. srpnja

22. srpnja 1954. u Zagrebu je umro hrvatski mineralog i petrograf akademik Fran
Tućan. Rodio se u Divuši kraj Dvora na Uni 26. rujna 1878. Diplomirao je
prirodne znanosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu gdje je od 1919. do 1942.
bio profesor na Katedri za mineralogiju i petrografiju. Od 1946. do 1947. bio je
prvi dekan Prirodoslovno-matematičkog fakulteta. Bavio se geokemijom Dinarskoga
krša i postavio teoriju o postanku crvenice kao netopljivom ostatku karbonatnih
stijena te o boksitu kao fosilnoj crvenici. Značajan je i kao popularizator
znanosti. Bio je predsjednik Hrvatskog prirodoslovnog društva od 1915. do 1921.
i od 1945. do 1954. te Matice Hrvatske od 1918. do 1920. Redoviti član JAZU bio
je od 1930.

21. srpnja

21. srpnja 1999. u Zagrebu je umro hrvatski teolog Tomislav Janko Šagi-Bunić.
Rodio se 2. veljače 1923. u Brodarovcu kraj Ivanca. U kapucinski red stupio je
1940., a 1948. zaređen je za svećenika. Diplomirao je na Katoličkom bogoslovnom
fakultetu u Zagrebu gdje je predavao od 1953. do 1993. Bio je središnja osoba
hrvatske teologije, sudionik Drugog vatikanskog koncila, suosnivač i prvi
predsjednik Centra za koncilska istraživanja, dokumentaciju i informacije
Kršćanska sadašnjost 1968., kao i istoimenog teološkog društva od 1977. do 1989.
Imao je veliku ulogu u provedbi koncilskih reformi te promicanju ekumenizma i
dijaloga Katoličke crkve s društvom. Dopisni član HAZU bio je od 1979.

20. srpnja

20. srpnja 1924. u Maljkovu kraj Sinja rodio se hrvatski politolog, povjesničar
i političar akademik Dušan Bilandžić. Bio je sudionik antifašističke borbe te od
1945. do 1960. na službi u JNA. Pravni fakultet završio je 1959. u Beogradu, a
doktorirao 1965. na Fakultetu političkih nauka u Zagrebu gdje je od 1969. do
1990. bio profesor. Kao član reformskog krila SKH sudjelovao je u procesu
demokratskih promjena te je 1990. bio potpredsjednik Republike Hrvatske. Najviše
se bavio poviješću Jugoslavije i položajem Hrvatske u njoj. Redoviti član HAZU
bio je od 1991., od 1988. izvanredni, a od 1980. član suradnik. Od 2001. do
2006. bio je tajnik Razreda za društvene znanosti. Umro je u Zagrebu 4. ožujka
2015.

16. srpnja

16. srpnja 2010. u Zagrebu je umro hrvatski kemičar akademik Dionis Emerik
Sunko. Rodio se u Zagrebu 26. rujna 1922. Diplomirao je kemiju 1946 na Tehničkom
fakultetu u Zagrebu i do 1951. radio u Plivi, a zatim u Zavodu za fiziologiju
Medicinskog fakulteta. U Institutu Ruđer Bošković bio je voditelj Laboratorija
za fizikalno-organsku kemiju te pročelnik Odjela za organsku kemiju i biokemiju.
Od 1971. do 1992. bio je profesor na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu i
predstojnik Zavoda za organsku kemiju i biokemiju. Bavio se sintetskom i
fizikalno-organskom kemijom, reakcijskim mehanizmima i izotopnim efektima.
Redoviti član HAZU bio je od 1997.

15. srpnja

15. srpnja 1912. u Vinkovcima se rodio hrvatski pravnik akademik Aleksandar
Goldštajn. Diplomirao je i doktorirao 1938. na Pravnom fakultetu u Zagrebu. Bio
je predsjednik Glavne državne arbitraže pri Vladi FNRJ (1946.–1954) i
predsjednik Vrhovnog privrednoga suda (1954.–1959.). Na Pravnom fakultetu u
Zagrebu kao redoviti profesor predavao je privredno pravo od 1959. do 1982. te
pokrenuo i vodio poslijediplomski studij iz privrednopravnih znanosti od 1962.
do 1982. Bio je sudac Ustavnog suda Hrvatske od 1967. do 1993. Redoviti član
HAZU bio je od 1991., a od 1979. izvanredni član. Umro je u Zagrebu 20.
listopada 2010.

14. srpnja

14. srpnja 1939. u Pragu je umro češki slikar i dizajner Alfons Mucha. Rodio se
24. srpnja 1860. u Ivančicama kraj Brna. Studirao je slikarstvo u Pragu i
Münchenu, od 1890. do 1906. živio je u Parizu, a zatim do 1910. u SAD-u, kada se
vraća u domovinu. Kao crtač kazališnih plakata, predložaka za predmete
umjetničkoga obrta, kostima i kazališne dekoracija utjecao je na stvaranje i
širenje pariške inačice secesije i pokreta Art nouveau koji je želio omogućiti
masovnu dostupnost umjetnosti. Značajan je i ciklus 20 velikih platna s
prizorima iz povijesti slavenskih naroda Slavenska epopeja, među kojima je i
Obrana Sigeta Nikole Šubića Zrinskog. Od 1930. bio je počasni član JAZU.

13. srpnja

13. srpnja 1877. u Brnu se rodio hrvatski filozof Albert Bazala. Studirao je na
Filozofskom fakultetu u Zagrebu gdje je od 1904. do 1943. bio profesor, a
usavršavao se na nekoliko sveučilišta u Njemačkoj i u Pragu. Najznačajnije djelo
mu je Povijest filozofije u tri sveska, prvo takve vrste u Hrvatskoj. Razvio je
vlastiti filozofski pogled nazvan voluntarističkim aktivizmom. Bio je
predsjednik Matice hrvatske 1927., rektor Sveučilišta u Zagrebu od 1932. do
1933., a 1912. s ciljem jačanja prosvijećenosti naroda osnovao je Pučko
sveučilište. Dopisni član JAZU bio je od 1910., redoviti od 1922., a od 1933. do
1941. bio je predsjednik JAZU. Umro je u Zagrebu 12. kolovoza 1947.

12. srpnja

12. srpnja 1913. u Križevcima se rodio hrvatski arhitekt i povjesničar
umjetnosti akademik Andre Mohorovičić. Diplomirao u Zagrebu na Tehničkom i
Filozofskom fakultetu te od 1935. Arhitektonskom fakultetu bio profesor teorije
arhitekture i povijesti umjetnosti. Bavio se nizom teorijskih i povijesnih tema
s područja arhitekture i urbanizma sustavno istražujući razvoj graditeljstva i
gradogradnje na području Hrvatske. Bio je rektor Sveučilišta u Zagrebu od 1947.
do 1949. Redoviti član HAZU bio je od 1962., od 1975. do 1978. bio je glavni
tajnik, a od 1978. do 1991. potpredsjednik. Bio je i tajnik Razreda za likovne
umjetnosti od 1961. do 1975. te od 1997. do 2002. Umro je u Zagrebu 17. prosinca
2002.

11. srpnja

11. srpnja 1931. u Zagrebu se rodio hrvatski skladatelj, orguljaš i pedagog
akademik Anđelko Klobučar. Diplomirao je 1955. na Muzičkoj akademiji u Zagrebu
gdje je od 1968. do 2001. bio profesor. Usavršavao se u Salzburgu i Parizu.
Predavao je i u Institutu za crkvenu glazbu Katoličkog bogoslovnog fakulteta u
Zagrebu. Skladao je iznimno bogat opus simfonijske, koncertantne, orguljske,
komorne, vokalne, vokalno-instrumentalne i filmske glazbe. Kao vrstan orguljaš
sudjelovao je na mnogobrojnim festivalima suvremene glazbe i na turnejama u
inozemstvu. Bio je dugogodišnji orguljaš zagrebačke katedrale. Redoviti član
HAZU bio je od 1992. Umro je u Zagrebu 7. kolovoza 2016.

10. srpnja

10. srpnja 1856. u Smiljanu kraj Gospića rodio se hrvatski izumitelj Nikola
Tesla. Maturirao je na realnoj gimnaziji u Karlovcu i studirao na Visokoj
tehničkoj školi u Grazu. Od 1884. živio je i djelovao u SAD-u, no do smrti je
ostao povezan s domovinom. Ostvario je preko 700 izuma i patenata u području
izmjenične struje, elektrotehnike, radiotehnike i radio-komunikacije te omogućio
masovnu primjenu električne energije. Svojim je istraživanjima prethodio mnogim
važnim otkrićima u fizici (rendgenske zrake, kozmičke zrake, akceleratori
čestica, televizija, radar, laser, moderne turbine, globalni sustav
komunikacije…). Počasni član JAZU bio je od 1896. Umro je u New Yorku 7.
siječnja 1943.

9. srpnja

9. srpnja 1909. u Trebinju se rodila hrvatska kiparica Ksenija Kantoci. Završila
je tečaj medaljarstva kod Ive Kerdića 1933., a 1937. i Akademiju likovnih
umjetnosti u Zagrebu. Radila je kao nastavnica u školama u Zagrebu, Osijeku i
Varaždinu te na Akademiji za primijenjenu umjetnost u Zagrebu, a od 1951. kao
slobodna umjetnica. Ostvarila je bogat opus jezgrovitih oblika malih dimenzija,
naglašene monumentalnosti, snažnog egzistencijalnoga nadahnuća i simboličke
dimenzije. Skulpture je najčešće oblikovala u terakoti, drvu i bronci, a
ostavila je i značajan crtački opus. Dopisna članica HAZU bila je od 1979. Umrla
je u Zagrebu 6. rujna 1995.

8. srpnja

8. srpnja 1908. u Žrnovu na Korčuli rodio se hrvatski književnik akademik Petar
Šegedin. Učiteljsku školu završio u Dubrovniku, a Višu pedagošku školu i
Filozofski fakultet u Zagrebu. Pisao je novele, romane, eseje i putopise te se
kao vrstan polemičar istaknuo aktivnom borbom za hrvatski jezik. Njegovim
djelima provlači se tema straha od manipulacije i represivnog aparata vlasti.
Nakon sloma Hrvatskog proljeća 1971. bilo mu je onemogućeno objavljivanje. Bio
je predsjednik Društva hrvatskih književnika (1953., 1968.–1970.) i prvi
predsjednik Matice hrvatske nakon obnove njenog rada 1990. Redoviti član HAZU
bio je od 1963. Umro je u Zagrebu 1. rujna 1998.

7. srpnja

7. srpnja 1893. u Zagrebu se rodio akademik Miroslav Krleža, središnja osoba
hrvatske književnosti 20. stoljeća. Od 1914. do smrti stvorio je jedan od
najvećih i najkompleksnijih opusa u hrvatskoj književnosti okušavši se u svim
književnim žanrovima (pjesme, novele, romani, drame, kritike, eseji, dnevnici)
uz raznovrsnost i tematski raspon kakav nema nijedan hrvatski pisac. Kritičkim
tekstovima o hrvatskoj prošlosti i sadašnjosti, kao i stavovima, društvenim
utjecajem, položajem i moći presudno je utjecao na oblikovanje hrvatskog
književnog kanona i kulture 20. stoljeća. Redoviti član JAZU bio je od 1947., a
do 1958. i potpredsjednik. Umro je u Zagrebu 29. prosinca 1981.

6. srpnja

6. srpnja 1975. u Zagrebu je umro hrvatski otorinolaringolog, antropogeograf i
etnolog akademik Branimir Gušić. Rodio se 6. travnja 1901. u Zagrebu gdje je
diplomirao medicinu, geografiju i povijest. Od 1927. do 1971. djelovao je na
Klinici za uho, nos i grlo, a od 1945. predavao je i na Medicinskom fakultetu.
Obrađivao je u prvom redu nacionalnu patologiju: sklerom, ozenu i endemijsku
gušavost. Kao geograf bavio se antropogeografijom i etnografijom, proučavajući
utjecaj geografske sredine na način života i na patologiju određenih etnoloških
skupina, posebno gorštaka stočara u krškim područjima. Zaslužan je za osnutak
nekoliko nacionalnih parkova. Redoviti član JAZU bio je od 1947., a do 1950.
glavni tajnik.

5. srpnja

5. srpnja 1915. u Kninu se rodio hrvatski energetičar akademik Hrvoje Požar.
Diplomirao je 1939. na Tehničkom fakultetu u Zagrebu te od 1951. do 1985.
predavao na Elektrotehničkom fakultetu. Kao predstojnik Zavoda za visoki napon i
energetiku bavio se elektroenergetskim sustavima i izvorima električne energije.
Bio je istaknuti stručnjak za elektroenergetiku te je utemeljio Zagrebačku
energetsku školu. Zaslužan je za izgradnju mnogih elektrana u Hrvatskoj, kao i
za osnivanje Sveučilišnog računskog centra u Zagrebu. Bio je glavni urednik
Tehničke enciklopedije. Od 1965. bio je izvanredni, a od 1975. redoviti član
JAZU te od 1978. do smrti glavni tajnik. Umro je u Zagrebu 30. lipnja 1991.

4. srpnja

4. srpnja 1925. u Kaštel Kambelovcu rodio se hrvatski ekonomist i političar
akademik Ivo Perišin. Diplomirao je na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu 1949. Od
1956. predavao je na Visokoj privrednoj školi u Zagrebu, a zatim na Ekonomskom
fakultetu. Bio je predsjednik Skupštine općine Split od 1965. do 1967., guverner
Narodne banke Jugoslavije od 1969. do 1972., predsjednik Izvršnog vijeća Sabora
SRH od 1972. do 1974. te predsjednik Sabora SRH od 1974. do 1978. U knjizi
Svjetski financijski vrtlog (1978.) nagovijestio je novu etapu u razvoju
financijskih tržišta te turbulencije i krize. Redoviti član HAZU bio je od
1990., a izvanredni od 1977. Umro je u Zagrebu 30. listopada 2008.

3. srpnja

3. srpnja 1930. u Zagrebu se rodio hrvatski filolog akademik Radoslav Katičić.
Na Filozofskom fakultetu diplomirao je klasičnu filologiju. Utemeljio je studij
opće lingvistike i indologije, a od 1961. do 1977. bio pročelnik Odsjeka za opću
lingvistiku i orijentalne studije. Od 1977. do 1998. bio je redoviti profesor
slavenske filologije na Sveučilištu u Beču. Bio je predsjednik Vijeća za normu
hrvatskog standardnog jezika od 2005. do 2012. Bavio se brojnim temama
indoeuropske, slavenske i hrvatske filologije te sustavno promicao strukturalnu
lingvistiku i druge moderne metode. Redoviti član HAZU bio je od 1986., a od
1973. bio je izvanredni član. Od 1989. bio je i redoviti član Austrijske
akademije znanosti. Umro je u Beču 10. kolovoza 2019.

2. srpnja

2. srpnja 1930. u Zagrebu se rodio hrvatski inženjer elektrotehnike Branko
Leskovar. Diplomirao je 1954. na Elektrotehničkom fakultetu u Zagrebu. U
Institutu Ruđer Bošković djelovao je od 1954. do 1965. i postavio temelje
razvoja i primjene suvremene elektronike i elektroničke instrumentacije u
Hrvatskoj. Od 1963. do 1965. predavao je na Elektrotehničkom fakultetu, a od
1965. do 1994. bio je istraživač na Sveučilištu Berkeley u Kaliforniji. Glavna
su mu područja istraživanja bili detektori zračenja za akceleratore visokih
energija, sigurnost nuklearnih reaktora i razvoj spektroskopskih metoda. Dopisni
član HAZU bio je od 1988. Umro je u Walnut Creeku 19. siječnja 2016.

1. srpnja

1. srpnja 1928. u Zagrebu je umro hrvatski povjesničar Vjekoslav Klaić. Rodio se
u Garčinu 21. lipnja 1849. Nakon studija povijesti i geografije u Beču na
Mudroslovnom fakultetu u Zagrebu predavao je hrvatsku povijest (1878.–1882.) i
opću povijest (1893.–1922.). Od 1902. do 1903. bio je rektor Sveučilišta u
Zagrebu. Bavio se temama iz hrvatske povijesti od doseljenja do 20. stoljeća, a
najznačajnije djelo mu je Povjest Hrvata od najstarijih vremena do svršetka XIX.
stoljeća u pet knjiga (1899.–1911.). Snažno je utjecao na razvoj nacionalne
svijesti i hrvatske povijesne znanosti. Značajan je i kao glazbenik. Od 1893.
bio je dopisni, a od 1896. pravi član JAZU.

30. lipnja

30. lipnja 1914. u Glini se rodio hrvatski skladatelj, glazbeni pedagog i
glazbeni pisac akademik Natko Devčić. Na Muzičkoj akademiji u Zagrebu diplomirao
je 1937. glasovir, a 1939. kompoziciju. Ondje je i predavao od 1947. do 1980.
Usavršavao se u Beču, Parizu, Darmstadtu i New Yorku. Opus mu je bio nadahnut
folklorom, a prvi pravi skladateljski uspjeh bila mu je Istarska suita (1948.) u
kojoj se nadovezuje na tradiciju ideologije nacionalnog smjera. Kasnije se
okušao i u elektroničkoj glazbi. Autor je udžbenika Harmonija te knjiga
Intervali i Ritam. Redoviti član HAZU bio je od 1992. Umro je u Zagrebu 4. rujna
1997.

29. lipnja

29. lipnja 1916. u Splitu se rodio hrvatski arheolog akademik Duje
Rendić-Miočević. Diplomirao je klasičnu filologiju, arheologiju i povijest
umjetnosti 1939. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu gdje je od 1954. do 1983.
predavao klasičnu, provincijalnu i ranokršćansku arheologiju. Radio je u
Arheološkom muzeju u Splitu od 1941. do 1954. i bio mu ravnatelj, a od 1966. do
1979. bio je i ravnatelj Arheološkog muzeja u Zagrebu. Proučavao je ilirsku
problematiku s težištem na onomastičkim istraživanjima, grčku kolonizaciju
hrvatske obale, odnos Ilira s grčkim svijetom i ranokršćansko razdoblje u
Dalmaciji. Redoviti član HAZU bio je od 1977., a izvanredni od 1966. Umro je u
Zagrebu 30. travnja 1993.

27. lipnja

27. lipnja 1998. u Splitu je umro hrvatski povjesničar umjetnosti akademik Kruno
Prijatelj. Rodio se u Splitu 1. srpnja 1922. Diplomirao je 1946. na Filozofskom
fakultetu u Zagrebu. U Splitu je radio u Arheološkome muzeju, potom je bio
ravnatelj Galerije umjetnina (1950.–1979.), redoviti profesor splitskog odjela
Filozofskog fakulteta u Zadru (1979.–1991.) i honorarni profesor Filozofskog
fakulteta u Zagrebu. Proučavao je hrvatsku umjetnost od antike do 20. stoljeća,
posebno dalmatinsko slikarstvo te ga popularizirao u međunarodnim stručnim
krugovima. Otkrio je mnoge nepoznate umjetnine i riješio mnoga pitanja
atribucije. Redoviti član HAZU bio je od 1968.

26. lipnja

26. lipnja 1916. u Pečuhu se rodio hrvatski slikar akademik Zlatko Prica.
Diplomirao je 1940. na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Jedan je od
osnivača skupine Mart (1957.) i galerije Forum u Zagrebu (1969.). Radio je u
različitim tehnikama (crtež, grafika, akvarel, gvaš, ulje, vitraj, mozaik,
fresko). Uoči Drugog svjetskoga rata slikao je širokim mrljama boja i slobodnim
potezom, a 1944. ekspresionistički je, s Edom Murtićem, ilustrirao poemu Jama I.
G. Kovačića. U kasnijem razdoblju trajna obilježja njegova slikarstva ostale su
izdužene ženske figure te snažni kolorizam i grafizam. Redoviti član HAZU bio je
od 1988. Umro je u Rijeci 7. ožujka 2003.

25. lipnja

25. lipnja 1968. u Zagrebu je umro hrvatski liječnik Ante Šercer. Rodio se u
Požegi 12. travnja 1896. Medicinu je studirao u Grazu i Pragu, od 1920. do 1945.
radio je na Klinici za uho, grlo i nos u Zagrebu, a od 1946. u bolnici u
Vinogradskoj gdje je Odjel za bolesti uha, grla i nosa 1964. pretvorio u
sveučilišnu kliniku i vodio do 1966. Osnovao je znanstveni Institut za
proučavanje i zaštitu uha i dišnih organa te Institut za talasoterapiju u
Crikvenici. Bio je redoviti profesor Medicinskog fakulteta u Zagrebu od 1932. i
dekan u dva navrata. Prvi je od hrvatskih kliničara stekao međunarodno
priznanje. Redoviti član JAZU (HAZU) bio je od 1930. do 1945.

24. lipnja

24. lipnja 2007. u Zagrebu je umro hrvatski agronom, entomolog i fitomedicinar
akademik Milan Maceljski. Rodio se u Zagrebu 27. prosinca 1925. Diplomirao je na
Poljoprivredno-šumarskom fakultetu 1950. i ondje predavao od 1961. do 1994. Od
1978. do 1985. bio je direktor Instituta za zaštitu bilja. Bavio se
entomologijom, integriranom zaštitom bilja od štetnika, ekološkom zaštitom bilja
te aplikacijom pesticida. Objavio je 27 knjiga, od kojih se ističe
Poljoprivredna entomologija. Bio je glavni urednik znanstvenog
časopisa Entomologia Croatica, časopisa HAZU Annales forestales i stručnog
časopisa Biljna zaštita. Redoviti član HAZU bio je od 1992.

23. lipnja

23. lipnja 1899. u Udbinji kraj Karlovca rodio se hrvatski književnik akademik
Gustav Krklec. Djetinjstvo je proveo u Zagorju, zatim živio u Beču, Pragu,
Beogradu i Zemunu te od 1945. u Zagrebu i bio urednik u nakladničkim kućama i
časopisima. Pisao je najčešće pjesme, najprije pod utjecajem impresionista,
simbolista i ekspresionista, a zatim u duhu tradicionalizma. Popularizirao je
epigram kao književnu formu. Pisao je i drame, feljtone i putopise te prevodio s
više jezika. Bio je predsjednik Matice hrvatske, predsjednik Društva književnika
Hrvatske i Saveza književnika Jugoslavije. Redoviti član JAZU bio je od 1951.
Umro je u Zagrebu 30. listopada 1977.

21. lipnja

21. lipnja 1930. u Kalinovcu kraj Đurđevca rodio se hrvatski teolog, pjesnik i
kulturni povjesničar Ivan Golub. Zaređen je za svećenika 1957., a 1963. je
doktorirao u Rimu. Od 1964. do 2000. bio je profesor na Katoličkom bogoslovnom
fakultetu u Zagrebu. Kao teolog međunarodnog ugleda i erudit često je predavao u
inozemstvu. Najznačajniji je bio po bavljenju djelom Jurja Križanića. Osim
teologijom i kulturnom poviješću bavio se i pjesništvom. Bio je autor oko 80
knjiga te brojnih znanstvenih rasprava i ogleda, kao i urednik trećeg sveska
izdanja Hrvatska i Europa. Za dopisnog člana HAZU izabran je 1992. Umro je u
Zagrebu 25. listopada 2018.

19. lipnja

19. lipnja 2009. u Zagrebu je umro hrvatski jezikoslovac i političar akademik
Dalibor Brozović. Rodio se u Sarajevu 28. srpnja 1927. Diplomirao je
jugoslavistiku 1951. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Od 1956. do 1990.
predavao je na Filozofskom fakultetu u Zadru, a 1990. bio je član Predsjedništva
i potpredsjednik Republike Hrvatske. Od 1991. do 2001. bio je glavni ravnatelj
Leksikografskoga zavoda Miroslav Krleža i glavni urednik Hrvatske enciklopedije,
a od 1992. do 1995. saborski zastupnik. Značajni su mu radovi o standardizaciji
hrvatskog jezika i dijalektologiji. Aktivno je sudjelovao u borbi oko položaja i
prava hrvatskog jezika. Redoviti član HAZU bio je od 1986.

18. lipnja

18. lipnja 1830. u Senju se rodio hrvatski geograf Petar Matković. Geografiju je
doktorirao u Grazu 1860. Radio je kao gimnazijski profesor u Varaždinu i Zagrebu
od 1858. do 1883. Od 1883. do 1893. bio je prvi profesor na Katedri za
geografiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Bavio se povijesnom geografijom i
statistikom, starim putopisima i putničkim dnevnicima te poviješću trgovine i
brodarstva. Pisao je prve obuhvatne geografsko-statističke preglede na hrvatskom
jeziku te je 1874. osnovao Statistički ured za Hrvatsku i Slavoniju. Redoviti
član JAZU bio je od 1867., a od 1874. do 1892. bio je književni tajnik. Umro je
25. ožujka 1898. u Beču.

17. lipnja

17. lipnja 1927. u Imotskom se rodio hrvatski liječnik akademik Vladimir Luetić.
Diplomirao je 1951. na Medicinskom fakultetu u Zagrebu te od 1954. do 1997.
djelovao u Klinici za kirurgiju Kliničkog bolničkog centra u Zagrebu, gdje je
1964. osnovao i do 1992. vodio Zavod za kirurgiju krvnih žila. Bio je i redoviti
profesor Medicinskog fakulteta. Od 1991. do 1992. bio je glavni kirurg oružanih
snaga pri Glavnom stožeru zdravstva Republike Hrvatske. Zaslužan je za osnivanje
i razvoj vaskularne kirurgije kao nove kirurške grane, potičući osnivanje
centara za vaskularnu kirurgiju u Hrvatskoj i BiH. Redoviti član HAZU bio je od
1992., a dopisni član od 1990. Umro je u Zagrebu 26. veljače 2000.

16. lipnja

16. lipnja 1949. u Zagrebu je umro hrvatski arhitekt Edo Šen. Rodio se u Zagrebu
10. ožujka 1877. Diplomirao je 1900. na Visokoj tehničkoj školi u Beču. Isprva
je projektirao u duhu historicizma, a zatim se opredijelio za suvremena
oblikovna i prostorna rješenja. Bio je autor više javnih i stambenih zgrada u
Zagrebu, među kojima su palača Croatia na uglu Masarykove i Preradovićeve ulice
(1910.) te kompleks Tehničkog fakulteta u Kačićevoj ulici (1940.). Od 1909. do
1919. bio je profesor na Graditeljskoj školi, a od 1919. do 1943. na Tehničkom
fakultetu u Zagrebu gdje je odgojio mnogobrojne istaknute arhitekte. Za dopisnog
člana JAZU izabran je 1935.

15. lipnja

15. lipnja 1886. u Splitu se rodio hrvatski povjesničar umjetnosti i konzervator
akademik Ljubo Karaman. Diplomirao je povijest umjetnosti u Beču, od 1926. do
1941. organizirao je i vodio konzervatorsku službu za Dalmaciju u Splitu , a od
1941. do 1950. bio je ravnatelj Konzervatorskog zavoda za cijelu Hrvatsku u
Zagrebu. Težište njegovog znanstvenog istraživanja bili su spomenici Dalmacije
od antike do baroka, a proučavao je i spomenike kontinentalne Hrvatske i Istre.
Postavio je temelje starohrvatskoj arheologiji. Bio je redoviti član HAZU od
1941. do 1947. i književni tajnik, a ponovno je izabran za redovitog člana JAZU
1965. Umro je u Zagrebu 19. travnja 1971.

14. lipnja

14. lipnja 1890. u Jastrebarskom se rodio hrvatski slikar, scenograf,
povjesničar umjetnosti i pedagog akademik Ljubo Babić. Kao slikar školovao se u
Zagrebu i diplomirao u Münchenu 1913. Od 1915. do 1961. bio je kao profesor
Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu. Kao jedna od središnjih osoba hrvatske
likovne scene stvorio je bogat slikarski opus, pisao likovne kritike i
monografije te presudno utjecao na hrvatsku umjetnost i njeno uključenje u
suvremeni europski kontekst. Od 1928. bio je dopisni a od 1950. redoviti član
JAZU. Od 1947. do 1951. te od 1957. do 1964. bio je direktor Strossmayerove
galerije. Umro je u Zagrebu 14. svibnja 1974.

13. lipnja

13. lipnja 2014. u Beču je umro hrvatski dirigent Berislav Klobučar. Rodio se
28. kolovoza 1924. u Zagrebu. Školovao se na Muzičkoj akademiji, a dirigiranje
je učio kod Lovre Matačića i Clemensa Kraussa. Od 1943. do 1951. bio je dirigent
Zagrebačke opere, a od 1953. djelovao je u inozemstvu. Bio je dirigent Državne
opere u Beču, ravnatelj operâ i simfonijskih orkestara u Grazu, Stockholmu i
Houstonu, a gostovao je u mnogim poznatim svjetskim opernim kućama (Teatro alla
Scala u Milanu, Metropolitan opera u New Yorku…), koncertnim dvoranama i na
uglednim festivalima umjetničke glazbe. Dopisni član HAZU bio je od 2006.

12. lipnja

12. lipnja 1905. u Pragu je umro češki povjesničar i političar Václav Vladivoj
Tomek. Rodio se 31. svibnja 1818. u Hradecu Králové. U Pragu je diplomirao
filozofiju i pravo u Pragu. Od 1850. predavao je austrijsku povijest na
Filozofskom fakultet u Pragu, a 1882. izabran je za prvog rektora češkog dijela
Karlova sveučilišta. Od 1845. bio je tajnik Matice češke. Bio je zastupnik u
Carevinskom vijeću (1861.–1866) i u Češkom saboru (1861.–1895). Glavna djela su
mu Događaji češke zemlje (1843.), Povijest husitskih ratova 1419.–1436. (1898.),
Povijest grada Praga (u 12 knjiga, 1855.–1901.) i Uspomene iz mojega života
(1904.–1905). Od 1867. bio je dopisni član JAZU.

11. lipnja

11. lipnja 2005. u Zagrebu je umro hrvatski kemičar akademik Dragutin Fleš.
Rodio se 1. kolovoza 1921. u Vukovaru. Diplomirao je 1946. na Kemijskom odjelu
Tehničkog fakulteta u Zagrebu. Radio je u tvornici Pliva, Organsko-kemijskoj
industriji – OKI te u Ini. Od 1975. bio je i profesor Prirodoslovno-matematičkog
fakulteta u Zagrebu. Utemeljitelj je polimernih znanosti u Hrvatskoj. Bavio se
sintezom i određivanjem apsolutne konfiguracije prirodnih i sintetskih organskih
spojeva te sintezom i karakterizacijom polimera i kopolimera. Redoviti član HAZU
bio je od 1991., a od 1981. izvanredni član. Od 1997. do 2003. bio je prvi
tajnik Razreda za tehničke znanosti.

10. lipnja

10. lipnja 1921. u Petrinji se rodio hrvatski kipar akademik Ivan Kožarić.
Diplomirao je na Akademiji likovne umjetnosti u Zagrebu 1947. Bio je član
umjetničke grupe Gorgona. Izlagao je na šezdesetak samostalnih i oko 200
skupnih izložbi, a djela mu se nalaze u brojnim privatnim zbirkama i muzejima u
Hrvatskoj i svijetu. Više njegovih skulptura trajno je postavljeno u vanjskim
prostorima, među kojima i one najpoznatije, u Zagrebu Prizemljeno sunce (1971.)
i spomenik Antunu Gustavu Matošu (1978.). Redoviti član HAZU bio je od 1997, a
od 2007. do 2011. bio je voditelj Gliptoteke HAZU. Umro je u Zagrebu 15.
studenog 2020.

9. lipnja

9. lipnja 1994. u Haagu je umro nizozemski ekonomist Jan Tinbergen. Rodio se u
Haagu 12. travnja 1903. Diplomirao je matematiku i fiziku na Sveučilištu u
Leidenu i bio profesor na sveučilištima u Amsterdamu i Rotterdamu. Upravljao je
Središnjim uredom nizozemske vlade za planiranje od 1945. do 1955., a od 1966.
do 1974. bio je predsjednik Povjerenstva za planiranje Ujedinjenih naroda. Bio
je prvi dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju 1969. za doprinose razvoju
ekonometrije i matematičkih modela u opisu gospodarskih zbivanja. Njegovo djelo
Ekonometrija (1941.) prvi je sustavni priručnik ove znanstvene discipline.
Dopisni član HAZU bio je od 1979.

8. lipnja

8. lipnja 2018. u Zagrebu je umro hrvatski kipar akademik Šime Vulas. Rodio se u
Drveniku Velom kraj Trogira 17. ožujka 1932. Diplomirao je 1958. na Akademiji
likovnih umjetnosti u Zagrebu gdje je bio profesor od 1987. do 2004. Početkom
1960-ih pretežno je u drvu oblikovao vertikalne, lirski intonirane, harmonične
apstraktne kompozicije, a zatim se okrenuo temama poput grada i tvrdalja,
tematici križa i općenito sakralnih motiva. Autor je brojnih spomenika i
skulptura u javnim prostorima (spomenik strijeljanim mještanima u Podhumu kraj
Rijeke, 1970, reljef svetog Josipa, zaštitnika Hrvatske, u Hrvatskom saboru,
2008.) Redoviti član HAZU bio je od 1991., a izvanredni od 1988.

7. lipnja

7. lipnja 1933. u Zagrebu je umro hrvatski pjesnik Dragutin Domjanić. Rodio se u
selu Krči u Prigorju 12. rujna 1875., a u Zagrebu je 1898. završio Pravni
fakultet i radio kao sudac i vijećnik Banskog stola. Najpoznatiji je po pjesmama
izražene osjećajnosti pisanima na kajkavskom narječju u zbirkama Kipci i
popevke, Vu suncu i senci (1927.) i Po dragomu kraju (1933.), a najpoznatije
pjesme su mu Fala, Popevke sam slagal i K suncu prosi vsaka roža koje su i
uglazbljene. Prevodio je s njemačkog, francuskog i ruskog. Od 1921. do 1926. bio
je predsjednik Matice hrvatske, a od 1927. do 1933. predsjednik zagrebačkog
PEN-kluba. Redoviti član JAZU bio je od 1919.

6. lipnja

6. lipnja 1977. u mjestu Pasto Sobre u Francuskoj umro je hrvatski slikar
Milivoj Uzelac. Rodio se u Mostaru 23. srpnja 1897. Kao slikar školovao se u
Zagrebu i Pragu, gdje je s Vilkom Gecanom, Marijanom Trepšeom i Vladimirom
Varlajem formirao Grupu četvorice s kojom od 1919. do 1923. redovito izlaže
djela na Proljetnom salonu u Zagrebu. U tom razdoblju nastaju njegova
najpoznatija djela, od kojih je najpoznatije Autoportret u baru. Stilski se
kretao od ekspresionizma preko neokubizma do neoklasicizma. Od 1923. do 1963.
živio je u Parizu gdje je stekao međunarodnu slavu. Dopisni član JAZU bio je od
1977.

5. lipnja

5. lipnja 1915. u Bjelovaru se rodio hrvatski kipar akademik Vojin Bakić.
Diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 1939. Jedan je od prvih
hrvatskih kipara koji je prekinuo sa socrealizmom i u kiparstvo unio apstraktne
elemente, što je vidljivo u skulpturama Bik i Razlistana forma, kao i u velikim
javnim spomenicima kao što su Spomenik pobjedi naroda Slavonije u Kamenskoj,
Spomenik žrtvama u Dotršćini, Spomenik žrtvama željezničke nesreće u Zagrebu,
Spomenik revoluciji na Petrovoj gori te spomenici Ivanu Goranu Kovačiću u
Zagrebu i Lukovdolu. Umro je u Zagrebu 18. prosinca 1992. Redoviti član HAZU bio
je od 1988., a od 1977. izvanredni član.

4. lipnja

4. lipnja 1903. u Dežanovcu kraj Daruvara rodio se hrvatski arhitekt Vlado
Antolić. Diplomirao je arhitekturu u Beču 1927. i kao djelatnik Gradskog
građevnog ureda od 1931. do 1935. radio na Regulatornoj osnovi Zagreba.
Projektirao je javne zgrade i izradio detaljni plan Cvjetnog naselja u Zagrebu
1939. Osnovao je 1946. Urbanistički institut Hrvatske te kao šef-projektant
izradio direktivne regulatorne osnove za niz gradova u Hrvatskoj i Makedoniji.
Od 1948. do 1953. bio je prvi direktor Urbanističkog zavoda grada Zagreba. Nakon
toga djelovao je kao urbanistički savjetnik u Burmi, Maleziji i Indoneziji.
Dopisni član JAZU bio je od 1979. Umro je u Zagrebu 13. svibnja 1981.

3. lipnja

3. lipnja 1993. u Zagrebu je umro hrvatski slikar akademik Vilim Svečnjak. Rodio
se 12. srpnja 1906. u Zagrebu gdje je na Akademiji likovnih umjetnosti studirao
kiparstvo i 1933. diplomirao slikarstvo. Bio je član skupine Zemlja
(1934.–1935.) i Mart (1957.). Od 1948. do 1951. vodio je Galeriju likovnih
umjetnosti u Rijeci. U početku je u ekspresionističkom naboju slikao teme
socijalnog sadržaja, uglavnom motive iz gradskog predgrađa i seoskoga života, a
zatim snažnim kolorizmom krajolike, mrtve prirode i portrete. Ilustrirao je
knjige, crtao karikature, a bavio se i keramikom, scenografijom i izradom
kartona za tapiserije. Redoviti član HAZU bio je od 1988.

2. lipnja

2. lipnja 1885. u Döbling kraj Beča umro je češki slavist i paleograf Leopold
(Lavoslav) Geitler. Rodio se u Pragu 18. listopada 1847. U Pragu i Beču studirao
je slavistiku, poredbeno jezikoslovlje i klasičnu filologiju. Od 1870. bio je
docent u Pragu, a od 1874. do 1885. bio je prvi profesor slavistike na
Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Proučavao je litvanski jezik i
njegovu važnost za slavistiku. Zastupao je tezu o starobugarskom podrijetlu
staroslavenskog jezika. U samostanu na Sinaju pronašao je dva čuvena glagoljska
rukopisa. Bavio se i etimologijom imena Hrvat i proučavao Bašćansku ploču.
Redoviti član JAZU bio je od 1874.

1. lipnja

1. lipnja 1886. u Slavonskom Brodu se rodio hrvatski slikar Vladimir Becić.
Školovao se u Zagrebu, Münchenu i Parizu, a od 1942. do 1947. bio je profesor
Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu. Uz Josipa Račića, Miroslava Kraljevića
i Oskara Hermana jedan je od utemeljitelja hrvatske slikarske moderne. Njegovi
prvi radovi nose oznake akademizma i realizma, uz jak utjecaj francuskih
impresionista, što je posebno vidljivo u portretima i aktovima. Kasnije se u
svojim pejzažima približio realizmu. S Ljubom Babićem i Jerolimom Mišeom osnovao
je 1930. Grupu trojice. Redoviti član JAZU bio je od 1934., a dopisni od 1929.
Umro je u Zagrebu 24. svibnja 1954.

30. svibnja

30. svibnja 1876. u Postirama na Braču rodio se hrvatski književnik i političar
Vladimir Nazor. Završio je studij prirodnih znanosti u Grazu 1902. i radio kao
srednjoškolski profesor u Zadru, Istri, Zagrebu te kao upravitelj dječjega doma
u Crikvenici. Krajem 1942. odlazi u partizane i 1943. postaje predsjednik
ZAVNOH-a, a 1945. predsjednik Prezidija Sabora NR Hrvatske. Pisao je
pripovijetke, romane, drame i putopise, no najpoznatiji je po svojim lirskim i
epskim pjesmama i epovima posvećenima nacionalnim i metafizičkim temama pa ga se
nazivalo i bardom hrvatskog pjesništva. Redoviti član JAZU bio je od 1940., a
dopisni od 1919. Umro je u Zagrebu 19. lipnja 1949.

29. svibnja

29. svibnja 1816. u Varaždinu se rodio hrvatski povjesničar, književnik i
političar Ivan Kukuljević Sakcinski. Bio je jedan od vođa Hrvatskog narodnog
preporoda i Narodne stranke, a 1843. održao je prvi govor na hrvatskom jeziku u
Hrvatskom saboru. Autor je prve moderne hrvatske drame Juran i Sofija. Zbog
istraživanja hrvatske prošlosti i rada na očuvanju hrvatske kulture smatra ga se
osnivačem moderne hrvatske historiografije. Bio je osnivač i predsjednik Društva
za jugoslavensku povjestnicu i starine od 1850. do 1878., a od 1874. do smrti
predsjednik Matice hrvatske. Počasni član JAZU bio je od 1886. Umro je u
Puhakovcu 1. kolovoza 1889.

28. svibnja

28. svibnja 1879. u Dalju se rodio srpski geofizičar, klimatolog i astronom
Milutin Milanković. Srednju školu završio je u Osijeku, a studij građevinarstva
u Beču gdje je i doktorirao 1904. Do 1909. radio kao inženjer u Austriji, a
zatim kao sveučilišni profesor u Beogradu. Smatra se utemeljiteljem moderne
klimatologije i teorije ledenih doba. Otkrio je da su periodične promjene
ekscentriciteta Zemljine putanje i nagiba Zemljine osi uzrok nastanka i nestanka
ledenih doba (Milankovićevi ciklusi). Po njemu su nazvani krateri na Mjesecu i
Marsu te planetoid (1605 Milankovitch). Dopisni član JAZU bio je od 1920. Umro
je u Beogradu 12. prosinca 1958.

31. svibnja

31. svibnja 1920. u Karlovcu se rodio hrvatski arhitekt Radovan Nikšić.
Diplomirao je 1943. na Tehničkom fakultetu u Zagrebu, a od 1966. bio je profesor
na Građevinskom fakultetu. Autor je brojnih stambenih, javnih i obrazovnih
ustanova u kojima primjenjuje princip racionalne organizacije prostora i
oblikovanja. Projektirao je 1961. jedno od antologijskih djela hrvatske
suvremene arhitekture, zgradu današnjeg Pučkog otvorenog učilišta na Trnju u
Zagrebu, a autor je i zgrade XV. gimnazije (tadašnji MIOC) na Jordanovcu. Za
dopisnog člana JAZU izabran je 1986. Umro je u Zagrebu 1. ožujka 1987.

27. svibnja

27. svibnja 1868. u Mostaru se rodio srpski književnik Aleksa Šantić. Radio je
kao trgovac u Mostaru, a potom se posvetio književnosti i kulturnoj djelatnosti.
Pisao je neoromantičarsku ljubavnu, pejzažnu i zavičajnu liriku elegična tona u
rasponu od idiličnih ugođaja slika djetinjstva do turobnih, a sporadično i
socijalno-kritičkih slika suvremenosti. Ljubavnim pjesništvom nastalim pod
utjecajem muslimanske narodne pjesme stekao je trajnu popularnost i status barda
srpskog i bosanskohercegovačkog pjesništva orijentalnoga ozračja. U rodoljubnom
pjesništvu služio se stiliziranom frazom. Počasni član JAZU bio je od 1919. Umro
je u Mostaru 2. veljače 1924.

26. svibnja

26. svibnja 2002. u Zagrebu je umro hrvatski pijanist, pedagog i skladatelj
akademik Ivo Maček. Rodio se na Sušaku 24. ožujka 1914. Glasovir je diplomirao
1934. na Muzičkoj akademiji u Zagrebu gdje je učio i kompoziciju. Pijanističku
karijeru započeo je potkraj 1930-ih, a intenzivirao nakon Drugog svjetskog rata.
Nastupao u gradovima ondašnje Jugoslavije i u inozemstvu, cijenjen kao interpret
široke kulture i profinjenosti. Bio je profesor glasovira na Muzičkoj akademiji
u Zagrebu od 1940. do 1977. Autor je malobrojnog, pretežito glasovirskog i
komornog opusa, nastalog pod kasnoromantičarskim utjecajem. Redoviti član HAZU
bio je od 1983., a od 1954. izvanredni član.

25. svibnja

25. svibnja 1948. u Zagrebu se rodio hrvatski književni teoretičar i povjesničar
akademik Zoran Kravar. Komparativnu književnost i filozofiju diplomirao je 1972.
na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je od 1973. predavao na Odsjeku za
komparativnu književnost. Pisao je studije posvećene hrvatskoj književnosti 17.
stoljeća, kao i radove o teoriji i komparativnoj povijesti hrvatskog stiha, o
hrvatskoj moderni, o antimodernističkim tendencijama unutar modernizma. Znatno
je unaprijedio spoznaje o hrvatskom baroku, pojedinim opusima modernoga
hrvatskog pjesništva te o njihovu međunarodnom kontekstu. Redoviti član HAZU bio
je od 2012., a od 2010. član suradnik. Umro je u Zagrebu 22. lipnja 2013.

24. svibnja

24. svibnja 1870. u Zadru je umro hrvatski glagoljaš i filolog Ivan Berčić.
Rodio se u Zadru 9. siječnja 1824. Teologiju je diplomirao u Beču i bio zaređen
za svećenika. Od 1855. bio je profesor staroslavenskog jezika i staroslavenske
liturgike u zadarskom sjemeništu, a od 1865. profesor Starog zavjeta i istočnih
jezika. Njegov filološki rad uklapa se u opća nastojanja narodnog preporoda u
Dalmaciji, a usmjeren je prema obnovi slavenskog bogoslužja i istraživanju
hrvatskoglagoljske baštine. Vatroslav Jagić ga je nazvao uskrisiteljem
glagoljice u Dalmaciji. Nastojao je prema hrvatskoglagoljskim tekstovima izdati
staroslavensku Bibliju i glagoljski misal. Redoviti član JAZU bio je od 1867.

23. svibnja

23. svibnja 1922. u Zagrebu se rodila hrvatska kemičarka Dina Keglević.
Diplomirala je kemiju na Kemijsko-tehnološkom odjelu Tehničkog fakulteta u
Zagrebu 1944. Predavala je na Medicinskom fakultetu u Zagrebu od 1945. do 1946.,
a zatim do 1956. na Farmaceutskom i Prirodoslovno-matematičkom fakultetu. Od
1956. djelovala je na Institutu Ruđer Bošković gdje je utemeljila Radioizotopni
laboratorij. Bavila se područjem kemije i biokemije prirodnih spojeva –
aminokiselina i peptida te ugljikohidrata i glikolipida. Bila je predsjednica
Hrvatskog kemijskoga društva od 1972. do 1974. Dopisna članica HAZU bila je od
1986. Umrla je u Zagrebu 7. lipnja 2012.

22. svibnja

22. svibnja 1913. u Šibeniku se rodio hrvatski lingvist i fonetičar akademik
Petar Guberina. Završio je studij romanistike na Filozofskom fakultetu u Zagrebu
gdje je od 1951. bio profesor romanistike i francuske lingvistike. Doktorirao je
1939. na Sorboni. Istraživanjima lingvistike govora došao je do revolucionarnog
obrata u nastavi živih jezika te je osmislio audiovizualnu globalnostrukturalnu
metodu, kao i verbotonalnu metodu za osobe oštećenog sluha. Konstruirao je i
elektroakustičke aparate prozvane SUVAG te osnovao istoimeni centar za
rehabilizaciju sluha i govora. Redoviti član HAZU bio je od 1963., a dopisni od
1955. Umro je u Zagrebu 22. siječnja 2005.

21. svibnja

21. svibnja 1908. u Zagrebu je umro hrvatski zoolog Spiridion Brusina. Rodio se
u Zadru 11. prosinca 1845., studirao je prirodne znanosti u Beču, a u Zagreb je
došao 1867. kada postaje
pristav u prirodoslovnom odjelu Narodnog muzeja, te od 1876. prvi profesor
zoologije na Sveučilištu u Zagrebu. Proučavao je žive i izumrle mekušce te ptice
i sisavce. Sabrao je veliku zbirku kopnenih, slatkovodnih i morskih mekušaca.
Osnovao je 1885. Hrvatsko prirodoslovno društvo te postao njegov prvi
predsjednik. Prvi je u Hrvatskoj organizirao ornitološka promatranja i promicao
Darwinove evolucionističke ideje. Dopisni član JAZU bio je od 1870., a redoviti
od 1874.

20. svibnja

20. svibnja 1903. u Dubrovniku je umro hrvatski pravnik i političar Kosta
Vojnović. Rodio se 2. ožujka 1832. u Herceg Novom. Diplomirao je pravo u Beču
1854. i radio u Splitu kao odvjetnik, tajnik Trgovačke komore, pravni pisac i
političar. Od 1874. do 1891. predavao je građansko pravo na Pravnom fakultetu u
Zagrebu. Bio je zastupnik u Dalmatinskom saboru od 1863. do 1875. i u Hrvatskom
saboru od 1878. do 1884. zauzimajući se za sjedinjenje Dalmacije i Hrvatske. Bio
je autor programa Neodvisne narodne stranke 1881. Od 1877. do 1878. bio je
rektor Sveučilišta u Zagrebu. Bavio se i istraživanjem dubrovačke pravne
povijesti. Redoviti član JAZU bio je od 1890., a od 1891. do 1892. i njen
književni tajnik.

19. svibnja

19. svibnja 1976. u Zagrebu je umro hrvatski pravnik akademik Marko Kostrenčić.
Rodio se u Zagrebu 21. ožujka 1884. Pravo je diplomirao 1908. u Zagrebu i od
1912. do 1937. te od 1947. do 1955. bio profesor hrvatske pravne povijesti na
Pravnom fakultetu. Od 1949. do 1950. bio je rektor Sveučilišta u Zagrebu. Bio je
ministar socijalne politike Jugoslavije 1931., a od 1934. do 1936. ban Savske
banovine. Uredio je I. te XIII–XVI. svezak Diplomatičkog zbornika Kraljevina
Hrvatske, Dalmacije i Slavonije i bio jedan od glavnih redaktora Enciklopedije
Leksikografskog zavoda. Redoviti član JAZU bio je od 1921., od 1922. do 1924.
bio je gospodarski tajnik., od 1951. do 1957. glavni tajnik, a od 1957. do 1958.
potpredsjednik.

17. svibnja

17. svibnja 1924. u Karlovcu se rodio hrvatski slikar akademik Josip Vaništa.
Diplomirao je 1950. na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu kod Marina
Tartaglije te od 1951. do 1994. bio profesor na Arhitektonskom fakultetu. Godine
1959. bio je jedan od osnivača skupine Gorgona koja se zauzimala za
nekonvencionalne oblike likovnog izražavanja. U tonski rađenim lirskim
krajolicima, vedutama i mrtvim prirodama stvorio je vlastiti likovni izraz
blizak realističnoj poetici. Objavljivao je ilustracije u tisku, bavio se
opremom knjiga i scenografijom, a ostavio je i dragocjene esejističke i
autobiografske zapise. Redoviti član HAZU bio je od 1994., a od 1992. član
suradnik. Umro je u Zagrebu 24. ožujka 2018.

17. svibnja

17. svibnja 2010. u Rijeci je umro hrvatski povjesničar i pravni pisac akademik
Lujo Margetić. Rodio se 18. listopada 1920. u Donjoj Stubici. Diplomirao je
1945. na Pravnom fakultetu u Zagrebu. Radio je u Općini Rijeka od 1947. do 1956.
i tvrtki Elektroprimorje od 1956. do 1976. Od 1976. do 1989. na Pravnom
fakultetu u Rijeci predavao je pravnopovijesne predmete. Proučavao je grčko i
rimsko pravo, hrvatsku ranosrednjovjekovnu povijest i pravo, te glagoljicu i
crkvenu povijest. Definirao je hrvatska pravna područja u srednjem vijeku i
sustavno obradio gotovo sve pravne grane. Priredio je kritička izdanja
srednjovjekovnih pravnih zbornika. Od 1991. bio je redoviti član HAZU, a
izvanredni od 1986.

15. svibnja

15. svibnja 1918. u Starim Plavnicama kraj Bjelovara rodio se akademik Tomo
Bosanac, hrvatski inženjer elektrostrojarstva. Diplomirao je i doktorirao na
Tehničkom fakultetu u Zagrebu, a od 1945. do 1959. radio je u tvornici
električnih strojeva Rade Končar gdje je vodio odjel za projektiranje
električnih generatora. Za Hidroelektranu Split konstruirao je 1962. tada
najveći hidrogenerator na svijetu. Od 1959. do 1967. bio je ravnatelj Instituta
Ruđer Bošković za koji je 1953. projektirao magnet i visokofrekventne linije
ciklotrona. Od 1965. bio je redoviti profesor na Elektrotehničkom fakultetu.
Redoviti član HAZU bio je od 1991., a dopisni član od 1960. Umro je u Zagrebu
12. kolovoza 2003.

14. svibnja

14. svibnja 1922. u Velikom Trgovišću se rodio akademik Franjo Tuđman, hrvatski
povjesničar i političar, prvi predsjednik samostalne Hrvatske. Bio je sudionik
antifašističke borbe, a 1961. kao general napustio je vojnu službu i postao
direktor Instituta za historiju radničkog pokreta u Zagrebu. Povijesne znanosti
doktorirao je 1965. Uglavnom se bavio temama iz novije hrvatske povijesti.
Smijenjen je 1967., uhićen i osuđivan 1972. i 1981. Osnovao je 1989. Hrvatsku
demokratsku zajednicu s kojom 1990. pobjeđuje na prvim demokratskim izborima te
postaje hrvatski predsjednik. Vodio je proces osamostaljenja, obrane i
oslobođenja Hrvatske. Za redovitog člana HAZU izabran je 1992. Umro je u Zagrebu
10. prosinca 1999.

13. svibnja

13. svibnja 1948. u Zagrebu je umro hrvatski književnik Milan Begović. Rodio se
19. siječnja 1876. u Vrlici. Diplomirao je romanistiku u Beču 1903., od 1909.
radio kao dramaturg u Hamburgu, a zatim do 1915. u Beču. Od 1920. predavao je na
Glumačkoj školi u Zagrebu, od 1927. do 1929. bio ravnatelj Drame HNK, a zatim je
do 1932. predavao na gimnaziji. Jedan je od najznačajnijih pisaca hrvatske
moderne. Započeo je kao pjesnik, a najznačajniji je kao dramatičar, posvećen
posebno temama ljubavnih odnosa i lika žene. Najpoznatije drame su mu Pustolov
pred vratima i Bez trećega, a od romana Giga Barićeva. Napisao je i libreto za
operu Ero s onoga svijeta Jakova Gotovca. Dopisni član JAZU bio je od 1936. do
1941.

12. svibnja

12. svibnja 1926. u Našicama se rodio hrvatski klasični filolog akademik
Branimir Glavičić. Diplomirao je 1954. klasičnu filologiju na Filozofskom
fakultetu u Zagrebu, a od 1957. do 1994. predavao je na Filozofskom fakultetu u
Zadru na katedri za latinski jezik i književnost te osnovao katedru za grčki
jezik. Prevodio je Hezioda, Homera, Apolonija Rođanina, Teokrita. Bio je glavni
prevoditelj i priređivač latinskih djela Marka Marulića. Prevodio je djela i
drugih hrvatskih latinista te proučavao versifikaciju njih i dopreporodnih
hrvatskih pjesnika. Redoviti član HAZU bio je od 1991., izvanredni od 1988., a
član suradnik od 1986. Umro je u Zadru 10. siječnja 2010.

11. svibnja

11. svibnja 1825. u Bakru se rodio hrvatski jezikoslovac i književnik Adolfo
Veber Tkalčević. Diplomirao je filozofiju u Zagrebu, bogosloviju u Pešti, a
slavistiku u Beču. Od 1852. do 1868. bio je profesor latinskog i hrvatskog na
zagrebačkoj gimnaziji i njen ravnatelj, a od 1870. kanonik. Bio je predvodnik
Zagrebačke filološke škole koja je jezičnu normu temeljila na hrvatskoj
književnojezičnoj tradiciji odupirući se fonološkom pravopisu. Napisao je prvu
samostalnu sintaksu hrvatskog jezika (Skladnja ilirskoga jezika, 1859.) i mnoge
programatske tekstove. U svojim pripovijetkama uvodi elemente realizma u
hrvatsku književnost. Redoviti član JAZU bio je od 1866. Umro je u Zagrebu 6.
kolovoza 1889.

10. svibnja

10. svibnja 1933. u Solinu se rodio hrvatski povjesničar akademik Ljubo Boban.
Povijest je diplomirao 1959. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu gdje je predavao
od 1963. Sustavno je proučavao hrvatsku povijest u razdoblju monarhističke
Jugoslavije i u središte zanimanja stavio položaj, djelovanje i ulogu HSS-a i
njezinih čelnika. Istraživanje hrvatske povijesti u Drugom svjetskom ratu
temeljio je na prikupljanju i objavljivanju izvorne građe. Polemizirao je o
uzrocima sloma monarhističke Jugoslavije te o utvrđivanju žrtava Drugog
svjetskog rata u Jugoslaviji i Hrvatskoj, napose u logoru Jasenovac. Redoviti
član HAZU bio je od 1986., a izvanredni od 1974. Umro je u Zagrebu 9. listopada
1994.

16. svibnja

16. svibnja 1861. u Senju se rodio hrvatski pravnik, političar i šekspirolog
Vinko Krišković. Pravo je diplomirao u Beču i bio profesor upravne znanosti i
upravnog prava na Pravnom fakultetu u Zagrebu od 1900. do 1927. Od 1913. do
1918. bio je zastupnik Hrvatskog sabora, a od 1917. do 1918. i hrvatski podban
te je radio na jačanju državnopravnog položaja Hrvatske unutar Austro-Ugarske.
Bio je 1942. imenovan u Hrvatski državni sabor NDH, ali se 1944. preselio u
Švicarsku razočaran politikom ustaškog režima. Nakon umirovljenja preveo je 24
Shakespeareove drame i napisao 24 eseja o Shakespeareu i postao član Royal
Shakespearean Society. Redoviti član HAZU bio je od 1941. do 1945. Umro je u
Zürichu 6. studenog 1952.

9. svibnja

9. svibnja 1983. u Zagrebu je umro hrvatski petrolog akademik Miroslav Tajder.
Rodio se u Vukovaru 10. veljače 1909. Diplomirao je 1932. na Filozofskom
fakultetu u Zagrebu, na kojem je od 1934. bio asistent na
Mineraloško-petrografskom zavodu, a zatim je do 1949. radio u Hrvatskom
mineraloško-petrografskom muzeju. Od 1949. do 1974. predavao je na
Prirodoslovno-matematičkom fakultetu i bio predstojnik Mineraloško-petrografskog
zavoda od 1954. do 1974. Bavio se genezom magmatskih i metamorfnih stijena, a
njegovi teoretski pogledi na probleme petrografije temeljili su se na
rezultatima vlastitih laboratorijskih i terenskih istraživanja. Redoviti član
JAZU bio je od 1958., a od 1954. dopisni član.

8. svibnja

8. svibnja 1893. u Novigradu Podravskom rodio se hrvatski botaničar akademik Ivo
Pevalek. Diplomirao je i doktorirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Od 1926.
do 1963. bio je redoviti profesor botanike na Poljoprivredno-šumarskom
fakultetu. Bavio se istraživanjima viših biljaka, gljiva i alga i dao značajan
doprinos poznavanju sedrotvornih biljaka na primjeru Plitvičkih jezera i rijeke
Krke. Svojim otkrićem da su vodene mahovine, alge i sedrene tvorevine presudne
za jedinstvenu geomorfologiju Plitvičkih jezera jedan je od najzaslužnijih za
njihovu zaštitu i proglašenje nacionalnim parkom 1949. Umro je u Zagrebu 9.
siječnja 1967. Od 1927. do 1941. bio je dopisni a od 1960. redoviti član JAZU.

7. svibnja

7. svibnja 2017. u Zagrebu je umro akademik Mirko Tomasović, hrvatski književni
povjesničar, teoretičar književnosti, romanist i prevoditelj. Rodio se 6.
studenoga 1938. u Splitu. Diplomirao je komparativnu književnost i francuski
jezik na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a od 1971. do 1999. bio je profesor na
Odsjeku za komparativnu književnost. Objavio je dvadesetak knjiga
znanstveno-stručnog usmjerenja te petnaestak knjiga prepjeva poezije s
talijanskog, francuskog, španjolskog i portugalskog jezika, među njima i epove
Oslobođeni Jeruzalem Torquata Tassa te Luzitanci Luísa Vaza de Camõesa. Objavio
je i pet knjiga o Marku Maruliću. Redoviti član HAZU bio je od 2000.

6. svibnja

6. svibnja 1922. u Zagrebu je umro hrvatski fizičar Vinko Dvořák. Rodio se 21.
siječnja 1848. u Dušejovu u Češkoj. Diplomirao je fiziku i matematiku u Pragu
1871., a 1875. dolazi u Zagreb kao prvi redoviti profesor fizike na Sveučilištu
u Zagrebu. Istaknuo se istraživanjima u području akustike, optike,
hidrodinamike, elektrike te povijesti fizike, a napravio je i prve rendgenske
snimke u Hrvatskoj. Njemu u spomen u fizici postoje pojmovi Dvořákove rotacijske
sprave, Dvořákovo kolo, Dvořákov zvukomjer i Dvořákova stereokinetska pojava. Od
1881. do 1883. bio dekan Filozofskog fakulteta, a od 1883. do 1884. i rektor
Sveučilišta. Redoviti član JAZU bio je od 1887., a od 1883. dopisni član.

4. svibnja

4. svibnja 1893. u Zagrebu je umro hrvatski književnik Mirko Bogović. Rodio se u
Varaždinu 2. veljače 1816. Pravo je diplomirao u Zagrebu te se bavio
odvjetništvom, književnošću i politikom. Bio je urednik časopisa Neven 1852. Od
1861. do 1875. obnašao je funkcije saborskog zastupnika, velikog župana
Zagrebačke županije i savjetnika ministarstva za Hrvatsku u Pešti. U
književnosti je najznačajniji po svojim novelama uglavnom nadahnutima poviješću
i hajdučko-turskom problematikom, a napisao je i nekoliko novela s građom iz
suvremenog života. Time je postao jedan od tvoraca hrvatske novele. Pisao je i
pjesme te drame s povijesnom tematikom. Redoviti član JAZU bio je od 1866.

4. svibnja

4. svibnja 1840. u Zagrebu se rodio hrvatski povjesničar i svećenik Ivan
Krstitelj Tkalčić. Diplomirao je bogosloviju 1861. u Zagrebu i bio zaređen za
svećenika. Do 1867. bio je kapelan u Sisku, a zatim do 1905. prebendar
zagrebačke prvostolne crkve. Od 1882. do 1892. bio je knjižničar, a do 1896. i
arhivar JAZU. Proučavao je hrvatsku svjetovnu i crkvenu prošlost, posebno
slavensko bogoslužje i glagoljaštvo te prošlost pojedinih crkvenih redova u
Hrvatskoj, no najveći je dio njegova opusa posvećen povijesti Zagreba,
Zagrebačke biskupije i njezinih istaknutih predstavnika. Njegove zbirke izvora
temelj su za istraživanje prošlosti Zagreba. Redoviti član JAZU bio je od 1883.
Umro je u Zagrebu 11. svibnja 1905.

3. svibnja

3. svibnja 2014. u Zagrebu je umro hrvatski kemičar akademik Smiljko Ašperger.
Rodio se u Zagrebu 25. siječnja 1921. Diplomirao je 1943. na Kemijskom odsjeku
Tehničkog fakulteta u Zagrebu, a od 1952. do 1986. predavao je na
Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu. Bavio se istraživanjem reakcijskih
mehanizama, teorijom reakcije supstitucije, spektrometrijom masa i primjenom
stabilnih izotopa u kemiji. Sudjelovao je u otkriću sekundarnog a-deuterijskog
kinetičkog izotopnog efekta i primijenio ga na studij reakcijskih mehanizama.
Redoviti član HAZU bio je od 1991., od 1983. bio je izvanredni član, a od 1975.
član suradnik. Bio je prvi predsjednik Upravnog odbora Zaklade HAZU od njenog
osnutka 1993. do 1998.

2. svibnja

2. svibnja 1943. u Zagrebu je umro hrvatski konzervator, muzeolog i povjesničar
Gjuro Szabo. Rodio se u Novskoj 3. veljače 1875. Diplomirao je germanistiku u
Beču 1896., a 1910. se specijalizirao iz konzervacije i restauracije povijesnih
i umjetničkih spomenika u Beču, Nürnbergu i Pragu. Od 1911. bio je tajnik
Zemaljskog povjerenstva za čuvanje spomenika u Hrvatskoj i Slavoniji i utjecao
na primjenu suvremenih načela konzervacije. Bio je ravnatelj Muzeja za umjetnost
i obrt u Zagrebu od 1919. do 1926. te Muzeja grada Zagreba od 1928. do 1943.
Objavio je velik broj radova s područja povijesti, povijesti umjetnosti i
kulture, toponomastike, zaštite spomenika i muzeologije. Od 1936. do 1941. bio
je dopisni član JAZU.

1. svibnja

1. svibnja 1819. u Staroj Rači kraj Bjelovara rodio se hrvatski književnik Ivan
Trnski. Bio je jedan od najistaknutijih sudionika hrvatskoga narodnoga preporoda
i tijekom 75 godina književnog djelovanja ostao je uglavnom vjeran početnoj
preporodno-romantičarskoj orijentaciji. U njegovu lirskom opusu prevladavaju
romantičarski intonirane ljubavne i rodoljubne pjesme, prigodnice te religiozna
lirika, a pisao je i epsku poeziju, pripovijesti i putopise te prevodio je
engleskog, njemačkog, ruskog, češkog i poljskog. Zaslužan je za razvoj hrvatskog
standardnog jezika i versifikacije. Od 1901. do smrti 30. lipnja 1910. bio je
prvi predsjednik Društva hrvatskih književnika. Od 1899. bio je počasni član
JAZU.

30. travnja

30. travnja 1993. u Zagrebu je umro hrvatski arheolog akademik Duje
Rendić-Miočević. Rodio se u Splitu 29. lipnja 1916. Diplomirao je klasičnu
filologiju, arheologiju i povijest umjetnosti 1939. na Filozofskom fakultetu u
Zagrebu gdje je od 1954. do 1983. predavao klasičnu, provincijalnu i
ranokršćansku arheologiju. Radio je u Arheološkom muzeju u Splitu od 1941. do
1954. i bio mu ravnatelj, a od 1966. do 1979. bio je i ravnatelj Arheološkog
muzeja u Zagrebu. Proučavao je ilirsku problematiku s težištem na onomastičkim
istraživanjima, grčku kolonizaciju hrvatske obale, odnos Ilira s grčkim svijetom
i ranokršćansko razdoblje u Dalmaciji. Redoviti član HAZU bio je od 1977., a
izvanredni od 1966.

29. travnja

29. travnja 1861. Hrvatski sabor prihvatio je prijedlog đakovačkog i srijemskog
biskupa Josipa Jurja Strossmayera o osnutku Jugoslavenske (danas Hrvatske)
akademije znanosti i umjetnosti te se 29. travnja slavi kao dan HAZU. Akademija
je dobila jugoslavensko ime jer je prema Strossmayerovoj zamisli trebala biti
institucija svih južnih Slavena, uključujući i Bugare, no to se nije ostvarilo
pa je Jugoslavenska akademija po svom sastavu i djelovanju od početka bila
hrvatska. Nakon što je austrijski car i hrvatski kralj Franjo Josip 4. ožujka
1866. potvrdio Akademijina pravila, Sabor je 12. ožujka iste godine izabrao
njenih prvih 16 članova koji su se prvi put sastali 26. svibnja 1866., čime je
Akademija počela s radom.

27. travnja

27. travnja 1922. u Otočcu se rodio hrvatski kemičar Egon Matijević. Diplomirao
je kemiju na Tehničkom fakultetu u Zagrebu 1944. te od 1945. do 1948. bio
profesor na Farmaceutskom, a od 1948. do 1956. na Prirodoslovno-matematičkom
fakultetu. Od 1957. predavao je na Sveučilištu Clarkson u Potsdamu (New York),
gdje je bio ravnatelj Instituta za koloidne i površinske znanosti. Bavio se
sintezom, svojstvima i reakcijama monodisperznih čestica različitog kemijskog
sastava, veličina i oblika, s primjenom u pripravi pigmenata i katalizatora, u
medicinskoj dijagnostici te keramičkoj industriji. Od 1986. bio je dopisni član
HAZU. Umro je u Potsdamu 20. srpnja 2016.

26. travnja

26. travnja 1994. u Zagrebu je umro hrvatski kemičar akademik Mihovil Proštenik.
Rodio se 23. veljače 1916. u Zagrebu. Diplomirao je kemiju 1939. na
Kemijsko-tehnološkom odjelu Tehničkog fakulteta u Zagrebu te se usavršavao na
Visokoj tehničkoj školi (ETH) u Zürichu, kod Lavoslava Ružičke i Vladimira
Preloga, i na Sveučilištu Illinois. Od 1952. do 1986. predavao je kemiju i
biokemiju na Medicinskom fakultetu u Zagrebu. Bavio se kemijom i biokemijom
lipida, posebno sfingolipida središnjega živčanog sustava i sfingolipida
biljnoga podrijetla te sfingolipidnih baza. U mozgu viših sisavaca (konj,
govedo) otkrio je novu bazu C20-sfingozin. Redoviti član HAZU bio je od 1986., a
izvanredni od 1963.

25. travnja

25. travnja 1930. u Bjelovaru se rodio hrvatski inženjer elektrotehnike Branko
Souček. Diplomirao je 1955. na Tehničkom fakultetu u Zagrebu. Radio je u
Institutu Ruđer Bošković od 1955. do 1964. te od 1970. do 1972. gdje se među
prvima bavio računalstvom. Zaslužan je za konstrukciju prvog specijaliziranog
digitalnog elektroničkog računala u Hrvatskoj 1959. Bio je redoviti profesor na
State University of New York (1973.–1976) i na University of Arizona
(1984.–1987). Od 1984. do 1993. bio je profesor računalnih znanosti na
Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu, a zatim je djelovao u Bariju.
Dopisni član HAZU bio je od 2002., a član suradnik od 1977. Umro je u Bariju 12.
prosinca 2014.

24. travnja

24. travnja 1975. u Zagrebu je umro hrvatski kipar akademik Vanja Radauš. Rodio
se u Vinkovcima 29. travnja 1906. Diplomirao je 1930. na Akademiji likovnih
umjetnosti u Zagrebu, od 1940. bio je nastavnik na Državnoj obrtnoj školi u
Zagrebu te od 1945. do 1969. na Akademiji likovnih umjetnosti gdje je vodio
Majstorsku radionicu za kiparstvo od 1950. do 1975. Stvarao je pod utjecajem
Ivana Meštrovića i Augustea Rodina, postupno unoseći socijalnu tematiku i
teatralnu gestu te osobni ekspresionistički pristup. Autor je spomenika žrtvama
Prvog svjetskog rata na Mirogoju, Petrice Kerempuha u Zagrebu, spomenika
partizanskom pokretu te brojnih bista i nadgrobnih spomenika. Redoviti član JAZU
bio je od 1947.

23. travnja

23. travnja 1922. u Pragu je umro hrvatski slikar Vlaho Bukovac. Rodio se 4.
srpnja 1855. u Cavtatu. Slikarstvo je studirao u Parizu gdje je djelovao od
1877. do 1893., zatim do 1902. u Zagrebu gdje je bio središnja osoba umjetničkog
života te od 1903. do smrti u Pragu gdje je bio profesor Akademije likovnih
umjetnosti. Najznačajniji je hrvatski slikar na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće,
predstavnik akademskog realizma s kasnijim utjecajima secesije i
postimpresionizma. Slikao je portrete, pejzaže, aktove te velike figuralne
kompozicije od kojih je najpoznatiji kazališni zastor Hrvatski narodni preporod.
Njegovim zalaganjem izgrađeni su atelijeri za umjetnike i Umjetnički paviljon u
Zagrebu. Za počasnog člana JAZU izabran je 1919.

22. travnja

22. travnja 1991. u Splitu je umro hrvatski književnik Tonči Petrasov Marović.
Rodio se u Mravincima kraj Splita 29. listopada 1934. Završio je 1963. Pedagošku
akademiju u Splitu, gdje je radio kao novinar i urednik za kulturu u
radiotelevizijskom centru. Svojim prvim pjesmama predstavio se kao avangardni
pjesnik, sklon jezičnim eksperimentima. Kasnije se sve više okretao tradiciji te
antičkoj i nacionalnoj književno-jezičnoj baštini. Vezan uz sredozemni krajolik,
služio se arhaičnim i dijalektalnim čakavskim leksemima. Osobito je bio
zaokupljen motivima groblja i smrti. Među prvima je u hrvatskom pjesništvu pisao
haiku pjesme. Član suradnik JAZU bio je od 1988.

21. travnja

21. travnja 1984. u Zagrebu je umro hrvatski slikar akademik Marino Tartaglia.
Rodio se u Zagrebu 3. kolovoza 1894., a studirao je slikarstvo u Firenci i Rimu
gdje se zbližio s futuristima i najistaknutijim predstavnicima talijanske
avangarde. Djelovao je kao slikar u Splitu, Beču, Beogradu i u Francuskoj, a od
1931. do 1964. bio je profesor na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu te je
odgojio brojne generacije hrvatskih slikara. Prva su mu djela izrazito
ekspresionistički obilježena, a kasnije je stvorio slobodniji stil kojim se
približio apstrakciji. Motive je prikazivao kao kolorističke jezgre smještene u
središtu plohe. Često je slikao autoportrete. Također je izrađivao keramiku i
ilustracije. Redoviti član JAZU bio je od 1948.

20. travnja

20. travnja 1816. u Sobotištu u Slovačkoj rodio se hrvatski jezikoslovac i
publicist Bogoslav Šulek. Studij teologije i prava završio je u Požunu, a u
Hrvatsku se doselio 1838., naučio hrvatski, pridružio hrvatskim preporoditeljima
te se potpuno uključio u javni život Hrvatske i dao golem doprinos razvoju
kulture, znanosti i gospodarstva. Objavio je više od 200 naslova najraznovrsnije
tematike i bio urednik vodećih novina i časopisa. Najznačajniji je po doprinosu
stvaranju hrvatskog znanstvenog i vojnog nazivlja, a stotine njegovih riječi i
danas se koriste u hrvatskom jeziku. Bio je i autor nekoliko rječnika. Od 1866.
bio je jedan od prvih članova JAZU, a od 1874. do smrti njen gospodarski tajnik.
Umro je u Zagrebu 30. studenog 1895.

19. travnja

19. travnja 1971. u Zagrebu je umro hrvatski povjesničar umjetnosti i
konzervator akademik Ljubo Karaman. Rodio se 15. lipnja 1886. u Splitu.
Diplomirao je i doktorirao povijest umjetnosti u Beču, od 1926. do 1941.
organizirao je i vodio konzervatorsku službu za Dalmaciju u Splitu , a od 1941.
do 1950. u Zagrebu je bio ravnatelj Konzervatorskoga zavoda za cijelu Hrvatsku.
Težište njegovog znanstvenog istraživanja bili su spomenici Dalmacije od antike
do baroka, a proučavao je i spomenike kontinentalne Hrvatske i Istre. Postavio
je temelje starohrvatskoj arheologiji i prvi sistematizirao grobove iz tog doba.
Bio je redoviti član HAZU od 1941. do 1947. i književni tajnik, a ponovno je
izabran za za redovitog člana JAZU 1965.

18. travnja

18. travnja 1874. u Ogulinu se rodila hrvatska književnica Ivana
Brlić-Mažuranić. Bila je kći pravnika Vladimira Mažuranića te unuka pjesnika i
bana Ivana Mažuranića. Živjela je u Zagrebu od 1878. do 1892., a nakon udaje za
političara Vatroslava Brlića preselila se u Slavonski Brod. Pisala je pjesme,
pripovijetke, romane, basne i bajke, eseje i članke. Najznačajnije djelo joj je
zbirka bajki Priče iz davnine (1916.) koja je doživjela brojna izdanja na
hrvatskom i stranim jezicima i zbog koje je autorica prozvana “hrvatskim
Andersenom”, kao i roman Čudnovate zgode šegrta Hlapića (1913.). Bila je četiri
puta predlagana za Nobelovu nagradu, a 1937. izabrana je za dopisnu članicu JAZU
kao prva žena članica Akademije. Umrla je u Zagrebu 21. rujna 1938.

17. travnja

17. travnja 1869. u Klanjcu se rodio hrvatski slikar Oton Iveković. Slikarstvo
je učio u Zagrebu kod Ferde Quiquereza u Zagrebu te na likovnim akademijama u
Beču, Münchenu i Karlsruheu. Od 1895. radio je kao nastavnik crtanja u
zagrebačkoj gimnaziji te u Obrtnoj školi, a od 1908. do 1927. bio predavač u
Umjetničkoj školi (poslije Akademiji likovnih umjetnosti). Unutar hrvatske
moderne najplodniji je i najistaknutiji autor povijesnog slikarstva. Slikao je
prizore iz obitelji Zrinskih i Frankopana te druge prizore iz hrvatske
nacionalne povijesti čije reprodukcije su stekle veliku popularnost. Ilustrirao
je u knjige i radio kao scenograf i kostimograf. Od 1919. bio je dopisni član
JAZU. Umro je u Klanjcu 4. srpnja 1939.

16. travnja

16. travnja 1848. u Litomyšlu u Češkoj rodio se češki i hrvatski matematičar
Karel Zahradník. Matematiku i fiziku diplomirao je 1874. u Pragu i ondje do
1876. predavao na Visokoj tehničkoj školi, a od 1876. do 1899. bio je prvi
redoviti profesor matematike na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Od
1899. djelovao je u Brnu gdje je bio prvi rektor Češke visoke tehničke škole.
Svojim nastavnim radom na zagrebačkom sveučilištu pridonio je razvoju matematike
u Hrvatskoj. Bavio se različitim područjima matematike, a osobito geometrijom
ravninskih algebarskih krivulja. Objavio je stotinjak znanstvenih radova i
metodičkih prikaza, te nekoliko udžbenika. Redoviti član JAZU bio je od 1882.
Umro je u Brnu 23. travnja 1916.

15. travnja

15. travnja 1920. u Trstu se rodio hrvatski književni povjesničar akademik
Ivo Frangeš. Diplomirao je talijanski jezik i književnost na Filozofskom
fakultetu u Zagrebu gdje je od 1946. predavao na Katedri za talijanistiku, a od
1956. do 1985. na Katedri za noviju hrvatsku književnost. Od 1953. do 1956. bio
je lektor hrvatskog jezika u Firenci i profesor hrvatske kulturne povijesti. Od
1970. do 1972. bio predsjednik Društva književnika Hrvatske i Saveza književnika
Jugoslavije. U hrvatsku književnu historiografiju unio je nove poglede. Njegova
Povijest hrvatske književnosti iz 1987. prvi je suvremeni cjeloviti pregled
povijesti hrvatske književnosti. Redoviti član HAZU bio je od 1968., a od 1960.
izvanredni član. Umro je u Zagrebu 29. prosinca 2003.

13. travnja

13. travnja 2005. u Zagrebu je umro hrvatski inženjer elektrostrojarstva
akademik Vladimir Matković. Rodio se u Belišću 28. listopada 1915. Diplomirao je
1943. na Tehničkom fakultetu u Zagrebu gdje je predavao od 1947., a od 1962. na
Fakultetu elektrotehnike i računarstva. Osnovao je Zavod za telekomunikacije i
bio njegov predstojnik 16 godina. Prvi je u nastavu uveo suvremene
telekomunikacijske discipline kao što su teorija informacije i logička algebra.
Vodio je projektiranje i montažu automatskih telefonskih centrala u mnogim
hrvatskim gradovima, a bavio se i informacijskim mrežama i integriranim
komunikacijskim mrežama te općim problemima prometa i transporta. Redoviti član
HAZU bio je od 1991., a izvanredni od 1966.

12. travnja

12. travnja 1896. u Zagrebu se rodio hrvatski arhitekt Juraj Denzler. Diplomirao
je arhitekturu na Visokoj tehničkoj školi u Zagrebu 1924. Od 1934. do 1966. bio
je profesor na Arhitektonskom fakultetu. U početku radio u duhu Viktora Kovačića
i bečke škole, a zatim se probližava funkcionalizmu i stvara svoj izraz čistih,
jednostavnih i funkcionalnih arhitektonskih oblika. Posebnu važnost davao je
arhitektonskim detaljima. Vrhunsko djelo hrvatske moderne arhitekture je njegova
kapelica Majke Božje Sljemenske (1931.), kao i crkva svetog Antuna na Svetom
Duhu (1932.), a najzrelije mu je djelo zgrada Gradskih poduzeća (danas Elektra)
u Zagrebu (1933.). Dopisni član JAZU bio je od 1977. Umro je u Zagrebu 27. rujna
1981.

11. travnja

11. travnja 1992. u Ljubljani je umro slovenski književni i kazališni kritičar i
političar Josip Vidmar. Rodio se 14. listopada 1895. u Ljubljani gdje je 1928.
diplomirao slovensku i komparativnu književnost. Izdavao je Kritiku
(1925.–1927), prvi slovenski list posvećen kritici, a od 1934. do 1941. bio je
dramaturg Narodnog kazališta u Ljubljani. Bio je jedna od najutjecajnijih osoba
kulturnog i književnog života u Sloveniji i Jugoslaviji nakon 1945. kada je
obnašao i političke funkcije, među ostalim i predsjednika Prezidija NR Slovenije
od 1945. do 1953. Od 1952. do 1976. bio je predsjednik Slovenske akademije
znanosti i umjetnosti. Bio je zagovornik umjetničke autonomije, a kritički i
esejistički tekstovi odlikuju se erudicijom. Dopisni član JAZU bio je od 1951.

10. travnja

10. travnja 1922. na Zlarinu se rodila hrvatska književnica Vesna Parun.
Studirala je romanistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a od 1947.
djelovala kao slobodna književnica. Prvom pjesničkom zbirkom Zore i vihori
(1947.), oduprla se nasilnomu ideologiziranju poslijeratnoga pjesništva, a
antologijskom zbirkom Crna maslina (1955.) te zbirkama Ropstvo (1957.), Pusti da
otpočinem (1958.) i Ti i nikad (1959.) potvrdila se kao pjesnikinja zaokupljena
ljubavlju. U kasnijim zbirkama posvećuje se prirodi, moru, tragičnosti života,
uz sklonost ironičnom, satiričnom i grotesknom u opisu društvene zbilje. Pisala
je i drame, feljtone, basne, satire te knjige za djecu. Dopisna članica HAZU
bila je od 1986. Umrla je u Stubičkim Toplicama 25. listopada 2010.

9. travnja

9. travnja 2000. u Zagrebu je umro hrvatski muzeolog Antun Bauer. Rodio se u
Vukovaru 18. kolovoza 1911. Diplomirao je povijest i arheologiju na Filozofskom
fakultetu u Zagrebu 1935. Od 1937. do 1952. bio je prvi ravnatelj Gipsoteke
(danas Gliptoteka HAZU), zatim do 1966. Hrvatskog školskog muzeja, a do 1975.
Muzejskog dokumentacijskog centra. Od 1986. do 1989. bio je i voditelj i
predavač poslijediplomskog studija muzeologije. Skupljao je umjetnine,
povijesno-umjetničku literaturu, dokumentaciju i građu te vlastitim zbirkama
osnovao ili sudjelovao pri osnivanju mnogih muzeja i galerija u Hrvatskoj.
Zaslužan je za spašavanje spomenika bana Josipa Jelačića nakon uklanjanja sa
središnjeg zagrebačkog trga 1947.

8. travnja

8. travnja 1915. u Zagrebu se rodio hrvatski fizičar, filozof i književnik
akademik Ivan Supek. Fiziku i filozofiju doktorirao je u Leipzigu 1940. Od 1947.
do 1985. predavao je na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu. Bio je
osnivač i prvi ravnatelj Instituta Ruđer Bošković (1950. – 1957.). Od 1968. do
1971. bio je rektor Sveučilišta u Zagrebu. Bavio se problemima supravodljivosti
i kvantne elektrodinamike, a međunarodni ugled stekao je borbom protiv rata,
nasilja, nuklearnog naoružanja i zlouporabe znanstvenih dostignuća. Kao
književnik pisao je romane i drame s povijesnom ili aktualnom društvenom
tematikom. Redoviti član HAZU bio je od 1961., od 1948. dopisni član, a od 1991.
do 1997. predsjednik HAZU. Umro je u Zagrebu 5. ožujka 2007.

7. travnja

7. travnja 2014. u Zagrebu je umrla hrvatska kemičarka i molekularna biologinja
akademkinja Ivana Weygand-Đurašević. Rodila se u Osijeku 15. lipnja 1952.
Diplomirala je kemiju na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu 1975. i
od tada do smrti radila u Zavodu za organsku kemiju i biokemiju PMF-a gdje je
predavala niz kolegija. Bavila se interakcijama nukleinskih kiselina i
bjelančevina, kontrolnim mehanizmima u biosintezi bjelančevina te proteinskim
inženjerstvom. U svom djelovanju došla je do nekoliko važnih otkrića. Objavila
je ukupno 70 znanstvenih radova koji su citirani 700 puta. Bila je suautorica
srednjoškolskog udžbenika kemije. Redovita članica HAZU bila je od 2012., a od
2002. članica suradnica.

6. travnja

6. travnja 1998. u Varaždinu je umro hrvatski matematičar akademik Stanko
Bilinski. Rodio se u Našicama 22. travnja 1909., a diplomirao matematiku 1932.
na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Radio je kao srednjoškolski profesor u
Varaždinu, Skoplju i Sušaku, kao asistent u Geofizičkom zavodu u Zagrebu od
1940. do 1946. te u Geometrijskom zavodu Prirodoslovno-matematičkog fakulteta od
1946. do 1978. (od 1956. kao redoviti profesor). Bavio se različitim područjima
geometrije, kao i teorijom poliedara i mreža, primjenom funkcionalnih jednadžbi
i teorije invarijanata u geometriji, teorijom mjera simetrije i mjerama
regularnosti te razvojem i značenjem matematike. Redoviti član HAZU bio je od
1986., a izvanredni od 1963.

5. travnja

5. travnja 1814. u Ugrinama kraj Bribira rodio se hrvatski i srpski
prirodoslovac Josip Pančić. Doktorirao je 1842. na Medicinskom fakultetu u
Pešti, a od 1846. djelovao je u Srbiji kao liječnik baveći se istodobno
faunističkim, florističkim i geološkim istraživanjima. Od 1853. bio je profesor
prirodopisa i agronomije na Liceju u Beogradu, gdje je osnovao prirodoslovnu
zbirku, knjižnicu i prirodoslovni kabinet, a utemeljio je i botanički vrt.
Otkrio je 102 i opisao oko 2500 biljnih vrsta, od kojih je najpoznatija
Pančićeva omorika. Napisao je udžbenike iz zoologije, mineralogije i geologije
te botanike. Od 1887. do 1888. bio je prvi predsjednik Srpske kraljevske
akademije. Dopisni član JAZU bio je od 1867. Umro je u Beogradu 25. veljače
1888.

4. travnja

4. travnja 2015. u Zagrebu je umro hrvatski fizičar akademik Slaven Barišić.
Rodio se u Pleternici 26. siječnja 1942. Diplomirao je 1964 na
Prirodoslovno-matematičkome fakultetu u Zagrebu gdje je bio profesor od 1972. do
2013. Od 1967. do 1971. bio je istraživač u Nacionalnom centru za znanstvena
istraživanja u Francuskoj gdje je i doktorirao 1971. Od 1994. do 2000. bio je
predsjednik Nacionalnog vijeća za visoku naobrazbu.Bavio se fizikom kondenzirane
tvari, teorijom elektron-fonon vezanja u čvrstoj (kovalentnoj) vezi, teorijom
lančastih (anizotropnih) vodiča, analizom niskodimenzionalnih fenomenoloških
modela Landauova tipa i teorijom visokotemperaturne supravodljivosti. Redoviti
član HAZU bio je od 1991., a izvanredni od 1990.

3. travnja

3. travnja 1865. u Brucku na Muri u Austriji rodio se hrvatski slikar i grafičar
Menci Clement Crnčić. Slikarstvo je studirao u Beču od 1882. do 1884. te od
1889. do 1892. u Münchenu. U Zagrebu je s Belom Čikošem Sesijom 1903. otvorio
privatnu slikarsku školu koja je 1907. prerasla u Višu školu za umjetnost i obrt
a zatim u Akademiju likovnih umjetnosti. Ondje je bio profesor do 1930. Slikati
je počeo pod utjecajem realizma, a posebno je imao sklonost za slikanje mora
koje je prikazivao živim koloritom. Pejzaže i vedute prikazivao je i u
bakropisima. Kao prvi školovani grafičar začetnik je moderne hrvatske grafike.
Redoviti član JAZU bio je od 1919., a od 1920. do 1928. bio je direktor
Strossmayerove galerije. Umro je u Zagrebu 9. studenog 1930.

2. travnja

2. travnja 1888. u Hvaru se rodio hrvatski povjesničar i arheolog akademik Grga
Novak. Povijest, geografiju i arheologiju studirao je u Zagrebu, Beču i Pragu.
Od 1911. do 1920. predavao je u splitskoj Velikoj realci, zatim je do 1924. bio
profesor opće povijesti srednjega vijeka na Filozofskom fakultetu u Skoplju, a
od 1924. do 1959. profesor povijesti starog vijeka na Filozofskom fakultetu u
Zagrebu. Proučavao je povijest od starog do novog vijeka, posebno antiku, a kao
arheolog otkrio neolitsku Hvarsku kulturu. Od 1946. do 1947. bio je rektor
Sveučilišta u Zagrebu. Redoviti član JAZU bio je od 1947., a od 1958. do 1978.
predsjednik. Pet mjeseci prije smrti izabran je za počasnog predsjednika JAZU.
Umro je u Zagrebu 7. rujna 1978.

1. travnja

1. travnja 1824. u Krašiću se rodio hrvatski prirodoslovac, svećenik i političar
Josip Torbar. Filozofiju i teologiju diplomirao je u Beču i 1849. bio zaređen za
svećenika. Od 1854. do 1890. bio je profesor fizike i prirodopisa u Realnoj
gimnaziji u Zagrebu. Bavio se biologijom, geologijom, meteorologijom, poviješću
i popularizacijom znanosti, a 1880. sastavio je izvješće o potresu u Zagrebu. S
Vatroslavom Jagićem i Franjom Račkim pokrenuo je 1864. časopis Književnik,
preteču Rada JAZU, a bio je i urednik Katoličkog lista (1854.) i Gospodarskog
lista (1868.–1872.). Za zastupnika u Hrvatskom saboru biran je 1861., 1865. i
1875. Redoviti član JAZU bio je od 1866, od 1872. do 1874. bio je tajnik, a od
1890. do smrti predsjednik JAZU. Umro je u Zagrebu 26. srpnja 1900.

31. ožujka

31. ožujka 1943. u Zagrebu je umro hrvatski filolog Franjo Fancev. Rodio se u
Virju 24. rujna 1882. Studirao je slavistiku i romanistiku u Zagrebu i Beču,
gdje je 1907. i doktorirao. Od 1908. je bio knjižničar, a od 1919. do 1927.
ravnatelj Sveučilišne knjižnice u Zagrebu koju je profilirao kao nacionalnu i
sveučilišnu ustanovu. Od 1926. bio je profesor starije hrvatske književnosti na
Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Od 1937. do 1939. bio je predsjednik Društva
hrvatskih književnika. Posebno je značajan njegov rad na istraživanju podrijetla
hrvatskog narodnog preporoda i na isticanju njegove autohtonosti. Od 1925. bio
je dopisni član JAZU, od 1929. izvanredni pravi član, a od 1940. redoviti član.
Od 1926. do 1943. bio je Akademijin gospodarski tajnik.

30. ožujka

30. ožujka 1924. u Slatini se rodio hrvatski skladatelj, dirigent i pedagog
Milko Kelemen. Skladanje je diplomirao na Muzičkoj akademiji u Zagrebu 1952., a
usavršavao se u Parizu, Freiburgu im Breisgau, Münchenu i Berlinu. Od 1953. do
1970. bio docent za kompoziciju na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, od 1970. do
1972. predavao je kompoziciju na Konzervatoriju u Düsseldorfu, a od 1973. do
1989. na Visokoj glazbenoj školi u Stuttgartu. Bio je 1961. osnivač i doživotni
predsjednik Muzičkoga biennala Zagreb. Kao skladatelj stvarao je avangardnu
glazbu, a ističu se scenska djela, među njima Novi stanar, opera Opsadno stanje
i multimedijalni projekt Apocalyptica/Opera bestial. Dopisni član HAZU bio je od
1988. Umro je u Stuttgartu 8. ožujka 2018.

29. ožujka

29. ožujka 1844. u Požegi se rodio hrvatski književni povjesničar i političar
Armin Pavić. Diplomirao je klasičnu filologiju i slavistiku u Beču 1864. i radio
kao gimnazijski profesor, a od 1877. bio je profesor hrvatskog jezika i
književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Bio je i rektor Sveučilišta od
1896. do 1897., a od 1884. do 1906. i saborski zastupnik. Bio je i predstojnik
Odjela za bogoštovlje i nastavu. Proučavao je djela Ivan Gundulića i Junija
Palmotića o kojima je napisao značajna djela. Autor je i knjige Historija
dubrovačke drame (1871.). Odmaknuo se od usko filološkog pristupa književnoj
građi i krenuo putem sustavnijeg književnopovijesnog istraživanja. Redoviti član
JAZU bio je od 1874. Umro je u Zagrebu 12. veljače 1914.

28. ožujka

28. ožujka 1993. u Zagrebu je umro hrvatski slikar akademik Frano Šimunović.
Rodio se u Dicmu 10. listopada 1908. Završio je Akademiju likovnih umjetnosti u
Zagrebu 1934. te se usavršavao u Madridu. Od 1935. do 1941. slikao je krajolike
iz Dalmacije intenzivnijih boja s vidljivim utjecajem Vincenta van Gogha, za
vrijeme Drugog svjetskog rata izrađivao je uglavnom crteže s temama zbjegova i
logora, a nakon rata bilježio je krajolike iz Dalmatinske zagore, uglavnom
ograde, gomile, međe i krpice obradive zemlje, što će ostati njegova glavna
slikarska preokupacija. Ilustrirao je Grimmove Bajke (1958.) i pripovijetke svog
oca Dinka Šimunovića Duga i Alkar (1959). Redoviti član HAZU bio je od 1979., a
izvanredni član od 1963.

27. ožujka

27. ožujka 1917. u Ogulinu se rodio hrvatski geolog akademik Ivan Jurković.
Diplomirao je kemiju na Tehničkom fakultetu u Zagrebu 1939., a 1942. geologiju
na Filozofskom fakultetu. Od 1939. do 1987. predavao je na Tehničkom, odnosno
Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu. Od 1979. do 1982. bio je rektor Sveučilišta
u Zagrebu. Obavio je sistematizaciju svih poznatih rudarskih ležišta u Hrvatskoj
na osnovu teorije o geološkoj evoluciji Zemlje, a istraživao je i boksitna i
gipsna ležišta na području tadašnje Jugoslavije te vodio geološka istraživanja u
više zemalja Afrike, Azije i Južne Amerike. Redoviti član HAZU bio je od 1969.,
a dopisni od 1963. Od 1969. do 1977. bio je prvi predsjednik Znanstvenog savjeta
za naftu. Umro je u Zagrebu 30. prosinca 2014.

26. ožujka

26. ožujka 1929. u Mraclinu u Turopolju rodio se hrvatski veterinar i virolog
akademik Slavko Cvetnić. Diplomirao je 1954. na Veterinarskom fakultetu u
Zagrebu gdje je radio od 1956. do 1994. u Zavodu za mikrobiologiju, imunologiju
i zarazne bolesti. Istraživao je pretežito virusne bolesti domaćih životinja,
naročito virusne bolesti dišnih i probavnih organa goveda i konja za koje je
izradio i cjepiva. U svojim radovima opisao je 290 zaraznih bolesti. Sudjelovao
je u dva patenta te uviše inovacija i unapređenja tehnologije. U domaćoj i
stranoj znanstvenoj publicistici objavio je više od 250 rasprava. Redoviti član
HAZU bio je od 1991., od 1986. bio je izvanredni član, a od 1977. član suradnik.
Od 2004. do 2010. bio je glavni tajnik HAZU. Umro je u Zagrebu 30. siječnja
2016.

25. ožujka

25. ožujka 1898. u Beču je umro hrvatski geograf Petar Matković. Rodio se 18.
lipnja 1830. u Senju gdje je završio studij teologije i 1853. bio zaređen za
svećenika, a geografiju je doktorirao u Grazu 1860. Radio je kao gimnazijski
profesor u Varaždinu i Zagrebu od 1858. do 1883. Od 1883. do 1893. bio je prvi
profesor na Katedri za geografiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Bavio se
povijesnom geografijom i statistikom, starim putopisima i putničkim dnevnicima
te poviješću trgovine i brodarstva u jadranskim gradovima. Pisao je prve
obuhvatne geografsko-statističke preglede na hrvatskom jeziku te je 1874.
osnovao Statistički ured za Hrvatsku i Slavoniju. Redoviti član JAZU bio je od
1867., a od 1874. do 1892. bio je književni tajnik Akademije.

23. ožujka

23. ožujka 2021. u Zagrebu je umrla hrvatska književnica Irena Vrkljan. Rodila
se 21. kolovoza 1930. u Beogradu. Studirala je arheologiju i germanistiku na
Filozofskom fakultetu u Zagrebu te 1969. diplomirala režiju na Akademiji za film
i televiziju u Berlinu gdje je živjela i radila kao profesionalna književnica i
prevoditeljica, a 2014. vratila se u Zagreb. Književno stvaralaštvo započela je
u doba krugovaša poezijom nadrealističke tematike. Nakon odlaska u inozemstvo
objavljivala je poeziju, u kojoj se iščitavaju nostalgija za domovinom i
osamljenost, a početkom 1980-ih počela je objavljivati autobiografsku prozu i
napisala desetak romana, od kojih je najpoznatiji Svila, škare iz 1984.. Dopisna
članica HAZU bila je od 2005.

24. ožujka

24. ožujka 2005. u Zagrebu je umrla hrvatska povjesničarka medicine Biserka
Belicza. Rodila se 8. veljače 1942. u Zagrebu gdje je 1966. završila studij
medicine. Od 1969. do smrti radila je u Zavodu za povijest prirodnih,
matematičkih i medicinskih znanosti HAZU gdje je od 1975. bila voditeljica
Odsjeka za povijest medicinskih znanosti. Od 1975. predavala je povijest
medicine na Medicinskom fakultetu u Zagrebu. Područje njenog rada bila su
istraživanja gnoseoloških i socioloških odrednica razvoja medicinske misli te
povijesnih i socijalnih aspekata medicinske prakse, razvoja zdravstva,
zdravstvenih prilika i zdravstvene kulture u Hrvatskoj od srednjeg vijeka do 20.
stoljeća. Članica suradnica HAZU bila je od 1977.

22. ožujka

22. ožujka 1859. u Sopronu se rodio hrvatski arhitekt Josip Vancaš. U Beču je
1881. završio Visoku tehničku školu, a od 1882. do 1884. studirao na Umjetničkoj
akademiji. Potom je radio u atelijeru Fellner i Helmer i kod Friedricha
Schmidta. Od 1884. do 1890. djelovao je u Sarajevu kao vladin arhitekt, zatim je
vodio vlastiti atelijer, a 1921. dolazi u Zagreb. Projektirao je 102 stambene
kuće, 70 crkava, 12 škola, po 10 banaka, palača, vladinih i općinskih zgrada i 6
hotela U Sarajevu je projektirao katedralu, palaču Zemaljske vlade i crkvu
svetih Ćirila i Metoda, a u Zagrebu mu je najpoznatije djelo Oktogon. Bio je
među prvim hrvatskim arhitektima koji su prihvatili secesiju. Od 1929. bio je
dopisni član JAZU. Umro je u Zagrebu 15. prosinca 1932.

21. ožujka

21. ožujka 1936. u Zagrebu je umro hrvatski filolog, književnik i pedagog Rudolf
Strohal. Rodio se u Lokvama u Gorskom kotaru 5. travnja 1856. Diplomirao je
slavistiku i klasičnu filologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1880. i
predavao hrvatski jezik u Osijeku, Rijeci, Rakovcu i Bjelovaru. Bio je ravnatelj
gimnazije u Bjelovaru od 1892. do 1895. te u Rakovcu od 1895. do 1908.
Istraživao je riječke i gorskokotarske govore, kao i slavensko bogoslužje i
glagoljicu, objavio mnoge stare spomenike, osobito glagoljske, skupljao i
objavljivao narodne pjesme i pripovijetke te donosio opise i povijest mjesta i
narodnih običaja u Karlovcu i Gorskom kotaru. Pisao je novele te za školske
potrebe gramatike i čitanke te prevodio beletristiku. Od 1901. bio je dopisni
član JAZU.

20. ožujka

20. ožujka 1889. u Zagrebu je umro hrvatski književnik i pedagog Janko Jurković.
Rodio se u Požegi 21. studenog 1827. Završio je bogosloviju u Zagrebu 1848. i
radio u Katoličkom listu i Narodnim novinama, a 1855. diplomirao je pravo u
Beču. Bio je gimnazijski učitelj u Osijeku od 1855. do 1860., a zatim je, uz
pisanje udžbenika, obavljao i visoke dužnosti u vladi, kao zemaljski školski
nadzornik i savjetnik Odjela za bogoštovlje i nastavu, zaslužan za reformu
školstva. Jedan je od začetnika hrvatske novelistike, a u svojim novelama
uglavnom tematizira malograđansku sredinu. Autor je i pripovijedaka za mladež u
kojima su snažnije izražene nacionalno-romantičarske težnje. Napisao je i osam
drama te dva putopisa. Redoviti član JAZU bio je od 1867.

19. ožujka

19. ožujka 1909. u Splitu se rodio hrvatski muzikolog i povjesničar glazbe
akademik Josip Andreis. U Zagrebu je 1931. diplomirao romanistiku na Filozofskom
fakultetu, a 1947. na nastavničkom odsjeku Muzičke akademije. Radio je kao
gimnazijski profesor u Šibeniku, Herceg Novom i Splitu, a od 1948. do 1972. bio
je profesor na Muzičkoj akademiji u Zagrebu. Autor je temeljnih studija o
istaknutim hrvatskim glazbenicima. Njegova Povijest glazbe izašla je od 1942. do
1976. u četiri izdanja i do danas ostala jedinom općom enciklopedijskom
poviješću glazbe hrvatskog autora. Prvi je u Hrvatskoj uveo znanstvene standarde
u cjelovito poimanje povijesti glazbe. Redoviti član JAZU bio je od 1975., a
dopisni od 1954. Umro je u Zagrebu 16. siječnja 1982.

18. ožujka

18. ožujka 2004. u Zagrebu je umro hrvatski muzikolog i skladatelj akademik
Lovro Županović. Rodio se u Šibeniku 21. srpnja 1925. Diplomirao je slavistiku i
romanistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1950., 1953. i studij povijesti
glazbe na Muzičkoj akademiji, a kasnije u Ljubljani studij muzikologije i
kompozicije. U Zagrebu je od 1961. do 1978. bio profesor na Pedagoškoj
akademiji, a zatim do 1990. na Muzičkoj akademiji. Bavio se poviješću hrvatske
glazbe, posebno od 16. do 19. stoljeća. Glavna djela su mu Vatroslav Lisinski
(1819–1854): život – djelo – značenje (1969. i Stoljeća hrvatske glazbe (1980.).
Skladao je uglavnom vokalna djela i komornu glazbu. Redoviti član HAZU bio je od
1991., izvanredni od 1986., a član suradnik od 1980.

17. ožujka

17. ožujka 1929. u Josipdolu se rodio hrvatski prometni stručnjak akademik Josip
Božičević. Diplomirao je 1956. na Tehničkom fakultetu u Zagrebu na prometnom
smjeru Građevinskog odsjeka. Od 1956. do 1971. radio je u
Željezničko-transportnom poduzeću, a od 1971. predavao je na Višoj školi za
cestovni saobraćaj u Zagrebu koja je njegovom zaslugom 1982. prerasla u Fakultet
prometnih znanosti gdje je predavao do 2004. Od 1990. do 1992. bio je ministar
prometa i veza. Zaslužan je za poboljšanje željezničke infrastrukture te za
utvrđivanje prometnih koridora koji Hrvatskoj omogućuju bolje povezivanje s
Europom. Redoviti član HAZU bio je od 1997. Umro je u Zagrebu 13. ožujka 2021.

16. ožujka

16. ožujka 1889. u Segetu kraj Trogira rodio se hrvatski povjesničar Miho
Barada. Diplomirao je teologiju u Zadru 1912. i do 1927. službovao kao svećenik
u selima Dalmatinske zagore i rodnom mjestu, a zatim do 1929. studirao povijest
na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Do 1931. usavršavao se u Rimu na Visokoj
školi za paleografiju, diplomatiku i arhivistiku. Od 1932. predavao je crkvenu
povijest na Bogoslovnom fakultetu u Zagrebu, a na Filozofskom fakultetu pomoćne
povijesne znanosti od 1933. do 1940. te hrvatsku narodnu povijest od 1940. do
1954. Bavio se hrvatskom poviješću ranog srednjeg vijeka i izdavanjem povijesnih
vrela. Dopisni član JAZU bio je od 1948. Umro je u Zagrebu 9. srpnja 1957.

15. ožujka

15. ožujka 1921. u Srijemskoj Mitrovici se rodila hrvatska liječnica akademkinja
Jelena Krmpotić-Nemanić. Diplomirala je na Medicinskom fakultetu u Zagrebu 1944.
i do 1991. djelovala u Zavodu za anatomiju kojem je bila dugogodišnja
predstojnica i redovita profesorica. Poticala i razvijala kliničku anatomiju, a
posebno se bavila neuroanatomijom. Otkrila je zavijene režnjiće u malome mozgu,
proučavala unutarnju građu velikog i maloga mozga, dala nove spoznaje o razvoju
neuronskih veza te definirala neuromuskularni kronometrijski indeks u sustavu
oblikovanja glasa. Proučavala je otosklerozu i staračku nagluhost. Redovita
članica HAZU bila je od 1991., a od 1983. izvanredna. Umrla je u Zagrebu 2.
lipnja 2008.

14. ožujka

14. ožujka 1906. u Župi Biokovskoj rodio se hrvatski geograf akademik Josip
Roglić. Diplomirao je 1930. geografsko-geološke znanosti u Beogradu te se
usavršavao u Francuskoj, Njemačkoj i Austriji. Od 1946. do 1976. bio je redoviti
profesor geografije na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu.
Organizirao je 1947. popis stanovništva Istre i stekao zasluge za njeno
pripojenje Hrvatskoj, a 1968. je inicirao izgradnju autoceste Zagreb–Split.
Bavio se reljefom, osobito dinarskim kršem, valorizacijom jadranske obale,
prometnim povezivanjem Hrvatske i regionalnom problematikom. Redoviti član JAZU
bio je od 1969., a od 1960. izvanredni član. Umro je u Zagrebu 18. listopada
1987.

13. ožujka

13. ožujka 1946. u Zagrebu je umro hrvatski liječnik Teodor Wickerhauser. Rodio
se u Zagrebu 4. rujna 1858. Medicinu je diplomirao u Grazu 1883. Bio je pionir
hrvatske kirurgije, najviše se bavio abdominalnom kirurgijom, problemima asepse,
a precizirao je i indikacije različitih vrsta anestezije. Od 1885. do 1914. bio
je voditelj kirurškog odjela Bolnice milosrdnih sestara u Zagrebu. Odgojio je
niz vrsnih kirurga koji su postali voditelji kirurških odjela diljem Hrvatske te
se uz njega veže pojam Zagrebačka kirurška škola. Bio je jedan od osnivača
zagrebačkog Medicinskoga fakulteta na kojem je bio profesor od 1918. do 1924.
Zbog svojih zasluga izabran je 1934. za počasnog građanina Zagreba. Bio je
počasni član JAZU od 1928.

12. ožujka

12. ožujka 1869. u Budanju u Sloveniji rodio se hrvatski povjesničar, etnograf i
glazbeni pisac Janko Barlè. Diplomirao je teologiju u Zagrebu 1892. i bio
zaređen za svećenika. U Zagrebu je bio vjeroučitelj u Zavodu za gluhonijemu
djecu, a zatim u nadbiskupijskoj kancelariji aktuar, bilježnik, arhivar te od
1916. do 1938. ravnatelj. Od 1904. bio je prebendar, a od 1916. kanonik. Autor
je brojnih djela iz povijesti Zagreba, Turopolja, Slavonije i Zagrebačke
biskupije, a bavio se i poviješću crkvenih redova u Hrvatskoj, te poviješću
zdravstva i glazbe. Od 1913. do 1940. bio je urednik časopisa Sv. Cecilija gdje
je objavio najveći dio svojih muzikoloških studija. Dopisni član JAZU bio je od
1921. Umro je u Zagrebu 18. veljače 1941.

11. ožujka

11. ožujka 2002. u Zagrebu je umro 75. zagrebački nadbiskup kardinal Franjo
Kuharić. Rodio se u Pribiću kraj Krašića 15. travnja 1919. Teologiju je
diplomirao u Zagrebu 1945. i bio zaređen za svećenika. Djelovao je kao župnik u
Svetom Martinu pod Okićem, Rakovu Potoku i Samoboru, a 1964. je imenovan
pomoćnim zagrebačkim biskupom. Zagrebački nadbiskup bio je od 1970. do 1997., a
1983. je imenovan kardinalom. Sudjelovao je na Drugom vatikanskom koncilu. Bio
je zaštitnik vjerskih i nacionalnih prava hrvatskog naroda tijekom komunističke
vladavine te glavni moralni autoritet u doba demokratskih promjena,
osamostaljenja Hrvatske i Domovinskog rata. Od 2012. vodi se postupak za njegovu
beatifikaciju. Od 1994. bio je počasni član HAZU.

10. ožujka

10. ožujka 1889. u Solinu se rodio hrvatski slikar Jozo Kljaković. Slikarstvo je
studirao u Pragu, Rimu, Ženevi i Parizu, a od 1921. do 1943. bio je profesor na
Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Bio je majstor fresko-slikarstva. Izveo
je ciklus od 14 fresaka u crkvi svetog Marka u Zagrebu (1923.–1940.) te oslikao
crkve u Vranjicu, Dobroti, Biskupiji kraj Knina te dvoranu Gradske vijećnice u
Zagrebu. Radio je u ulju biblijske kompozicije, motive iz života ribara i težaka
i erotične arkadijske scene. Od 1943. do 1968. živio je u političkoj emigraciji,
uglavnom u Rimu gdje je 1956. oslikao i mozaicima ukrasio hrvatsku crkvu i Zavod
svetog Jeronima. Objavio je i memoarske zapise. Dopisni član JAZU bio je od
1940. do 1941. Umro je u Zagrebu 1. listopada 1969.

9. ožujka

9. ožujka 1869. u Vinkovcima se rodio hrvatski povjesničar Ferdo Šišić.
Diplomirao je povijest i geografiju u Zagrebu 1892. te do 1902. radio kao
profesor u gimnazijama u Gospiću, Zagrebu i Osijeku. Od 1902. do 1939. predavao
je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu hrvatsku povijest srednjeg vijeka. Bio je
sljedbenik genetičkog smjera u historiografiji i svojim djelima znatno utjecao
na buduće naraštaje hrvatskih povjesničara. Najveći doprinos dao je hrvatskoj
medijevistici, posebice razdoblju do 12. stoljeća i sintezom Povijest Hrvata u
vrijeme narodnih vladara (1925.), a obrađivao je i novovjekovne teme. Osobito je
značajan njegov rad na izdavanju građe. Redoviti član JAZU bio je od 1911., a
dopisni od 1903. Umro je u Zagrebu 1. siječnja 1940.

8. ožujka

8. ožujka 1872. u Krapini se rodio hrvatski kipar Rudolf Valdec. Studirao je
kiparstvo na likovnim akademijama u Beču i Münchenu i bio profesor na Akademiji
likovnih umjetnosti u Zagrebu od 1908. do 1929. Uz Roberta Frangeša-Mihanovića
začetnik je modernog hrvatskog kiparstva i jedan od prvih modernih hrvatskih
medaljera. Pod utjecajem bečke secesije isprva je radio kipove alegorijskoga
sadržaja, a kasnije se vratio realizmu i naturalizmu. Sklonost podrobnoj obradi
pojedinosti i vjernoj reprodukciji viđenog ostvario je u brojnim realističnim
portretima, osobito poprsjima i javnim spomenicima, kao i arhitektonskim
dekorativnim skulpturama. Redoviti član JAZU bio je od 1919. Umro je u Zagrebu
1. veljače 1929.

7. ožujka

7. ožujka 1850. u Hodonínu u Moravskoj rodio se češki političar, filozof i
sociolog Tomáš Masaryk. Filozofiju je doktorirao u Beču 1876., od 1879. do 1882.
bio je profesor filozofije na sveučilištu u Beču, a od 1882. do 1914. na
sveučilištu u Pragu te je utjecao na mnoge hrvatske studente koji su prihvatili
njegov politički realizam. Osnovao je liberalnu političku skupinu Realisti koja
se 1890. povezala s Mladočeškom strankom, a 1900. osnovao Češku narodnu
(realističku) stranku. Od 1891. bio je zastupnik austrijskog Carevinskog vijeća.
Od 1914. u inozemstvu je vodio pokret za stvaranje samostalne češko-slovačke
države te od 1918. do 1935. bio prvi predsjednik Čehoslovačke. Od 1930. bio je
počasni član JAZU. Umro je u dvorcu Lány kraj Praga 14. rujna 1937.

6. ožujka

6. ožujka 2000. u Parizu je umro hrvatski povjesničar biomedicinskih znanosti
Mirko Dražen Grmek. Rodio se 9. siječnja 1924. u Krapini. Medicinu je diplomirao
u Zagrebu 1951., 1953. osnovao je Odsjek za povijest medicine JAZU, a 1960.
Institut za povijest prirodnih, matematičkih i medicinskih znanosti. Predavao je
na Medicinskom fakultetu u Zagrebu od 1954. do 1963. kada seli u Pariz i do
1973. djeluje u Nacionalnom centru za znanstvena istraživanja, a zatim je do
1973. bio voditelj studija za povijest znanosti i sveučilišni profesor na
Sorboni. Istraživao je povijest hrvatske medicine i doprinos hrvatskih liječnika
svjetskoj medicinskoj baštini, kao i utjecaj bolesti na razvoj civilizacije,
stekavši svjetski ugled. Dopisni član HAZU bio je od 1966.

5. ožujka

5. ožujka 1917. u Brašljevici na Žumberku rodio se hrvatski geolog i paleontolog
akademik Milan Herak. Diplomirao je prirodne znanosti na Filozofskom fakultetu u
Zagrebu 1941., do 1943. se stručno usavršavao u Beču, a zatim je do 1952. radio
u Geološko-paleontološkom muzeju u Zagrebu. Od 1952. do 1958. predavao je na
Tehničkom fakultetu, a od 1958. do 1982. na Prirodoslovno-matematičkom
fakultetu. Bavio se paleontologijom, regionalnom geologijom i geotektonikom te
geologijom i hidrogeologijom krša. Bitno je pridonio rješavanju hidroenergetskih
problema u kršu Hrvatske. Redoviti član HAZU bio je od 1973., od 1963. dopisni
član, a od 1975. do 1978. bio je bio potpredsjednik. Umro je u Zagrebu 26.
travnja 2015.

4. ožujka

4. ožujka 2015. u Zagrebu je umro hrvatski politolog, povjesničar i političar
akademik Dušan Bilandžić. Rodio se 20. srpnja 1924. u Maljkovu kraj Sinja. Bio
je sudionik antifašističke borbe te od 1945. do 1960. bio na službi u JNA.
Pravni fakultet završio je 1959. u Beogradu, a doktorirao 1965. na Fakultetu
političkih nauka u Zagrebu gdje je od 1969. do 1990. bio profesor. Kao član
reformskog krila SKH sudjelovao je u procesu demokratskih promjena te je 1990.
bio potpredsjednik Republike Hrvatske. Od 1994. do 1996. radio je u Uredu RH u
Beogradu. Najviše se bavio poviješću Jugoslavije i položajem Hrvatske u njoj.
Redoviti član HAZU bio je od 1991., od 1988. izvanredni, a od 1980. član
suradnik. Od 2001. do 2006. bio je tajnik Razreda za društvene znanosti.

3. ožujka

3. ožujka 2011. u Zagrebu je umrla hrvatska književnica i glazbenica Višnja
Stahuljak. Rodila se u Zagrebu 10. ožujka 1926. Diplomirala je solo pjevanje
1952. na Muzičkoj akademiji u Zagrebu. Radila je kao pjevačica, glumica i
redateljica u Kazalištu lutaka te profesorica solo pjevanja u Glazbenoj školi
“Blagoje Bersa”. Objavila je tridesetak knjiga i bila jedna od najproduktivnijih
i najsvestranijih hrvatskih književnica. Pisala je pjesme, novele, romane i
drame, kao i djela za djecu i mladež. U njezinim pjesničkim djelima prevladava
lirizam i intimističke teme te idilična vizija svijeta, u novelama je bliska
tradicionalnom pripovijedanju, a u romanima joj se isprepliću realno i
fantastično. Članica suradnica HAZU bila je od 2004.

2. ožujka

2. ožujka 1832. u Herceg Novom se rodio hrvatski pravnik i političar Kosta
Vojnović. Diplomirao je pravo u Beču 1854. i radio u Splitu kao odvjetnik,
tajnik Trgovačke komore, pravni pisac i političar. Od 1874. do 1891. predavao je
građansko pravo na Pravnom fakultetu u Zagrebu. Bio je zastupnik u Dalmatinskom
saboru od 1863. do 1875. i u Hrvatskom saboru od 1878. do 1884. zauzimajući se
za sjedinjenje Dalmacije i Hrvatske. Bio je potpredsjednik i autor programa
Neodvisne narodne stranke 1881. Od 1877. do 1878. bio je rektor Sveučilišta u
Zagrebu. Bavio se i istraživanjem dubrovačke pravne povijesti. Redoviti član
JAZU bio je od 1890., a od 1891. do 1892. i njen književni tajnik. Umro je u
Dubrovniku 20. svibnja 1903.

1. ožujka

1. ožujka 1947. u Dubrovniku se rodio hrvatski povjesničar i političar Ivo
Banac. Od 1959. živio je u SAD-u i diplomirao povijest na Sveučilištu Fordham u
New Yorku 1969. Od 1977. do 2009. predavao je povijest istočne i jugoistočne
Europe na Sveučilištu Yale u New Havenu, od 1994. do 1999. i na Srednjoeuropskom
sveučilištu u Budimpešti, a od 2008. do 2017. bio je redoviti profesor na
Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Od 2003. do 2005. bio je predsjednik Liberalne
stranke, 2003. ministar zaštite okoliša i prostornog uređenja te saborski
zastupnik od 2003. do 2007. Istraživao je povijest južnoslavenskih naroda, a
posebno hrvatsku povijest 20. stoljeća. Dopisni član HAZU bio je od 1990. Umro
je u Zagrebu 30. lipnja 2020.

28. veljače

28. veljače 1935. u Trebišovu u Slovačkoj rodio se češki kroatist, prevoditelj i
književni povjesničar Dušan Karpatský. Diplomirao je češki i hrvatski jezik i
književnosti na Filozofskom fakultetu u Pragu 1958. Od početka 1960-ih radio je
kao urednik u uglednim književnim mjesečnicima. Od 1966. do 1967. te od 1969. do
1970. bio je lektor češkog jezika na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Preveo je
na češki desetke djela iz hrvatske i drugih južnoslavenskih književnosti
(Miroslav Krleža, Ranko Marinković, Marijan Matković, Slobodan Novak, Ivan
Aralica, Ivo Brešan, Marija Jurić Zagorka). Autor je i koautor niza
književnopovijesnih i biobibliografskih priručnika, leksikona i pregleda.
Dopisni član HAZU bio je od 1990. Umro je u Pragu 31. siječnja 2017.

27. veljače

27. veljače 2002., u Zagrebu je umro hrvatski kipar akademik Kosta Angeli
Radovani. Rodio se u Londonu 6. listopada 1916. Studirao je kiparstvo na
akademiji Brera u Milanu od 1934. do 1938. i povijest umjetnosti na Filozofskom
fakultetu u Zagrebu 1939. Od 1950. do 1955. bio je profesor na Akademiji za
primijenjenu umjetnost u Zagrebu, a od 1978. do 1990. predavao je kiparstvo na
Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu. Napravio je 400 portreta i gotovo
toliko portretnih medalja, preko 800 malih figura (sitna plastika ) i 20-tak
“Dunja”. Modelirao je aktove, portrete i figuralne kompozicije, bavio se
medaljerstvom, spomeničkom plastikom, crtežom i grafikom. Autor je rektorskog
lanca Sveučilišta u Zagrebu. Od 1992. bio je redoviti član HAZU.

26. veljače

26. veljače 2000. u Zagrebu je umro hrvatski liječnik akademik Vladimir Luetić.
Rodio se u Imotskom 17. lipnja 1927 . Diplomirao je 1951. na Medicinskom
fakultetu u Zagrebu te od 1954. do 1997. djelovao u Klinici za kirurgiju
Kliničkog bolničkog centr u Zagrebu, gdje je 1964. osnovao i do 1992. vodio
odsjek (poslije odjel, pa zavod) za kirurgiju krvnih žila. Bio je i redoviti
profesor Medicinsko fakulteta. Od 1991. do 1992. bio je glavni kirurg oružanih
snaga pri Glavnome stožeru zdravstva Republike Hrvatske. Zaslužan je za
osnivanje i razvoj vaskularne kirurgije kao nove kirurške grane, potičući
osnivanje centara za vaskularnu kirurgiju u medicinskim ustanovama Hrvatske i
Bosne i Hercegovine. Redoviti član HAZU bio je od 1992., a dopisni član od 1990.

25. veljače

25. veljače 2003. u Zagrebu je umro hrvatski organski kemičar akademik Krešimir
Balenović. Rodio se u Zagrebu 17. svibnja 1914. Diplomirao je 1937. na Kemijskom
odsjeku Filozofskog fakulteta u Zagrebu, a od 1946. do 1974. bio je profesor na
Prirodoslovno-matematičkom fakultetu gdje je bio predstojnik Zavoda za organsku
kemiju i biokemiju od 1946. do 1970. Bavio se prirodnim organskim spojevima,
aminokiselinama, alkaloidima, sumpornim organskim spojevima i poliketonima.
Međunarodni ugled stekao je osobito radovima o kemiji i stereokemiji
aminokiselina, sintezi antibiotika sulforafena i kemiji poliketona. Bio je član
Predsjedništva i jedan od šest potpredsjednika Republike Hrvatske 1990. Redoviti
član HAZU bio je od 1975., a izvanredni od 1958.

24. veljače

24. veljače 1990. u Zagrebu je umro hrvatski književnik akademik Jure Kaštelan.
Rodio se 18. prosinca 1919. u Zakučcu kraj Omiša. Diplomirao je slavistiku 1949.
na Filozofskom fakultetu u Zagrebu gdje je od 1950. do 1980. bio profesor
teorije književnosti. Pisao je pjesme moderne, nadrealističke strukture s
neobičnom metaforikom i neočekivanim značenjima, često povezanima s mitološkim i
magijskim simbolima. U zbirci Pijetao na krovu (1950.) evocirao je ratno
iskustvo te je među prvima u poraću unio apstraktna ontološka pitanja u
pjesništvo. U njoj se nalazi i poznata poema Tifusari. Bio je suurednik
hrvatskog prijevoda Biblije 1968. Redoviti član JAZU bio je od 1979., a od 1985.
do smrti voditelj Zavoda za književnost i teatrologiju.

23. veljače

23. veljače 2012. u Zagrebu je umro hrvatski skladatelj akademik Marko Ruždjak.
Rodio se u Zagrebu 9. srpnja 1946. Na Muzičkoj akademiji u Zagrebu diplomirao je
klarinet 1968. i kompoziciju 1972. te se usavršavao u Parizu i Kölnu. Radio je u
Koncertnoj direkciji Zagreb (1969.–1973.) i Muzičkom informativnom centru
(1974.–1976), a od 1979. kao nastavnik na Muzičkoj akademiji u Zagrebu. Kao
skladatelja odlikovao ga je specifičan odnos prema glazbenoj tradiciji, pri čemu
je uočljivo poimanje novog ili suvremenog kao transformacije ili svojevrsnog
nastavka tradicije te arhaičnost koja se pretapa u suvremeno. Skladao je
solističku zborsku, komornu, vokalno-instrumentalnu i orkestralnu glazbu.
Redoviti član HAZU bio je od 2008., a od 2006. član suradnik.

22. veljače

22. veljače 1941. u Zagrebu je umro hrvatski filozof i pjesnik Đuro Arnold.
Rodio se u Ivancu 24. ožujka 1853. Filozofiju je diplomirao na Filozofskom
fakultetu u Zagrebu i 1880. doktorirao kao prvi doktor filozofije Sveučilišta u
Zagrebu. Usavršavao se Göttingenu, Berlinu i Parizu. Od 1894. do 1923. na
Filozofskom fakultetu je predavao psihologiju, psihologiju spoznaje, psihologiju
čuvstava i volje, uvod u filozofiju, osnovne probleme metafizike i pedagogiju.
Bio je rektor Sveučilišta u Zagrebu od 1899. do 1900., a od 1902. do 1909.
predsjednik Matice hrvatske. Kao filozof izgradio je kršćanski shvaćen
spiritualistički nazor na svijet i život, a u pjesništvu je, nasuprot
modernistima, bio tradicionalist u temama i u izrazu. Redoviti član JAZU bio je
od 1899., a dopisni od 1891.

21. veljače

21. veljače 1972. u Albanu Laziale kraj Rima umro je francuski orijentalist i
kardinal Eugène Tisserant. Rodio je u Nancyju u Francuskoj 24. ožujka 1884. Za
svećenika je zaređen 1907., a 1908. u Parizu je diplomirao stare semitske
jezike. Od 1908. djelovao je u Rimu kao profesor na Apolinarskom institutu i u
Vatikanskoj knjižnici. Imenovan je kardinalom 1936. Od 1936. do 1959. bio je
tajnik Kongregacije za istočne crkve, od 1938. do 1946. predsjednik Papinske
biblijske komisije, a od 1951. do 1967. pročelnik Kongregacije za obrede. Od
1951. do 1971. bio je i knjižničar i arhivist Svete Rimske Crkve, a od 1951. do
1972. i dekan Kardinalskog kolegija. Obradio je i objavio brojne značajne
tekstove na orijentalnim jezicima. Od 1968. bio je dopisni član JAZU.

20. veljače

20. veljače 1987. u Zagrebu je umro hrvatski skladatelj Ivan Brkanović. Rodio se
u Škaljarima u Boki kotorskoj 27. prosinca 1906. Diplomirao je kompoziciju na
Muzičkoj akademiji u Zagrebu 1935. Djelovao je kao nastavnik glazbeno-teoretskih
predmeta na srednjim školama u Zagrebu, od 1951. do 1954. bio je operni
dramaturg HNK, od 1954. do 1957. direktor Zagrebačke filharmonije, a od 1957. do
1961. predavao je kompoziciju na Muzičkoj akademiji u Sarajevu. Kao skladatelja
karakterizira ga osebujan glazbeni jezik te izraziti smisao za dramatsko u
instrumentalnom opusu, dok mu komorna djela imaju neobarokne značajke. Značajna
djela su mu opera Ekvinocij i oratorij Stabat mater. Izvanredni član JAZU bio je
od 1983.

19. veljače

19. veljače 1826. u Slavonskom Brodu se rodio hrvatski povjesničar Matija Mesić.
Diplomirao je teologiju u Beču 1848. i 1849 bio zaređen za svećenika, a od 1851.
do 1853. studirao je povijest i zemljopis u Beču i Pragu. Od 1854. bio je
profesor na Pravoslovnoj akademiji, a od 1874. redoviti profesor hrvatske
povijesti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu kojem je bio prvi
rektor od 1874. do 1876. Najviše je istraživao razdoblje hrvatske povijesti od
1490. do 1526. koje je prvi kritički i sustavno obradio, a izdavao je i izvornu
povijesnu građu. Bio je zastupnik Hrvatskoga sabora (1861., 1875.–1878.) te
predsjednik Matice ilirske (1872.–1874). Redoviti član JAZU bio je od 1867. Umro
je u Zagrebu 6. prosinca 1878.

18. veljače

18. veljače 1938. u Zagrebu se rodio hrvatski teatrolog akademik Nikola Batušić.
Diplomirao je romanistiku 1961. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a od 1963.
do 2004. predavao je povijest drame i kazališta na Akademiji dramske umjetnosti.
Bavio se kazališnom kritikom te istraživanjem hrvatske dramske i kazališne
baštine. Uz povijesne preglede, dramaturške analize i teorijsko-metodološke
rasprave, objavio i radove iz povijesti inscenatorskih načela u hrvatskoj
kazališnoj umjetnosti. Neka od glavnih djela su mu Hrvatska kazališna kritika,
Povijest hrvatskoga kazališta, Hrvatska drama 19. stoljeća te Gavella:
književnost i kazalište. Redoviti član HAZU bio je od 1994., a od 1983. član
suradnik. Umro je u Zagrebu 22. siječnja 2010.

17. veljače

17. veljače 1831. Srednjoj Beloj u Sloveniji rodio se slovensko-hrvatski
jezikoslovac, folklorist i književnik Matija Valjavec. Diplomirao je klasičnu
filologiju i slavistiku 1855. u Beču, od 1854. bio je srednjoškolski profesor u
Varaždinu, a od 1876. do 1891. u Zagrebu. Komparativne studije o akcentu u
slovenskom jeziku i kajkavskom dijalektu hrvatskog jezika tiskane su mu u 26
knjiga. Osim gramatičkog, leksikografskog i književnopovijesnog rada bavio se i
skupljanjem folklorističke slovenske i hrvatske građe. Na slovenskom je pisao
pjesme i pripovijesti, stilski na razmeđu romantizma i realizma. Redoviti član
JAZU bio je od 1879., od 1875. dopisni član, od 1893. do 1894. književni tajnik,
a od 1893. do 1897. knjižničar JAZU. Umro je u Zagrebu 15. ožujka 1897.

16. veljače

16. veljače 1928. u Pagu se rodio hrvatski anglist, amerikanist, leksikograf,
diplomat i političar akademik Željko Bujas. Diplomirao je 1952. engleski jezik i
književnost i ruski na Filozofskom fakultetu u Zagrebu gdje je predavao od 1954.
do 1992. na Odsjeku za anglistiku. Objavio je Veliki englesko-hrvatski
rječnik i Veliki hrvatsko-engleski rječnik (1999). Bavio se kontrastivnom
analizom engleskog i hrvatskog, a posebno se bavio specifičnostima američkog
engleskog u odnosu na britanski. Organizirao je poslijediplomski studij
amerikanistike. Od 1993. do 1995. bio je prvi hrvatski veleposlanik u Velikoj
Britaniji, a od 1995. do smrti saborski zastupnik. Redoviti član HAZU bio je od
1990., od 1988. izvanredni član, a od 1977. član suradnik. Umro je u Zagrebu 16.
ožujka 1999.

14. veljače

14. veljače 2011. u Zagrebu je umro hrvatski mineralog kristalograf akademik
Stjepan Šćavničar. Rodio se 31. listopada 1923. u Štrigovi. Diplomirao je 1951.
mineraloško-kemijski smjer na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu
gdje je predavao od 1951. do 1994. Pretežno se bavio analizom kristalnih
struktura, proučavanjem geneze i stabilnosti pojedinih minerala i kompleksnih
mineralnih asocijacija te uvjeta faznih transformacija. Sudjelovao je u
rješavanju praktičnih pitanja važnih u materijalnoj proizvodnji kao što su fazni
sastav tala, stijena, ruda, mineralnih sirovina, troske te industrijskih
proizvoda. Prvi je u svijetu sintetizirao kristal berila hidrotermalnim putem.
Redoviti član HAZU bio je od 1990., a izvanredni od 1973.

13. veljače

13. veljače 1931. u Banja Luci se rodio hrvatski povjesničar umjetnosti Radovan
Ivančević. Diplomirao je povijest umjetnosti 1955. na Filozofskom fakultetu u
Zagrebu gdje je od 1956. do 2001. predavao ikonografiju i renesansnu umjetnost.
Na Arhitektonskom fakultetu predavao je dizajn i vizualne komunikacije, te
vizualnu kulturu na Akademiji dramskih umjetnosti. Istraživao je hrvatsku
srednjovjekovnu i renesansnu umjetnost, modernu arhitekturu, ikonologiju i
teorijske probleme interpretacije likovne umjetnosti. Autor je brojnih
monografija, niza dokumentarnih i televizijskih filmova te emisija za školsku
televiziju o hrvatskoj likovnoj baštini. Član suradnik HAZU bio je od 1992. Umro
je u Zagrebu 17. siječnja 2004.

12. veljače

12. veljače 1984. u Zagrebu je umro hrvatski fizikalni kemičar akademik
Miroslav Karšulin. Rodio se u Przemyślu u Poljskoj 4. travnja 1904. Diplomirao
je kemijsko inženjerstvo 1928. na Tehničkome fakultetu u Zagrebu gdje je
predavao od 1932. do 1977. (od 1957. na Tehnološkom fakultetu). Bavio se
elektrokemijom, korozijom i zaštitom materijala, silikatima i boksitom.
Suosnivač je Prehrambeno-biotehnološkoga fakulteta u Zagrebu, Metalurškog
fakulteta u Sisku, Kemijsko-tehnološkog fakulteta u Splitu, Instituta za kemiju
i tehnologiju silikata JAZU te Zavoda za zaštitu materijala od korozije i za
desalinaciju JAZU u Dubrovniku. Redoviti član JAZU bio je od 1952., od 1948.
dopisni član, a od 1961. do 1972. bio je glavni tajnik.

11. veljače

11. veljače 1922. u Blatu na Korčuli rodio se hrvatski liječnik
otorinolaringolog akademik Ivo Padovan. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu u
Zagrebu 1947., te od 1952. do 1988. radio u Klinici za otorinolaringologiju i
cervikofacijalnu kirurgiju Kliničke bolnice Sestre milosrdnice. Od 1968. do
1987. bio je i redoviti profesor Medicinskog fakulteta. Bio je osnivač (1966.) i
dugogodišnji predsjednik Hrvatske lige za borbu protiv raka te utemeljitelj
Klinike za tumore u Zagrebu (1968.). Posebno se bavio rehabilitacijom sluha i
govora, rekonstrukcijskom kirurgijom i onkologijom glave i vrata. Redoviti član
HAZU bio je od 1983, a od 1977. izvanredni. Od 1998. do 2003. bio je predsjednik
HAZU, a potpredsjednik od 1991. do 1997. Umro je u Zagrebu 19. prosinca 2010.

10. veljače

10. veljače 1907. u Trstu se rodio hrvatski književnik i slikar Drago
Ivanišević. Francuski jezik i komparativnu književnost diplomirao je 1930.
Beogradu, a doktorirao 1931. u Padovi. Od 1933. do 1939. radio je kao
gimnazijski profesor u Zagrebu i Karlovcu, a zatim je do 1941. bio dramaturg HNK
u Zagrebu i upravitelj Glumačke škole. Od 1944. do 1945. bio je upravitelj
Centralne kazališne družine ZAVNOH-a, a zatim do 1949. ravnatelj Zemaljske
glumačke škole u Zagrebu te do 1960. profesor na Akademiji za kazališnu
umjetnost. Pisao je poeziju i drame, a kao slikar stvarao je pod utjecajem
nadrealizma, kubizma i art bruta. Prevodio je s francuskog, španjolskog i
talijanskog. Dopisni član JAZU bio je od 1977. Umro je u Zagrebu 1. lipnja 1981.

9. veljače

9. veljače 1894. u Koprivnici se rodio hrvatski filozof Pavao Vuk-Pavlović.
Diplomirao je filozofiju u Leipzigu 1921., od 1922. predavao je u Zagrebu na
gimnaziji, potom na Visokoj pedagoškoj školi, a od 1929. do 1941. te od 1945. do
1947. na Filozofskom fakultetu. Do 1951. radio je u Sveučilišnoj knjižnici, a od
1958. do 1971. kao profesor estetike i etike na Sveučilištu u Skoplju. Zastupao
je kritičko-idealističku teoriju spoznaje polazeći od doživljaja kao temeljne
filozofske kategorije. Svodio je spoznajnu teoriju na psihologiju i teoriju
predmeta, objašnjavajući protuslovlja filozofijske misli različitošću
filozofijskog “pradoživljaja”. Pisao je i o pitanjima estetike, etike,
pedagogije. Dopisni član JAZU bio je od 1928. do 1941. Umro je u Zagrebu 13.
studenog 1976.

8. veljače

8. veljače 1834. u Tobolsku se rodio ruski kemičar Dmitrij Ivanovič Mendeljejev.
Diplomirao je 1855. na Glavnom pedagoškom institutu u Sankt Peterburgu te bio
profesor tehnologije i opće kemije na tamošnjem sveučilištu. Bavio se mnogim
granama kemije i svojim radovima znatno pridonio razvoju ruske kemijske
industrije i metalurgije. Istraživanjem fizikalnih svojstava plinova i
kapljevina došao je do pojma kritične temperature, a najveći doprinos vezan je
uz izradu periodnog sustava kemijskih elemenata koje je poredao po rastućim
relativnim atomskim masama i u tablici im dao mjesta koja im prirodno pripadaju
na temelju periodičnosti njihovih svojstava. Od 1882. bio je počasni član JAZU.
Umro je u Sankt Peterburgu 2. veljače 1907.

7. veljače

7. veljače 2002. u Zagrebu je umro hrvatski geolog akademik Velimir Kranjec.
Rodio se u Gornjem Šarampovu kraj Ivanić Grada, 17. lipnja 1930. Diplomirao je
rudarsku geologiju na Tehničkom fakultetu u Zagrebu 1955. gdje je od iste godine
i predavao, a od 1965. do 1998. na Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu. Bavio se
geologijom nafte i ugljena, dubinskim geološkim kartiranjem, strukturnom
geologijom i neotektonikom. Autor je knjige Geologija tuzlanskoga područja
(1969.) i suautor knjige Zemlja (1976.). Bio je predsjednik Hrvatskog geološkog
društva od 1972. do 1974. Redoviti član HAZU bio je od 1991., od 1986.
izvanredni, a od 1975. član suradnik. Od 1985. do 1989. bio je predsjednik
Znanstvenog vijeća za naftu.

6. veljače

6. veljače 1920. u Supetru na Braču rodio se hrvatski fiziolog i imunolog
akademik Nikša Alegretti. Diplomirao je medicinu 1943. u Zagrebu te od 1954. bio
predstojnik Zavoda za fiziologiju Medicinskog fakulteta. Od 1966. bio je i
pročelnik Odjela za biologiju Instituta Ruđer Bošković i Biološkog instituta u
Rovinju (poslije Centra za istraživanje mora). Bavio se koloidnom kemijom
bjelančevina i enzimima koji djeluju u biološkim oksidacijama, djelovanjem
endokrinih žlijezda na različite metaboličke funkcije, te ulogom imunološkog
sustava, osobito reakcijom organizma na tumore. Proučavao je učinke zračenja i
dao tumačenje radijacijskog sindroma. Redoviti član JAZU bio je od 1973., a
dopisni od 1963. Umro je u Zagrebu 26. listopada 1982.

5. veljače

5. veljače 2012. u Zagrebu je umro hrvatski arhitekt akademik Ante Vulin. Rodio
se u Pagu 12. srpnja 1932. Arhitekturu je diplomirao 1959. na Arhitektonskom
fakultetu u Zagrebu gdje je predavao od 1971. do 2002. Projektirao je više
javnih i stambenih objekata u Šibeniku (robnu kuću i stambeno-poslovnu zgradu,
stambeni sklop Šubićevac i srednju školu) u kojima uspješno spaja suvremenu
arhitekturu i lokalne specifičnost. U Zagrebu je izveo kompleks isusovačke crkve
na Jordanovcu, a sa suradnicima knjižnicu Filozofskog fakulteta. Autor je i
suautor rekonstrukcija i adaptacija Muzeja grada Šibenika i Muzeja grada Zagreba
te Knjižnice HAZU. Redoviti je član HAZU bio od 1991., od 1986. izvanredni član,
a od 1977. član suradnik.

4. veljače

4. veljače 1815. u Osijeku se rodio đakovački i srijemski biskup Josip Juraj
Strossmayer. Diplomirao je teologiju u Pešti 1838. i bio zaređen za svećenika.
Od 1842. do 1847. bio je profesor u sjemeništu u Đakovu, zatim do 1849. dvorski
kapelan u Beču, a 1850. ustoličen je za biskupa. Od 1860. do 1873. aktivno se
bavio politikom kao vođa Narodne stranke i saborski zastupnik. Na njegov
prijedlog Hrvatski sabor je 1861. osnovao Jugoslavensku akademiju znanosti i
umjetnosti kojoj je od 1866. bio pokrovitelj, a 1884. darovao joj je svoju
galeriju slika. Pomagao je brojne kulturne i prosvjetne institucije, projekte i
pojedince. Zaslužan je za osnutak modernog Sveučilišta u Zagrebu 1874. i gradnju
katedrale u Đakovu 1882. Umro je u Đakovu 8. travnja 1905.

3. veljače

3. veljače 1956. u Zagrebu je umro hrvatski jezikoslovac i utemeljitelj hrvatske
romanistike akademik Petar Skok. Rodio se u Jurkovom Selu na Žumberku 1. ožujka
1881. Romansku lingvistiku, indoeuropeistiku i germanistiku diplomirao je u Beču
1904., a od 1912. do 1952. predavao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i
organizirao rad Romanskog seminara. Najviše se bavio balkanskim latinitetom,
proučavanjem romanskih relikata u hrvatskom i u drugim južnoslavenskim jezicima,
kao i balkanskim jezicima te vezama Slavena i drugih naroda. Proučavao je i
tekstove starije hrvatske književnosti te hrvatske govore, a od 1948. do 1956.
radio je na Etimologijskom rječniku hrvatskoga ili srpskoga jezika objavljenom
1971. Redoviti član JAZU bio je od 1947.

2. veljače

2. veljače 1963. u Puerto Vallarti u Meksiku umro je hrvatski slikar
Maksimilijan Vanka. Rodio se u Zagrebu 11. svibnja 1889. Od 1908. do 1911.
pohađao je Privremenu višu školu za umjetnost i umjetni obrt u Zagrebu, a od
1911. do 1914. Kraljevsku akademiju lijepih umjetnosti u Bruxellesu. Od 1920. do
1934. predavao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, a od 1935. živio
je u SAD-u. Slikao je velike kompozicije naglašene stilizacije s motivima iz
narodnog života i prizorima iz Biblije. Inspiraciju za odjeću, crkvene i narodne
običaje, najčešće je pronalazio u Hrvatskom zagorju. Istim je motivima oslikao
crkvu sv. Nikole u Millvaleu kraj Pittsburgha (1937.). Izradio je scenografiju i
kostime za balet Krešimira Baranovića Licitarsko srce (1924.). Dopisni član JAZU
bio je od 1929.

1. veljače

1. veljače 1860. u Dubrovniku se rodio hrvatski filolog Milan Rešetar.
Diplomirao je slavistiku i klasičnu filologiju u Grazu 1882. i radio kao
srednjoškolski profesor u Kopru, Zadru i Splitu. Od 1891. bio je urednik
hrvatskog izdanja Lista državnih zakona u Beču, a od 1894. suradnik u Balkanskoj
komisiji Bečke akademije. Predavao je slavistiku na Sveučilištu u Beču od 1904.
do 1919., a zatim, do 1928. bio profesor u Zagrebu na Filozofskom fakultetu.
Svojim istraživanjima granica i glavnih obilježja čakavštine i štokavštine
udario je temelje hrvatskoj dijalektologiji. Objavio je mnoge stare rukopise i
književna djela, osobito dubrovačka, kao i radove o povijesti, kulturi, jeziku i
književnosti Dubrovnika. Redoviti član JAZU bio je od 1924. Umro je u Firenci
14. siječnja 1942.

31. siječnja

31. siječnja 1928. u Strumici se rodio hrvatski kipar akademik Dušan Džamonja.
Diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 1951. kod Antuna
Augustinčića i do 1953. bio suradnik Majstorske radionice Frane Kršinića. Sklon
tehničkim i oblikovnim eksperimentima primjenjivao je novu kiparsku građu
(željezo, staklo, žica, crni beton) i rabio neklasične postupke obradbe.
Skulpture je kovao, zavarivao ili gradio povezivanjem različitih materijala
gradeći slobodne prostorne konstrukcije izvanredne geometrijske čistoće i
organske vitalnosti. Autor je spomenika u Slavonskom Brodu (1951.), Malom
Lošinju (1955.), Zagrebu (1960.), Podgariću (1967.) i na Kozari (1973.).
Redoviti član HAZU bio je od 2004. Umro je u Zagrebu 14. siječnja 2009.

30. siječnja

30. siječnja 1959. u Zagrebu je umro hrvatski skladatelj Josip Hatze. Rodio se u
Splitu 21. ožujka 1879. Diplomirao je 1902. na Konzervatoriju u Pesaru u klasi
Pietra Mascagnija. Djelovao je u Splitu kao zborovođa pjevačkih društava
Zvonimir (1906.–1914.) i Guslar (1919.–1929.) te kao nastavnik Srednje tehničke
škole (uz prekide 1910.–1947.). Tijekom zbjega u El Shattu osnovao je i vodio
veliki mješoviti zbor s kojim je u 17 mjeseci izbjeglištva održao više od 150
koncerata. Opus mu se sastoji od šezdesetak solo pjesama, dvije opere i dva
zborska djela, u znaku vokalne izražajnosti s težištem na melodiji na tradiciji
talijanskog belcanta. Uz operu Adel i Mara (1932.) autor je jedine hrvatske
verističke opere Povratak (1911.). Dopisni član JAZU bio je od 1954.

29. siječnja

29. siječnja 2009. u Zagrebu je umro hrvatski jezikoslovac Ivo Škarić. Rodio se
u Postirama na Braču 19. travnja 1933. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu
diplomirao je 1958. jugoslavistiku i francuski, a od 1960. do 2003. predavao je
na Odsjeku za fonetiku. Kao vodeći hrvatski fonetičar predavao je na diplomskim
studijima fonetike, lingvistike, kazališne akademije, defektologije i
novinarstva, te na mnogim poslijediplomskim studijima. Bio je glavni urednik
časopisa Govor (1986.–2002.) i voditelj brojnih govorničkih škola. Objavio je
oko 150 znanstvenih i stručnih radova, uglavnom iz fonetike, retorike i
ortoepije, te sedam knjiga s područja fundamentalne fonetske znanosti i
primijenjene fonetike. Član suradnik HAZU bio je od 1990.

28. siječnja

28. siječnja 2001. u Zagrebu je umro hrvatski književnik akademik
Ranko Marinković. Rodio se u Visu 22. veljače 1913. Diplomirao je romanistiku na
Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1935., a nakon 1945. radio je u Ministarstvu
prosvjete NR Hrvatske, Nakladnom zavodu Hrvatske, od 1946. do 1950. bio je
ravnatelj Drame HNK, a od 1950. do 1983. profesor na Akademiji dramske
umjetnosti. Najznačajnija djela su mu drame Albatros (1939.) i Glorija (1955.),
romani Kiklop (1965.), Zajednička kupka (1980), Never more (1993.), prozne
zbirke Proze (1948), Ni braća ni rođaci (1949), Poniženje Sokrata (1959), Pod
balkonima (1953), Karneval i druge pripovijetke (1964) te zbirka kritika i eseja
Geste i grimase (1951.). Redoviti član HAZU bio je od 1983., a od 1981.
izvanredni član.

27. siječnja

27. siječnja 1864. u Osijeku se rodio hrvatski slikar Bela Čikoš-Sesija.
Diplomirao je na Umjetničkoj akademiji u Beču 1891., a 1903. s Mencijem
Clementom Crnčićem osnovao u Zagrebu privatnu školu iz koje se 1921. razvila
Akademija likovnih umjetnosti gdje je predavao do 1931. Karakterizira ga
precizan i poetičan crtež, vjerno prikazivanje po modelu, uzorna tehnička
vještina, majstorsko svladavanje perspektive i kompozicijskih zadataka te
sklonost akademskim shemama. Teme njegova opusa vezane su ponajprije uz legende
iz egipatske, grčke, rimske i kršćanske mitologije te uz klasična djela svjetske
književnosti, no slikao je i realistične portrete uglednih suvremenika te
pejzaže. Redoviti član JAZU bio je od 1919. Umro je u Zagrebu 11. veljače 1931.

26. siječnja

26. siječnja 1999. u Zagrebu je umro hrvatski pijanist i glazbeni pedagog
akademik Jurica Murai. Rodio se u Varaždinu 26. ožujka 1927. Studirao je
glasovir u Budimpešti, a diplomirao 1950. na Muzičkoj akademiji u Zagrebu gdje
je predavao od 1951. do 1999. Kao pijanist održao je više od 800 koncerata, a
osim u Jugoslaviji i Hrvatskoj nastupao je i u Poljskoj, SSSR-u, Španjolskoj i
Kanadi. Isticao se logičnošću fraze, jasnoćom artikulacije i tonskom
profinjenošću. Smatra se jednim od najistaknutijih predstavnika tzv. zagrebačke
pijanističke škole 20. stoljeća. Posebno se bavio redigiranjem i izvođenjem
hrvatske glasovirske glazbe, a zaslužan je i za pokretanje Varaždinskih baroknih
večeri. Redoviti član HAZU bio je od 1997.

25. siječnja

25. siječnja 1808. u Jindřichovu u Češkoj rodio se hrvatski prirodoslovac i
liječnik Josip Kalasancije Schlosser. Završio je studij medicine u Beču, a u
Hrvatsku je došao 1836. i radio kao liječnik u Našicama, Varaždinskim Toplicama,
Križevcima i Zagrebu, a od 1864. do smrti kao praliječnik Trojedne kraljevine
Hrvatske, Slavonije i Dalmacije. Zaslužan je za unapređenje javnog zdravstva, a
zbog istraživanja biljnog i životinjskog svijeta Hrvatske smatra se osnivačem
znanstvene botanike u Hrvatskoj. S Ljudevitom Vukotinovićem 1869. je objavio
fundamentalno djelo Flora Croatica. Od 1866. bio među prvim redovitim članovima
JAZU i prvi predstojnik Matematičko-prirodoslovnog razreda. Umro je u Zagrebu
27. travnja 1882.

23. siječnja

23. siječnja 1961. u Dubrovniku je umro hrvatski književnik akademik Josip
Kosor. Rodio se u Trbounju kraj Drniša 27. siječnja 1879. Radio je kao tipograf
i pisar. Puno je putovao, živio i radio u mnogim gradovima i zemljama (Zagreb,
Beograd, Berlin, Pariz, London, Moskva, Južna Amerika). U književnosti se javio
pripovijetkama 1903. u kojima prevladava socijalna tematika i zanimanje za
malog, običnog čovjeka, zbog čega su ga i prozvali “hrvatski Maksim Gorki”.
Pisao je i romane (Rasap, Razvrat), no najpoznatiji je bio po svoje 22 drame
koje su uspješno izvođene i u inozemstvu, a najpoznatija je Požar strasti iz
1910., kao i drame Pomirenje, Žena i Nepobjediva lađa. Bio je triput nominiran
za Nobelovu nagradu. Redoviti član JAZU bio je od 1951.

23. siječnja

23. siječnja 1857. u Voloskom se rodio hrvatski geofizičar Andrija Mohorovičić.
Diplomirao je matematiku i fiziku u Pragu 1879. te zatim radio kao profesor u
Zagrebu i Osijeku te na Nautičkoj školi u Bakru. Od 1892. bio je upravitelj
Meteorologijskog opservatorija u Zagrebu, a od 1893. do 1922. predavao je
geofiziku i astronomiju na Filozofskom fakultetu. Proučavajući potrese 1910. je
otkrio zakonitosti širenja potresnih valova, kao i plohe diskontinuiteta u
Zemlji, što je najveće znanstveno otkriće do kojeg se došlo u Hrvatskoj. Ploha
između Zemljine kore i plašta nazvana je Mohorovičićev diskontinuitet ili Moho,
što je najveći dio planeta Zemlje nazvan po nekoj osobi. Redoviti član JAZU bio
je od 1898., a od 1893. dopisni član. Umro je u Zagrebu 22. prosinca 1936.

22. siječnja

22. siječnja 2010. u Zagrebu je umro hrvatski teatrolog akademik Nikola Batušić.
Rodio se u Zagrebu 18. veljače 1938. Diplomirao je romanistiku 1961. na
Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a od 1963. do 2004. predavao je povijest drame
i kazališta na Akademiji dramske umjetnosti. Bavio se kazališnom kritikom te
istraživanjem hrvatske dramske i kazališne baštine. Uz povijesne preglede,
dramaturške analize i teorijsko-metodološke rasprave, objavio i radove iz
povijesti inscenatorskih načela u hrvatskoj kazališnoj umjetnosti. Neka od
glavnih djela su mu Hrvatska kazališna kritika, Povijest hrvatskoga kazališta,
Hrvatska drama 19. stoljeća te Gavella: književnost i kazalište. Redoviti član
HAZU bio je od 1994., a od 1983. član suradnik.

21. siječnja

21. siječnja 2000. u Zagrebu je umro hrvatski molekularni genetičar akademik
Željko Trgovčević. Rodio se u Zagrebu 22. svibnja 1939. Diplomirao je
Medicinskom fakultetu u Zagrebu 1963. i usavršavao se na Medicinskom fakultetu
Sveučilišta Yale. Od 1964. djelovao je u Institutu Ruđer Bošković, a od 1963.
predavao i molekularnu genetiku na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu.
Istraživao razgradnju, popravak i replikaciju DNA u ozračenih bakterija. Služeći
se složenim tehnikama, u kojima su enzimi za popravak ili replikaciju DNA bili
proizvod bakterijskoga genoma, ili bili uneseni u bakterijsku stanicu preko
plazmida ili bakteriofaga, otkrio je uloge rekombinacijskih proteina. Redoviti
član HAZU bio je od 1992.

20. siječnja

20. siječnja 1992. u Zagrebu je umro hrvatski etnolog Milovan Gavazzi. Rodio se
u Gospiću 18. ožujka 1895. Diplomirao je slavistiku u Pragu 1919. Od 1922. do
1927. bio je kustos u Etnografskom muzeju u Zagrebu, a od 1939. do 1941.
ravnatelj. Utemeljio je studij etnologije u Hrvatskoj i od 1927. do 1965. bio
profesor na Odsjeku za etnologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Postavio je
temelje etnološkom znanstvenom radu u Hrvatskoj te odgojio mnoge naraštaje
hrvatskih etnologa. Potaknuo je snimanje etnoloških filmova i etnološku
kartografiju, proučavao folklornu glazbu i glazbala, komparativno istraživao
pojave tradicijske kulture kod Hrvata i drugih naroda, kao i praslavensku
etnografsku baštinu. Dopisni član JAZU bio je od 1952. do 1959.

18. siječnja

18. siječnja 1938. u Zagrebu se rodila hrvatska slikarica akademkinja Nives
Kavurić-Kurtović. Diplomirala je 1962. na Akademiji likovnih umjetnosti u
Zagrebu na kojoj je predavala od 1983. do 2007. Od 1962. do 1967. bila je
suradnica Majstorske radionice Krste Hegedušića. Slikala je figurativno
nadrealne kompozicije, uglavnom antropomorfnih oblika i znakova, razvijajući
pritom vlastiti stilski izraz prepoznatljiv po ekspresivnoj liniji i sprezi
ljepote i deformacije. Djela joj karakterizira tragičnost i liričnost, sklonost
paradoksu i crnom humoru, prikazivanje tjeskobnih vizija, slojevitosti i
prožimanja duhovnog i tjelesnog, vanjskog i unutarnjeg svijeta. Redovita članica
HAZU bila je od 2007. Umrla je u Zagrebu 30. listopada 2016.

17. siječnja

17. siječnja 1942. u Zagrebu je umro hrvatski matematičar i fizičar Vladimir
Varićak. Rodio se u Švici kraj Otočca 26. ožujka 1865. Diplomirao je matematiku
i fiziku 1888. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu gdje je predavao matematiku do
1936., a od 1898. i na Šumarskoj akademiji. Bavio se teorijom ravninskih
krivulja, teorijom funkcija, geometrijom Lobačevskoga, teorijom relativnosti, s
naglaskom na geometrijsko tumačenje specijalne teorije relativnosti s pomoću
geometrije Lobačevskoga, te istraživanjem života i rada Ruđera Boškovića
dokazavši da je u svojim radovima predvidio teoriju relativnosti. Prvi je u
teoriju relativnosti uveo pojam rapiditeta. Od 1921. do 1922. bio je rektor
Sveučilišta u Zagrebu. Redoviti član JAZU bio je od 1904.

16. siječnja

16. siječnja 1962. u South Bendu u SAD-u umro je hrvatski kipar Ivan Meštrović.
Rodio se 15. kolovoza 1883. u Vrpolju u Slavoniji, djetinjstvo je proveo u
Otavicama kraj Drniša, a školovao se na Likovnoj akademiji u Beču. Bio je
središnja osoba hrvatske likovne umjetnosti prve polovice 20. stoljeća, a
bogatim opusom od preko 3000 djela stekao je svjetsku slavu. Njegovi javni
spomenici pripadaju među simbole hrvatske kulture i nacionalnog identiteta. Bio
je prvi rektor Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu od 1923. do 1942. kad
odlazi u emigraciju. Od 1947. živio je u SAD-u. Od 1919. bio je počasni, a od
1934. do 1941. i redoviti član JAZU. Njegov spomenik Josipa Jurja Strossmayera u
Zagrebu nalazi se u Akademijinom logu.

15. siječnja

15. siječnja 1938. u Zagrebu je umro hrvatski jezikoslovac Tomislav Maretić.
Rodio se u Virovitici 13. prosinca 1854. Diplomirao je 1878. klasičnu i
slavensku filologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu gdje je od 1886. do
1914. predavao slavensku filologiju, a od 1919. do 1924. indoeuropeistiku.
Zaslužan je za dosljedno kodificiranje novoštokavštine kao književnog jezika i
za uvođenje fonološkog pravopisa. Glavno mu je djelo Gramatika i stilistika
hrvatskoga ili srpskoga književnog jezika (1899.) koje je veći dio 20. stoljeća
bilo temelj hrvatske jezične norme. Bio je i urednik Akademijinog Rječnika
hrvatskoga ili srpskoga jezika. Na hrvatski je preveo Ilijadu i Odiseju.
Redoviti član JAZU bio je od 1890., a od 1915. do 1918. i predsjednik.

14. siječnja

14. siječnja 1924. u Rijeci se rodio hrvatski bibličar i franjevac Bonaventura
Duda. Teologiju je diplomirao na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu
1950. i iste godine bio zaređen za svećenika, a doktorirao je 1954. u Rimu. Od
1957. do 1993. predavao je na KBF-u u Zagrebu. Bio je glavni urednik hrvatskog
prijevoda Biblije iz 1968., jedan od pokretača Glasa Koncila 1962. te širitelj
misli Drugog vatikanskog koncila. S Jerkom Fućakom preveo je Novi zavjet i
uredio hrvatski lekcionar (Red čitanja u 10 knjiga), a sudjelovao je i u
prijevodu Rimskog misala i Časoslova. Objavio je više tisuća znanstvenih,
stručnih i kulturnih priloga te više od 40 knjiga, a djelovao je i kao
skladatelj. Dopisni član HAZU bio je od 2010. Umro je u Varaždinu 3. kolovoza
2017.

13. siječnja

13. siječnja 1813. u Zagrebu se rodio hrvatski političar, književnik i
prirodoslovac Ljudevit Vukotinović. Pravo je diplomirao u Požunu 1836. Kao
zastupnik Hrvatskoga sabora od 1847. zaslužan je za proglašenje hrvatskog jezika
službenim. Za revolucije 1848.–1849. bio je vrhovni zapovjednik četa u
Križevačkoj županiji, zatim je do 1854. bio predsjednik Zemaljskoga suda u
Križevcima, a od 1861. do 1867. veliki župan Križevačke županije. Autor je
značajnog spisa Ilirizam i kroatizam (1842.), pisao je pjesme i pripovijetke, a
s Josipom Schlosserom istraživao je hrvatsku floru i objavio važna botanička
djela, među kojima i Flora Croatica (1869.). Bavio se i mineralogijom i
geologijom. Redoviti član JAZU bio je od 1867. Umro je u Zagrebu 17. ožujka
1893.

12. siječnja

12. siječnja 1902. u Zagrebu se rodio hrvatski inženjer strojarstva Fran
Bošnjaković. Diplomirao je strojarstvo na Tehničkoj visokoj školi u Dresdenu
1925., a od 1926. predavao na Tehničkom fakultetu u Zagrebu. Od 1928. do 1933.
predavao je na Tehničkoj visokoj školi u Dresdenu, zatim na Tehničkom fakultetu
u Beogradu do 1936. te ponovno u Zagrebu. Od 1953. predavao je na Tehničkoj
visokoj školi u Braunschweigu, a od 1961. do 1968. na Visokoj tehničkoj školi u
u Stuttgartu gdje je osnovao Institut za termodinamiku zrakoplovstva i
svemirskih letova. Bio je rektor Sveučilišta u Zagrebu od 1951. do 1952. Bavio
se tehničkom termodinamikom. Bio je dopisni član JAZU od 1940. do 1941. te
dopisni član HAZU od 1992. Umro je u Stuttgartu 1. listopada 1993.

11. siječnja

11. siječnja 1895. u Hrvatskoj Kostajnici se rodio hrvatski genetičar Milislav
Demerec. Školovao se na Višemu gospodarskom učilištu u Križevcima,
Poljoprivrednom fakultetu u Grignonu i Sveučilištu Cornell u SAD-u gdje je
doktorirao 1923. Od 1942. do 1960. bio je ravnatelj Instituta za genetiku u Cold
Spring Harboru gdje je organizirao simpozije iz kvantitativne biologije i radio
na razvoju informacijskih sustava u genetskim istraživanjima. Otkrio je
mutabilne gene, uzgojio mutante plijesni roda Penicillium, koji su davali
višestruku količinu penicilina od normalnih plijesni, čime je proizvodnja
penicilina višestruko povećana. Postavio je hipotezu o nastanku otpornosti na
antibiotike u bakterija. Dopisni član JAZU bio je od 1930. Umro je u New Yorku
12. travnja 1966.

10. siječnja

10. siječnja 1902. u Požegi se rodio hrvatski pjesnik akademik Dobriša Cesarić.
Studirao je filozofiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu gdje je od 1924. do
1945. radio je kao lektor, a zatim do 1958. kao urednik u Nakladnom zavodu
Hrvatske. Pisao je pjesme, kritičko-memoarsku prozu i objavljivao prepjeve s
njemačkog, ruskog, bugarskog i slovenskog. Od 165 pjesama njih 127 objavio je za
života u 15 zbirki. Lirika mu je bliska romantičarima i modernistima, a pjesme
pisane vezanim stihom odaju dojam spontanosti, lakoće i jednostavnosti, uz
narativnost i nenametljivu misaonost. Motivi njegovih pjesama vezani su prirodu,
grad, kao i teme života, smrti i prolaznosti. Redoviti član JAZU bio od 1951.
Umro je u Zagrebu 18. prosinca 1980.

19. siječnja

19. siječnja 1876. u Vrlici se rodio hrvatski književnik Milan Begović.
Diplomirao je romanistiku u Beču 1903., od 1909. radio kao dramaturg u Hamburgu,
a zatim do 1915. u Beču. Od 1920. predavao je na Glumačkoj školi u Zagrebu, od
1927. do 1929. bio ravnatelj Drame HNK, a zatim je do 1932. predavao na
gimnaziji. Jedan je od najznačajnijih pisaca hrvatske moderne. Karijeru je
započeo kao pjesnik, a najznačajniji je bio kao dramatičar, posvećen posebno
temama ljubavnih odnosa i lika žene. Najpoznatije drame su mu Pustolov pred
vratima i Bez trećega, a najpoznatiji roman Giga Barićeva. Napisao je i libreto
za operu Ero s onoga svijeta Jakova Gotovca. Dopisni član JAZU bio je od 1936.
do 1941. Umro je u Zagrebu 13. svibnja 1948.

9. siječnja

9. siječnja 1924. u Krapini se rodio hrvatski povjesničar biomedicinskih
znanosti Mirko Dražen Grmek. Medicinu je diplomirao u Zagrebu 1951., 1953.
osnovao je Odsjek za povijest medicine JAZU, a 1960. Institut za povijest
prirodnih, matematičkih i medicinskih znanosti. Predavao je na Medicinskom
fakultetu u Zagrebu od 1954. do 1963. kada seli u Pariz i do 1973. djeluje u
Nacionalnom centru za znanstvena istraživanja, a zatim je do 1973. bio voditelj
studija za povijest znanosti i sveučilišni profesor na Sorboni. Istraživao je
povijest hrvatske medicine i doprinos hrvatskih liječnika svjetskoj medicinskoj
baštini, kao i utjecaj bolesti na razvoj civilizacije, stekavši svjetski ugled.
Dopisni član HAZU bio je od 1966. Umro je u Parizu 6. ožujka 2000.

8. siječnja

8. siječnja 2021. u Medulinu je umro hrvatski jezikoslovac, romanist i
leksikograf akademik Goran Filipi. Rodio se u Zadru 18. siječnja 1954.
Diplomirao je talijanski i engleski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu
u Zadru 1979. Od 1985. do 2019. predavao je na Katedri za talijanski jezik
Filozofskog fakulteta u Puli, kao i na fakultetima u Ljubljani, Kopru i Udinama.
Bavio se ponajprije proučavanjem romanskih idioma na tlu Hrvatske, posebno Istre
(istromletački, istriotski, istrorumunjski) te romansko-slavenskim jezičnim
dodirima i prožimanjima, posebno u Dalmaciji, Istri i Julijskoj krajini. Objavio
je više jezičnih atlasa istre, a bio je suautor prvog hrvatsko-rumunjskog
rječnika 2001. Redoviti član HAZU bio je od 2012., a član suradnik od 2008.

7. siječnja

7. siječnja 1970. u Zagrebu je umro akademik Svetislav Stančić, hrvatski
glasovirski pedagog, pijanist i skladatelj. Rodio se u Zagrebu 7. srpnja 1895.
Kompoziciju i glasovir diplomirao je u Berlinu 1922. Po povratku u Zagreb 1922.
djelovao je do 1927. kao pijanist i skladatelj, a do 1965. kao profesor Muzičke
akademije, odgojivši stotinjak pijanista (Melita Lorković, Ivo Maček, Branka
Musulin, Ladislav Šaban, Jurica Murai, Stjepan Radić, Ranko Filjak, Pavica
Gvozdić, Vladimir Krpan…). Stvorio je nove visoke standarde u hrvatskoj
glasovirskoj pedagogiji i podigao hrvatski pijanizam na profesionalnu razinu,
temeljenu na stručnosti i svjetski priznatim kriterijima pa je stvoren i naziv
Zagrebačka pijanistička škola. Redoviti član JAZU bio je od 1954.

6. siječnja

6. siječnja 1968. u Zagrebu je umro hrvatski liječnik akademik Drago Perović.
Rodio se u Gorici kraj Trebinja 20. rujna 1888. Medicinu je diplomirao u Beču
1913. i radio kao asistent u tamošnjem Anatomskom institutu. Njegovim
predavanjem O smjeru nastavnog i znanstvenog rada u anatomiji započeo je 1918.
rad Medicinskog fakulteta u Zagrebu gdje je bio profesor anatomije do 1961.
Uredio je Anatomski zavod s muzejom u kojem se nalazi najvrjednija osteološka
zbirka rastavljenih lubanja od fetalne dobi do 28. godine života, jedinstvena u
svijetu. Bavio se istraživanjem unutarnjeg uha, nosne šupljine i paranazalnih
sinusa, a obogatio je i hrvatsko anatomsko nazivlje. Bio je rektor Sveučilišta u
Zagrebu od 1925. do 1926. Redoviti član JAZU bio je od 1948.

4. siječnja

4. siječnja 2004. u Zagrebu je umro hrvatski jezikoslovac Valentin Putanec.
Rodio se u Krašiću 2. listopada 1917. Diplomirao je romanistiku i
južnoslavenske filologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1941., od 1942. do
1945. radio je u Hrvatskom bibliografskom zavodu, a od 1947. do 1987. u
Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Bavio se onomastičkim i etimološkim
istraživanjima, proučavao je hrvatske romanizme, francusko-hrvatske veze te
povijest hrvatske leksikografije. Autor je velikog Francusko-hrvatskog rječnika
(1957., 2003), a priredio je za tisak nedovršeni Etimologijski rječnik
hrvatskoga ili srpskog jezika (I–IV, 1971.–1974.) Petra Skoka. Bio je urednik
Leksika prezimena SR Hrvatske iz 1976. Član suradnik HAZU bio je od 1977.

3. siječnja

3. siječnja 1900. u Zagrebu se rodio hrvatski biolog akademik Zdravko Lorković.
Prirodoslovlje i zemljopis diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu
1924. Od 1943. bio je u Zagrebu profesor biologije na Veterinarskom, a od 1951.
do 1970. na Medicinskom fakultetu. Bio je i profesor genetike na
Prirodoslovno-matematičkom te profesor poljoprivredne i šumarske entomologije i
zoologije na Poljoprivredno-šumarskom fakultetu. Proučavao je jezgru stanice i
kromosome u njoj, a istraživanja je provodio na leptirima skupivši oko 50.000
primjeraka. Po njemu su prozvane četiri živuće svojte leptira i jedna fosilna
vrsta, te jedna vrsta i jedan rod kornjaša. Redoviti član HAZU bio je od 1965.,
a od 1959. izvanredni član. Umro je u Zagrebu 11. studenog 1998.

2. siječnja

2. siječnja 2003. u Zagrebu je umro hrvatski slikar Slavko Šohaj. Rodio se u
Zagrebu 8. lipnja 1908. Diplomirao je 1931. na Akademiji likovnih umjetnosti u
Zagrebu i usavršavao se u Parizu. Bio je likovni suradnik Arheološkog muzeja u
Zagrebu od 1935. do 1965. Ostvario je djela uravnoteženih ritmova i osebujna
kolorističkog bogatstva. Autor je autoportreta i portreta, aktova, veduta
(osobito Cavtata, Dubrovnika i Hvara), mrtvih priroda i figuralnih prizora
smještenih u krajolik. Posebnu skupinu njegovih djela čine crteži u boji,
akvareli i gvaševi naglašene dekorativnosti, na kojima se često uočava spontana
improvizacija. Dopisni član HAZU bio je od 1977. Svoja 142 crteža darovao je
Kabinetu grafike HAZU.

1. siječnja

1. siječnja 1982. u Zagrebu je umro hrvatski kipar akademik Frano Kršinić. Rodio
se u Lumbardi na Korčuli 24. srpnja 1897. Diplomirao je na Akademiji likovnih
umjetnosti u Pragu 1921. Od 1924. do 1967. bio je profesor na Akademiji likovnih
umjetnosti u Zagrebu. Prekinuo je tradiciju akademskog realizma i nacionalne
romantike u hrvatskom kiparstvu i izgradio vlastiti izraz blizak klasici i duhu
mediteranske tradicije. Najviše domete postigao je u lirskim ženskim aktovima i
figuralnim kompozicijama. U kamenu i bronci izveo je mnogobrojne reprezentativne
spomenike (Frane Bulić, Eugen Kumičić, Julije Klović i Taoci u Zagrebu, Nikola
Tesla u Gospiću, Beogradu i na Nijagari), portrete, autoportrete, poprsja i
reljefe. Redoviti član JAZU bio je od 1948.

30. prosinca

30. prosinca 1902. u Puli se rodio hrvatski slikar Antun Motika. Diplomirao je
slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 1926., a od 1929. do 1940.
bio je profesor likovnog odgoja u Mostaru. Od 1941. do 1961. predavao je u Školi
primijenjene umjetnosti u Zagrebu. Slikao je pod utjecajem postimpresionističkog
impresionizma nabačenim potezima kista, što je dolazilo do izražaja u brojnim
interijerima, portretima, erotskim prizorima, gradskim vedutama i krajolicima.
Najčešće je stvarao tehnikom akvarela ili gvaša, a radio je i staklene
skulpture. Njegova izložba Arhajski nadrealizam (1952.) smatra se najsmionijim
odbacivanjem dogmatskih okvira socijalističkog realizma. Dopisni član JAZU bio
je od 1975. Umro je u Zagrebu 13. veljače 1992.

30. prosinca

30. prosinca 2014. u Zagrebu je umro hrvatski geolog akademik Ivan Jurković.
Rodio se u Ogulinu 27. ožujka 1917. Diplomirao je kemiju na Tehničkom fakultetu
u Zagrebu 1939., a 1942. geologiju na Filozofskom fakultetu. Od 1939. do 1987.
predavao je na Tehničkom, odnosno Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu. Od 1979.
do 1982. bio je rektor Sveučilišta u Zagrebu. Obavio je sistematizaciju svih
poznatih rudarskih ležišta u Hrvatskoj na osnovu teorije o geološkoj evoluciji
Zemlje, a istraživao je i boksitna i gipsna ležišta na području tadašnje
Jugoslavije te vodio geološka istraživanja u više zemalja Afrike, Azije i Južne
Amerike. Redoviti član HAZU bio je od 1969., a dopisni od 1963. Od 1969. do
1977. bio je prvi predsjednik Znanstvenog savjeta za naftu.

29. prosinca

29. prosinca 2003. u Zagrebu je umro hrvatski književni povjesničar akademik
Ivo Frangeš. Rodio se u Trstu 15. travnja 1920. Diplomirao je talijanski jezik i
književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu gdje je od 1946. predavao na
Katedri za talijanistiku, a od 1956. do 1985. na Katedri za noviju hrvatsku
književnost. Od 1953. do 1956. bio je lektor hrvatskog jezika u Firenci i
profesor hrvatske kulturne povijesti. Od 1970. do 1972. bio predsjednik Društva
književnika Hrvatske i Saveza književnika Jugoslavije. U hrvatsku književnu
historiografiju unio je nove poglede. Njegova Povijest hrvatske književnosti iz
1987. prvi je suvremeni cjeloviti pregled povijesti hrvatske književnosti.
Redoviti član HAZU bio je od 1968., a od 1960. izvanredni član.

27. prosinca

27. prosinca 1910. u Splitu se rodio hrvatski psiholog akademik Zoran Bujas.
Psihologiju je diplomirao 1932. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a od 1933.
do 1936. studirao je u Parizu. Od 1936. radio je kao psiholog u Institutu za
profesionalnu orijentaciju u Zagrebu, od 1940. predavao je na Višoj pedagoškoj
školi, a od 1948. do 1981. bio je profesor na Filozofskom fakultetu. Od 1956. do
1958. bio je rektor Sveučilišta u Zagrebu. Značajna su mu istraživanja na
području osjetne psihofiziologije i psihofizike, dokimologije, psihofiziologije
rada i profesionalne orijentacije. Bio je autor brojnih testova inteligencije.
Redoviti član HAZU bio je od 1968., od 1960. izvanredni, a od 1989. do 1991. bio
je potpredsjednik. Umro je u Zagrebu 11. siječnja 2004.

27. prosinca

27. prosinca 2018. u Splitu je umro hrvatski pjesnik i novinar akademik Jakša
Fiamengo. Rodio se u Komiži 26. studenog 1946. Diplomirao je na Pedagoškoj
akademiji u Splitu. Bio je urednik i novinar u kulturnoj rubrici Slobodne
Dalmacije. Njegovo je pjesništvo snažno obilježeno mediteranskim ugođajem i
povijesnim kulturnim naslijeđem. Objavio je više od 30 zbirki pjesma, a iznimno
je bio popularan kao autor šansona, balada i šlagera, od kojih su najpoznatije
pjesme Piva klapa ispo’ volta, Nadalina, U prolazu, Infiša san u
te, Promenade, Ja sam pjesma, Karoca gre i Sutra će te ponit. Pisao je i pjesme
za djecu, kao i eseje o fenomenima dalmatinske tradicije. Redoviti član HAZU bio
je od 2014., a od 2008. bio je član suradnik.

26. prosinca

26. prosinca 1955. u Splitu se rodio hrvatski povjesničar akademik Nenad
Vekarić. Diplomirao je 1980. na Pravnom fakultetu u Zagrebu, a doktorirao
povijesne znanosti na Filozofskom fakultetu u Zadru 1991. Od 1984. radio je u
Zavodu za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, gdje je od 1987. do smrti 2018.
bio upravitelj te je znatno unaprijedio njegovu djelatnost. Od 2013. do 2017.
bio je i zamjenik gradonačelnika Dubrovnika. Proučavao je povijest Dubrovačke
Republike, povijest stanovništva, genealogiju i onomastiku dubrovačkoga kraja, a
bavio se i pitanjem granice kod Neuma. Bio je urednik knjižnog niza od devet
knjigaVlastela grada Dubrovnika. Redoviti član HAZU bio je od 2012., a od 2000.
član suradnik. Umro je u Zagrebu 20. srpnja 2018.

25. prosinca

25. prosinca 1893. u Zagrebu je umro hrvatski jezikoslovac i književni
povjesničar Ivan Broz. Rodio se u Klanjcu 21. siječnja 1852. Studirao je
hrvatski jezik, povijest i zemljopis u Zagrebu te slavistiku u Beču. Predavao je
u gimnazijama u Osijeku, Požegi i Zagrebu. U Crticama iz povijesti hrvatske
književnosti (I–II, 1886–88) prikazao je najstarije hrvatske jezične i književne
spomenike. Autor je Hrvatskog pravopisa iz 1892. koji je svojom umjereno
fonološkom koncepcijom snažno pridonio oblikovanju suvremene hrvatske pravopisne
norme te u redakciji Dragutina Boranića ostao na snazi gotovo do 1960. Počeo je
prikupljati građu za rječnik koji je dovršio i 1901. izdao njegov ujak Franjo
Iveković. Dopisni član JAZU bio je od 1892.

24. prosinca

24. prosinca 1870. u Splitu se rodio hrvatski slikar Emanuel Vidović. Studirao
je na Akademiji u Veneciji od 1887. do 1890., zatim djelovao kao slikar u
Veneciji, Chioggi i Milanu, a od 1898. bio je nastavnik u Realnoj gimnaziji i
Obrtničkoj školi u Splitu te je odgojio velik broj slikara. Bio je jedan od
osnivača umjetničkog društva Medulić 1908. U početku je inspiriran tradicijom
venecijanskoga slikarstva slikao vedute kanala i venecijanske lagune, osamljene
kuće i crkvene interijere, a u Splitu ga pod utjecajem moderne zaokupljaju
simbolički, poetični i sjetni ugođaji. Slikao je splitsku luku i gradske
uličice, Trogir, mrtve prirode, skulpture, crkvene predmete i antikvitete.
Dopisni član JAZU bio je od 1949. Umro je u Splitu 1. lipnja 1953.

23. prosinca

23. prosinca 1883. u Karlovcu se rodio hrvatski geolog i paleontolog akademik
Marijan Salopek. Geologiju je studirao u Zagrebu i Beču gdje je 1909.
doktorirao, a zatim se usavršavao u Zürichu, Bruxellesu, Oxfordu i Parizu. Od
1920. do 1928. predavao je geologiju u Ljubljani, a 1928. se vratio u Zagreb i
do 1955. djelovao kao profesor na Filozofskom fakultetu (poslije
Prirodoslovno-matematičkom fakultetu) gdje je vodio Geološko-paleontološki zavod
i Geološko-paleontološki muzej. Bavio se uglavnom stratigrafijom, tektonikom i
paleontologijom te je vodio brojna terenska geološka istraživanja s ciljem
izrade detaljnih geoloških karata hrvatskih krajeva. Redoviti član JAZU bio je
od 1937., a od 1930. dopisni član. Umro je u Zagrebu 23. veljače 1967.

22. prosinca

22. prosinca 1936. u Zagrebu je umro hrvatski geolog, paleontolog i antropolog
Dragutin Gorjanović-Kramberger. Rodio se u Zagrebu 25. listopada 1856.
Paleontologiju je studirao u Zürichu i Münchenu, a doktorirao u Tübingenu 1879.
Od 1883. do 1924. predavao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i od 1893. bio
predstojnik Katedre za geologiju i paleontologiju. Svjetsku slavu stekao je
otkrivši 1899. na Hušnjakovu brdu bogato nalazište tzv. krapinskog pračovjeka,
što je bio odlučujući dokaz o postojanju fosilnog pleistocenskog čovjeka. Zbog
toga se smatra jednim od utemeljitelja svjetske paleoantropologije. Bavio se i
paleoklimatologijom, hidrografijom, primijenjenom geologijom i geološkim
kartiranjem. Redoviti član JAZU bio je od 1909.

21. prosinca

21. prosinca 1923. u Gradačcu se rodio hrvatski povjesničar umjetnosti Vinko
Zlamalik. Diplomirao je 1953. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a od 1953.
radio je u JAZU, do 1958. u Kabinetu za numizmatiku i medalje, a zatim u
Strossmayerovoj galeriji starih majstora gdje je od 1964. do smrti bio
ravnatelj. Bio je jedan od osnivača Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske
1954., a od 1964. do smrti i predsjednik. Istraživao je stare majstore, modernu
hrvatsku umjetnost, secesiju i simbolizam te medaljersko stvaralaštvo. Prvi je
objavio povijesni pregled hrvatskog medaljerstva i bio autor kataloga i izložaba
medaljerstva, starih majstora i modernih hrvatskih umjetnika te važnih donacija.
Član suradnik JAZU bio je od 1985. Umro je u Zagrebu 22. siječnja 1991.

20. prosinca

20. prosinca 1889. u Žakanju kraj Karlovca rodio se hrvatski skladatelj i
muzikolog Božidar Širola. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirao je
fiziku i matematiku 1913. a zatim studirao muzikologiju na Sveučilištu u Beču.
Kompoziciju je učio privatno kod Ivana Zajca. Djelovao je u Zagrebu kao
srednjoškolski nastavnik, kustos i ravnatelj Etnografskog muzeja te kao
administrativni ravnatelj Muzičke akademije. Kao skladatelj stilski se
opredijelio za neonacionalni smjer pod utjecajem primorskog, zagorskog i
međimurskog folklora. Kao muzikolog objavio je 1922. prvi sintetički Pregled
povijesti hrvatske muzike. Redoviti član JAZU bio je od 1928. do 1945, a dopisni
od 1922. Umro je u Zagrebu 10. travnja 1956.

19. prosinca

19. prosinca 1925. u Salima Dugom otoku rodio se hrvatski jezikoslovac akademik
Božidar Finka. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirao je 1952.
slavistiku. Radio je u Zavodu za jezik i književnost JAZU (danas Institut za
hrvatski jezik i jezikoslovlje) od 1953. do 1988. U početku se bavio ribarskom
terminologijom, toponomastikom i leksikologijom, a zatim se uglavnom posvetio
dijalektološkim istraživanjima postavši jednim od vodećih hrvatskih
dijalektologa. Utemeljio je i uređivao Rječnik hrvatskoga kajkavskoga književnog
jezika (1984.-1995.). Sa S. Babićem i M. Mogušem bio je autor Hrvatskog
pravopisa iz 1971. Redoviti član HAZU bio je od 1988., od 1977. izvanredni član,
a od 1975. član suradnik. Umro je u Zagrebu 17. svibnja 1999.

18. prosinca

18. prosinca 1919. u Zakučcu kraj Omiša rodio se hrvatski književnik akademik
Jure Kaštelan. Diplomirao je slavistiku 1949. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu
gdje je od 1950. do 1980. bio profesor teorije književnosti. Stvorio je pjesme
moderne, nadrealističke strukture s neobičnom metaforikom i neočekivanim
značenjima, često povezanima s mitološkim i magijskim simbolima. U zbirci
Pijetao na krovu (1950.) evocirao je ratno iskustvo te je među prvima u poraću
unio apstraktna ontološka pitanja u pjesništvo. U njoj se nalazi i
poema Tifusari. Bio je suurednik hrvatskog prijevoda Biblije 1968. Redoviti član
JAZU bio je od 1979., a od 1985. do smrti voditelj Zavoda za književnost i
teatrologiju. Umro je u Zagrebu 24. veljače 1990.

17. prosinca

17. prosinca 1865. u Zagrebu se rodio hrvatski arhitekt Janko Holjac.
Arhitekturu je diplomirao 1887. na Akademiji likovnih umjetnosti u Beču kod
Friedricha Schmidta. Radio je u Zagrebu kao inženjer Zemaljske vlade od 1888. do
1895., a od 1897. vodio je privatnu arhitektonsku tvrtku. Od 1893. do 1910.
predavao je na Obrtnoj školi, od 1920. do 1922. na Gospodarsko-šumarskom
fakultetu, a od 1922. do 1937. na Tehničkom fakultetu. Od 1910. do 1917. bio je
gradonačelnik Zagreba. Projektirao je javne i stambene zgrade naglašenih
neobaroknih obilježja sa snažnim dekoracijama, od kojih je najznačajnija
bazilika Srca Isusova i isusovački samostan u Palmotićevoj ulici (1901.-1913.).
Od 1935. bio je dopisni član JAZU. Umro je u Zagrebu 28. srpnja 1939.

16. prosinca

16. prosinca 2003. u Zagrebu je umro hrvatski liječnik akademik Anton Švajger.
Rodio se 6. lipnja 1935. u Daruvaru. Diplomirao je 1960. na Medicinskom
fakultetu u Zagrebu gdje je od 1961. do 2000. djelovao u Zavodu za histologiju i
embriologiju kojemu je od 1979. do 1994. bio i predstojnik. Od 1961. do 2000.
predavao je i na Medicinskom fakultetu u Zagrebu i bio glavni urednik njegove
izdavačke djelatnosti. Bavio se eksperimentalnom embriologijom i razvojnom
biologijom, posebno ranim razvojem zametka sisavaca te etikom u biološkim
istraživanjima. Od 1993. do smrti bio je predsjednik Hrvatskog katoličkog
liječničkog društva, a od 1998. član Papinske akademije za život. Redoviti član
HAZU bio je od 2000., a član suradnik od 1980.

15. prosinca

15. prosinca 1932. u Zagrebu je umro hrvatski arhitekt Josip Vancaš. Rodio se u
Sopronu 22. ožujka 1859. U Beču je 1881. završio Visoku tehničku školu, a od
1882. do 1884. studirao na Umjetničkoj akademiji. Potom je radio u atelijeru
Fellner i Helmer i kod Friedricha Schmidta. Od 1884. do 1890. djelovao je u
Sarajevu kao vladin arhitekt, zatim je vodio vlastiti atelijer, a 1921. dolazi u
Zagreb. Projektirao je 102 stambene kuće, 70 crkava, 12 škola, po 10 banaka,
palača, vladinih i općinskih zgrada i 6 hotela U Sarajevu je projektirao
katedralu, palaču Zemaljske vlade i crkvu svetih Ćirila i Metoda, a u Zagrebu mu
je najpoznatije djelo Oktogon. Bio je među prvim hrvatskim arhitektima koji su
prihvatili secesiju. Od 1929. bio je dopisni član JAZU.

14. prosinca

14. prosinca 1912. u Tuzli se rodio hrvatski liječnik akademik Sead Midžić.
Diplomirao je 1938. na Medicinskom fakultetu u Zagrebu, od 1940. radio je u
liječilištu za tuberkulozu Brestovac, a od 1946. u Bolnici za plućne bolesti i
tuberkulozu Jordanovac gdje je bio predstojnik Klinike za pulmologiju, u kojoj
je organizirao Laboratorij za istraživanje respiratornih funkcija. Od 1946. do
1982. predavao je na Medicinskom fakultetu gdje je uveo poslijediplomski studij
iz pulmologije s ftizeologijom. Bavio se osobito respiratornom patofiziologijom,
kao i suzbijanjem tuberkuloze i drugih plućnih bolesti. Redoviti član HAZU bio
je od 1991., od 1983. izvanredni, a od 1975. član suradnik. Umro je u Zagrebu
24. srpnja 1999.

13. prosinca

13. prosinca 1991. u Zagrebu je umro hrvatski kemičar akademik Hrvoje Iveković.
Rodio se u Zagrebu 9. svibnja 1901. Kemiju je diplomirao 1924. na Filozofskom
fakultetu u Zagreb. Bio je predstojnik Laboratorijskog odsjeka Higijenskog
zavoda u Zagrebu od 1927. do 1941, a od 1945. do 1970. bio je profesor opće i
anorganske kemije Farmaceutsko-biokemijskoga fakulteta. Od 1954. do 1956. bio je
rektor Sveučilišta u Zagrebu, a od 1968. do 1970. predsjednik Matice hrvatske.
Područje njegova znanstvenog rada bila je kemija voda i kemija aluminija i
njegovih spojeva. Ispitivao je pitke i termalne vode Hrvatske, bavio se
desalinizacijom morske vode i dobivanjem pitke iz bočate vode, te proučavao
podzemne vode Zagreba. Redoviti član JAZU bio je od 1959.

12. prosinca

12. prosinca 1916. u Sisku se rodio hrvatski kipar akademik Želimir Janeš.
Diplomirao je 1941. na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu kod Frana
Kršinića, a zatim pohađao specijalni kiparski tečaj kod Ivana Meštrovića i
Antuna Augustinčića. Bio je suradnik Majstorske radionice Frane Kršinića od
1950. do 1955, a od 1961. do 1986. profesor na Akademiji likovnih umjetnosti.
Isprva je u mramoru i bronci oblikovao intimističke figuralne kompozicije, a od
početka 1960-ih sve se više bavio sitnom plastikom i medaljerstvom. Autor je
kiparskoga kompleksa Aleja glagoljaša u Istri (1978.–1984.) i spomenika Debeli
brijest u šumi Brezovici kraj Siska (1981.). Redoviti član HAZU bio je od 1991.,
a od 1983. izvanredni član. Umro je u Zagrebu 22. siječnja 1996.

11. prosinca

11. prosinca 1965. u Zagrebu je umro hrvatski slikar i grafičar akademik Đuro
Tiljak. Rodio se 25. ožujka 1895. u Zagrebu. Slikarstvo je studirao na Likovnoj
akademiji u Moskvi kod Vasilija Kandinskog, a diplomirao 1923. na Akademiji
likovnih umjetnosti u Zagrebu, kod Otona Ivekovića i Ljube Babića, gdje je od
1945. predavao. Bio je član grupe Zemlja (1930.–1933.), urednik revije Kultura i
likovni kritičar časopisa Književnik. U početku je pod utjecajem
postimpresionista slikao krajolike iz okolice Zagreba, figuralne kompozicije,
mrtve prirode i životinje, a kasnije je slikao u duhu magičnog realizma. Tijekom
Drugog svjetskog rata crtao je ekspresivne figuralne prizore, a nakon rata
motive primorskih gradova. Redoviti član JAZU bio je od 1947. do 1950.

10. prosinca

10. prosinca 1861. u Zagrebu je rođen hrvatski filolog i književni povjesničar
Vladoje Dukat. Klasičnu i slavensku filologiju studirao je Beču i diplomirao u
Zagrebu 1884. te radio kao gimnazijski profesor u Osijeku, Karlovcu i Zagrebu.
Proučavao je hrvatsku književnost, a osobito stariju kajkavsku književnost i
staru hrvatsku leksikografiju. Sustavno je hrvatsko čitateljstvo upoznavao s
engleskom i američkom književnošću i prevodio s engleskog te se smatra jednim od
utemeljitelja hrvatske anglistike. Značajna djela su mu Čitanka iz
englesko-američke i skandinavske književnosti (1903.) i Slike iz povijesti
engleske književnosti (1904.). Redoviti član JAZU bio je od 1938., od 1929.
izvanredni, a od 1908. dopisni član. Umro je u Zagrebu 12. studenog 1944.

9. prosinca

9. prosinca 1917. u Karlovcu se rodio hrvatski operni pjevač Tomislav Neralić.
Na Muzičkoj akademiji u Zagrebu diplomirao je 1941., a debitirao je 1939. Od
1940. do 1943. bio je član Opere HNK Zagrebu, od 1943. do 1947. Bečke državne
opere, od 1948. do 1955. ponovno u Zagrebu, a od 1955. do 1995. djelovao je u
Njemačkoj operi u Berlinu. Ostvario je 163 operne uloge, 46 dionica u
vokalno-orkestralnim djelima i nekoliko ciklusa pjesama, nastupivši oko 4000
puta u osamdesetak gradova svijeta. S jednakim je uspjehom pjevao uloge
dramskoga baritona i basa na različitim jezicima, a posebno se istaknuo ulogama
u operama Richarda Wagnera i Giuseppea Verdija. Dopisni član HAZU bio je od
2008. Umro je u Zagrebu 16. studenog 2016.

7. prosinca

7. prosinca 1834. u Cavtatu se rodio hrvatski pravnik i etnograf Baltazar
Bogišić. Doktorirao je filozofiju u Giessenu 1862., a 1864. pravo i političke
znanosti u Beču gdje je od 1863. do 1868. radio kao knjižničar u slavenskom
odjelu bečke Dvorske knjižnice i proučavao pravne običaje južnih Slavena. Od
1872. do 1889. bio je profesor slavenskih prava na Sveučilištu u Odesi. Izradio
je 1888. opći imovinski zakonik Crne Gore gdje je od 1893. do 1899. bio ministar
pravosuđa. Bio je jedan od preteča moderne sociologije prava, a unaprijedio je i
hrvatsku pravnu terminologiju. Redoviti član JAZU bio je od 1867. Umro je u
Rijeci 24. travnja 1908. U Cavtatu je 1898. utemeljio Zbirku Baltazara Bogišića
s više od 35.000 predmeta koja je u sastavu HAZU.

7. prosinca

7. prosinca 1937. u Zagrebu je umro zagrebački nadbiskup Antun Bauer. Rodio se
11. veljače 1856. u Breznici kraj Novog Marofa. Za svećenika je zaređen 1879., a
teologiju i filozofiju studirao je u Zagrebu, Budimpešti i Beču. Službovao je
kao kapelan u Zagrebu, Ivancu i Samoboru, zatim u Zagrebu kao vjeroučitelj, a od
1887. do 1911. bio je profesor filozofije i osnovnog bogoslovlja na Bogoslovnom
fakultetu. Od 1906. do 1907. bio je rektor Sveučilišta u Zagrebu, a od 1885. do
1911. i zastupnik Hrvatskog sabora. Autor je brojnih filozofskih djela. Od
1911. bio je nadbiskup koadjutor, a od 1914. zagrebački nadbiskup. Redoviti član
JAZU bio je od 1899., od 1896. dopisni član, a od 1915. do smrti pokrovitelj
JAZU koju je novčano pomagao.

6. prosinca

6. prosinca 1981. u Splitu je umro hrvatski arheolog i povjesničar akademik
Stjepan Gunjača. Rodio se u Sinju 28. rujna 1909. Diplomirao je povijest i
zemljopis 1933. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i postao kustos Muzeja Savske
i Primorske banovine u Kninu (prije Muzej hrvatskih starina) koji je 1941. zbog
opasnosti od ratnih razaranja prenio u svoju kuću u Sinju. Od 1944. do 1946. bio
je direktor Arheološkog muzeja u Zadru, a do 1976. direktor Muzeja hrvatskih
arheoloških spomenika u Splitu pri kojem je osnovao Institut za nacionalnu
arheologiju JAZU. Otkrio je znatan broj hrvatskih nekropola i predromaničkih
crkvica (u Kninu, Biskupiji kraj Knina, na vrelu Cetine, Sinju i Bribiru).
Redoviti član JAZU bio je od 1962., a dopisni od 1951.

5. prosinca

5. prosinca 1901. u Würzburgu se rodio njemački fizičar i filozof Werner
Karl Heisenberg, dobitnik Nobelove nagrade za fiziku 1932. Diplomirao je
matematiku i fiziku u Münchenu, od 1927. do 1945. predavao je teorijsku fiziku
na Sveučilištu u Leipzigu, a od 1942. do 1958. bio je direktor Instituta “Max
Planck” za fiziku i astrofiziku u Göttingenu i Münchenu. Uz Alberta Einsteina i
Nielsa Bohra smatra se jednim od najvećih fizičara 20. stoljeća. Dao je velik
doprinos u izračunu intenziteta linija vodikova spektra i znatno utjecao na
daljnji razvoj kvantne mehanike, a 1927. definirao je relaciju neodređenosti.
Bavio se i interdisciplinarnim odnosom fizike, filozofije i religije. Od 1966.
bio je dopisni član JAZU. Umro je u Münchenu 1. veljače 1976.

4. prosinca

4. prosinca 2009. u Zagrebu je umro hrvatski pravnik akademik
Hodimir Sirotković. Rodio se u Splitu 25. listopada 1918. Diplomirao je 1942. na
Pravnom fakultetu u Zagrebu gdje je predavao povijest države i prava naroda
Jugoslavije od 1954. do 1983. Predavao je i na pravnim fakultetima u Splitu,
Osijeku i Rijeci, na Filozofskom fakultetu u Zadru te u inozemstvu (Strasbourg,
Bloomington, Pečuh, Prag). U svojim djelima obrađivao je hrvatsku pravnu
povijest 19. i 20. stoljeća. te povijest visokog školstva u Hrvatskoj. Glavna su
mu djela Povijest države i prava naroda Jugoslavije (koautor, 1988.), Hrvatski
sabor (koautor, 1994.) i ZAVNOH: rasprave i dokumenti (2002.). Redoviti član
HAZU bio je od 1991., od 1979. izvanredni, a od 1975. član suradnik.

3. prosinca

3. prosinca 1905. u Gatu kraj Valpova rodio se hrvatski slavist akademik
Josip Hamm. Slavistiku i germanistiku diplomirao je 1929. na Filozofskom
fakultetu u Zagrebu gdje je predavao od 1941. do 1960. kada postaje voditelj
Katedre za slavistiku Filozofskog fakulteta 1960. u Beču koju je vodio do 1976.
Bavio se poredbenom slavenskom gramatikom, paleoslavistikom, čakavskom i
štokavskom dijalektologijom, jezikom gradišćanskih Hrvata te književnom i
kulturnom poviješću, a posebno hrvatskoglagoljičkim i srednjovjekovnim
hrvatskoknjiževnim temama. Napisao je udžbenike poljskog i staroslavenskog
jezika. Redoviti član JAZU bio je od 1977., a od 1966. pravi član Austrijske
akademije znanosti. Umro je u Beču 23. studenog 1986.

2. prosinca

2. prosinca 1930. u Zagrebu se rodio hrvatski književni teoretičar i političar
akademik Vlatko Pavletić. Diplomirao je jugoslavistiku na Filozofskom fakultetu
u Zagrebu 1955. i radio kao urednik u Vjesniku, ravnatelj Drame HNK, glavni
urednik izdanja Matice hrvatske i profesor književnosti na Akademiji dramske
umjetnosti. Uređivao je više književnih časopisa i uz teorijska djela objavio i
nekoliko antologija. Od 1990. do 1992. ministar prosvjete, kulture, tehničke
kulture i športa, od 1992. zastupnik, od 1995. do 2000. predsjednik Sabora, a do
2003. potpredsjednik. Od 1999. do 2000. privremeni predsjednik Hrvatske.
Redoviti član HAZU bio je od 1991., a izvanredni od 1988. Od 1991. do 1997. bio
je potpredsjednik HAZU. Umro je u Zagrebu 19. rujna 2007.

1. prosinca

1. prosinca 1932. u Beogradu se rodio hrvatski književnik akademik Antun Šoljan.
Diplomirao je anglistiku i romanistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.
Djelovao je kao profesionalni pisac i prevoditelj s engleskog, njemačkog i
ruskog. Uredio je nekoliko antologija. Bio je urednik časopisa Međutim,
Krugovi i Književnik te predsjednik hrvatskog centra PEN-a od 1971. do 1973.
Jedan je od najistaknutijih predstavnika krugovaškoga naraštaja. Ostavio je
raznovrstan književni opus koji se sastoji od pjesama, novela, drama, eseja
feljtona i romana, a karakterizira ga ironija, sjećanje na mladost,
društveno-moralne preokupacije i angažiranost te egzistencijalističke teme.
Redoviti član HAZU bio je od 1991., a od 1988. izvanredni. Umro je u Zagrebu 9.
srpnja 1993.

30. studenog

30. studenog 1848. u Konopištu u Češkoj rodio se hrvatski kemičar i farmaceut
Gustav Janeček. U Pragu je diplomirao farmaciju 1871. i kemiju 1875. Od 1879. do
1924. bio je profesor kemije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu te ujedno i
predstojnik Kemijskog zavoda, a 1882. sudjelovao je u pokretanju studija
farmacije. Utemeljitelj je moderne hrvatske kemije i farmacije. Izgradio je dva
sveučilišna kemijska zavoda u Zagrebu (na Strossmayerovom trgu, danas Knjižnica
HAZU, i na Marulićevom trgu ). Bio je rektor Sveučilišta u Zagrebu od 1908. do
1909. Osnivač je tvrtke Kaštel 1921., današnja Pliva. Redoviti član JAZU bio je
od 1887., od 1914. do 1915. obnašatelj dužnosti predsjednika, a od 1921. do
1924. predsjednik JAZU. Umro je u Zagrebu 8. rujna 1929.

29. studenog

29. studenog 1970. u Zagrebu je umro hrvatski jezikoslovac akademik Mate Hraste.
Rodio se u Brusju na Hvaru 25. siječnja 1897. Diplomirao je jugoslavistiku 1923.
na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Od 1924. bio je profesor u Sisku, Srijemskoj
Mitrovici i Petrinji, a od 1946. do 1965. predavao je na Filozofskom fakultetu u
Zagrebu na Katedri za povijest jezika i dijalektologiju. Objavio je niz
hrvatskih gramatika za osnovne i srednje škole, od kojih je najveća i
najpoznatija priručna Gramatika hrvatskoga ili srpskoga jezika izišla od 1952.
do 1970. u devet izdanja. Istraživao je čakavsko narječje, a posebnu
akcentuaciju. Redoviti član JAZU bio je od 1961., a od 1955. dopisni član. Od
1958. do 1965. bio je direktor Instituta za jezik JAZU.

28. studenog

28. studenog 2020. u Lyonu je umro hrvatski matematičar Andro Mikelić. Rodio se
2. listopada 1956. u Splitu. Diplomirao je matematiku na
Prirodoslovno-matematičkom fakultetu 1979. i do 1992. radio u Institutu Ruđer
Bošković. Od 1992. do smrti radio je kao profesor primijenjene matematike na
Sveučilištu Claude Bernard Lyon 1 u Francuskoj. Bavio se teorijom
homogenizacije, mehanikom fluida i statističkom hidrodinamikom. Radio je i na
pronalaženju nelinearnih zakona filtracije te filtracije kroz poroznu sredinu
koja se dade deformirati, kao i kroz topljive sredine, te modeliranjem krvotoka.
Istraživao je i tok kroz viskozni fluid koji je mehanički inkompresibilan, ali
termički podliježe dilataciji. Za dopisnog člana HAZU izabran je 2014.

27. studenog

27. studenog 1962. u Zagrebu je umro hrvatski botaničar akademik Vale Vouk.
Rodio se 21. veljače 1886. u Gospiću. Studirao je prirodne znanosti u Zagrebu i
Beču i doktorirao 1908. Bio je redoviti profesor botanike od 1918. do 1956. (s
prekidom od 1940. do 1945) te predstojnik Botaničkog zavoda i Botaničkog vrta od
1913. do 1956. na Filozofskom, a od 1946. na Prirodoslovno-matematičkom
fakultetu u Zagrebu. Vodio je izgradnju Instituta za oceanografiju u Splitu,
pokrenuo obnovu Instituta za biologiju mora u Rovinju i Biološkoga instituta u
Dubrovniku, a organizirao je i Akademijin Arboretum u Trstenom. Redoviti član
JAZU bio je od od 1924., a od 1920. dopisni član. Od 1924. do 1936. bio je
gospodarski tajnik JAZU.

26. studenog

26. studenog 1901. u Petrinji se rodio hrvatski slikar akademik Krsto
Hegedušić. Diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 1926. i do
1928. se usavršavao u Parizu. Godine 1929. bio je jedan od pokretača i osnivača
Udruženja umjetnika Zemlja, a 1930. u Hlebinama počeo podučavati seljake
slikarstvu i utemeljio hlebinsku slikarsku školu. Od 1937. do 1969. predavao je
na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. U traganju za samostalnim
nacionalnim i socijalnim likovnim govorom, nalazio je poticaje u flamanskom
slikarstvu i preuzimao iskustva ekspresionizma, kubizma, fovizma. Redoviti član
JAZU bio je od 1948. te je potaknuo osnivanje Arhiva za likovne umjetnosti i
Kabineta grafike. Umro je u Zagrebu 7. travnja 1975.

25. studenog

25. studenog 1828. u Fužinama se rodio hrvatski povjesničar i političar Franjo
Rački. Diplomirao je teologiju u Beču 1852. i bio zaređen za svećenika, a
kasnije se u Rimu usavršavao u pomoćnim povijesnim znanostima. Bio je najbliži
suradnik Josipa Jurja Strossmayera s kojim je 1861. utemeljio Narodnu stranku i
cjelovito oblikovao hrvatsku državnopravnu ideologiju utemeljenu na povijesnim
argumentima. Biran je za zastupnika u Hrvatskom saboru 1861., 1868. i 1872. Od
1877. bio je zagrebački kanonik. Kao povjesničar uglavnom se bavio najranijom
hrvatskom poviješću. Od 1866. do 1886. bio je prvi predsjednik JAZU i glavni
pokretač njenog rada, zaslužan za izgradnju Akademijine palače i pokretanje
prvih publikacija. Umro je u Zagrebu 13. veljače 1894.

23. studenog

23. studenog 2018. u Zagrebu je umro hrvatski sociolog akademik Ivan Cifrić.
Rodio se u Petrijevcima kraj Valpova 22. siječnja 1946. Diplomirao je 1969.
sociologiju i filozofiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu gdje je od 1970. do
2016. predavao na Odsjeku za sociologiju. Bavio se sociologijom obrazovanja,
sociologijom sela i socijalnom ekologijom. Utemeljio poslijediplomski studij
socijalne ekologije i pokrenuo časopis Socijalna ekologija (1992,), kojemu je
bio glavni urednik od 1992. do 2012. Objavio je preko stotinu znanstvenih i
stručnih radova u časopisima i zbornicima. Bio je ministar graditeljstva i
zaštite okoliša u Vladi demokratskog jedinstva od 1991. do 1992. Redoviti član
HAZU bio je od 2010.

20. studenog

20. studenog 2012. u Zagrebu je umro hrvatski književnik akademik Ivan Kušan.
Rodio se u Sarajevu 30. kolovoza 1933. Završio je studij slikarstva na Akademiji
likovnih umjetnosti u Zagrebu i radio kao urednik u Telegramu, na Radio Zagrebu,
biblioteci Smib i Modra lasta, časopisu Most i biblioteci HIT junior. Bio je i
predavač na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Najpoznatiji je kao autor
romana za djecu, posebno ciklusa s dječakom Kokom od 1956. do 1996., kao i
romana Domaća zadaća (1960.) i Lažeš, Melita (1965.). Kao prozaik za odrasle
pripadao je naraštaju krugovaša i u romanima iskazivao sklonost psihologizaciji
i bizarnim temama. Prevodio je s ruskog, engleskog i francuskog jezika. Redoviti
član HAZU bio je od 2002.

23. studenog

23. studenog 1995. u Parizu je umro hrvatski slikar Slavko Kopač. Rodio se u
Vinkovcima 21. kolovoza 1913. Završio je 1937. Akademiju likovnih umjetnosti u
Zagrebu i usavršavao se u Parizu gdje se trajno nastanio 1948. U ranim djelima
prevladavaju utjecaji postimpresionizma, a u Parizu se priklonio slobodnijemu
pristupu motivu i plošnoj organizaciji slike. Za boravka u Italiji (1943.–1948.)
slikao je akvarele obilježene nadstvarnim elementima i krajnjom kompozicijskom i
prostornom slobodom, a potkraj 1940-ih priklonio se tzv. art brutu i postao
jedan od najistaknutijih predstavnika tog slikarskoga smjera. U 1950-ima i
1960-ima slike mu postaju intimnije i poetičnije. Od 1992. bio je dopisni član
HAZU.

22. studenog

22. studenog 1884. u Temišvaru se rodio slovenski zoolog Jovan Hadži. Gimnaziju
je završio u Zagrebu, a biologiju diplomirao u Beču 1907. Radio je u Narodnom
zoološkom muzeju u Zagrebu, a od 1913. predavao komparativnu anatomiju,
histologiju i anatomiju beskralježnjaka na Filozofskom fakultetu. Od 1920. do
1957. bio je profesor zoologije na Sveučilištu u Ljubljani. Bio je autor mnogih
znanstvenih radova iz područja morfologije, sistematike i filogeneze nižih
morskih životinja. Odbacio je Haeckelovu hipotezu o ontogenetskom ponavljanju
filogeneze i zamijenio ju poredbenim načelom morfološke i ekološke orijentacije,
oprezno uzimajući u obzir biogenetski zakon. Dopisni član JAZU bio je od 1920.
Umro je u Ljubljani 11. prosinca 1972.

21. studenog

21. studenog 1870. u Pragu je umro češki književnik i etnograf Karel Jaromír
Erben. Rodio se u Miletínu 7. studenog 1811. Studirao je filozofiju i pravo u
Pragu. Pripadao je krugu najistaknutijih predstavnika češkog narodnog preporoda.
Pjesme su mu pod utjecajem narodnoga pjesništva, posebno zbirka balada Kitica
narodnih povjestica (Kytice z pověstí národních, 1853), značajno djelo češkoga
romantizma. Skupljao je češke narodne pjesme i poslovice te objavljivao bajke i
priče slavenskih naroda u izvorniku i u prijevodu, među kojima i hrvatske. Kao
arhivar publicirao je diplomatsko-arhivsku građu Češke i Moravske (Regesta
diplomatica nec non epistolaria Bohemiae et Moraviae, 1855). Od 1870. bio je
počasni član JAZU.

19. studenog

19. studenog 1808. u Kranju se rodio slovenski liječnik, političar i kulturni
djelatnik Janez Bleiweis. U Beču je 1832. diplomirao medicinu, a 1835. veterinu
te je radio kao kranjski zemaljski veterinar i protomedik i predavao u
strukovnim školama. Od 1843. do 1881. bio je glavni urednik časopisa Kmetijske
in rokodelske novice. Od 1861. do 1878. bio je zastupnik Zemaljskog sabora
Kranjske, a zatim do 1881. zamjenik zemaljskog poglavara. Od 1875. do 1881. bio
je predsjednik Slovenske matice. Zalagao se za ujedinjenje slovenskih zemalja,
ali na načelima legitimizma i bez revolucionarnih promjena. Stabilizirao je
slovenski književni jezik i u upotrebu uveo gajicu. Za redovitog člana JAZU
izabran je 1866. Umro je Ljubljani 29. studenog 1881.

17. studenog

17. studenog 1882. u Zagrebu je umro hrvatski i srpski filolog Đuro Daničić.
Studirao je pravo u Pešti i Beču gdje je od 1845. bio suradnik Vuka Karadžića te
se posvetio filologiji. Od 1856. djelovao je kao knjižničar i profesor u
Beogradu, 1866. dolazi u Zagreb i postaje redoviti član JAZU, a 1867. i njen
prvi tajnik. Na toj je dužnosti ostao do 1873. kada postaje profesor na Velikoj
školi u Beogradu, a 1877. vratio se u Zagreb i pokrenuo rad na velikom
Akademijinom rječniku koji je uređivao do smrti. Djelovao u ozračju
jugoslavenske ideologije i zamišljenog hrvatsko-srpskog jezičnog jedinstva koje
je forsiralo novoštokavski purizam. U hrvatsku latinicu uveo je slovo đ. Njegov
prijevod Starog zavjeta iz 1867. utjecao je na oblikovanje hrvatskog književnog
jezika.

16. studenog

16. studenog 1861. u Slavonskom Brodu se rodio hrvatski arhitekt Martin Pilar.
Diplomirao je na Tehničkoj visokoj školi u Beču 1884. i usavršavao se na
Akademiji likovnih umjetnosti. Od 1886. u Zagrebu je radio kao suradnik Hermanna
Bollea, a od 1894. do 1907. vodio je vlastito građevinsko poduzeće Pilar, Mally,
Bauda. Bio je jedan od osnivača Visoke tehničke škole u Zagrebu 1919. gdje je
predavao do 1921. Izveo je niz stambenih i poslovnih zgrada i škola, u
neorenesansnom ili secesijskom stilu, a bavio se i regulacijom zagrebačkih
četvrti. Proučavao je hrvatsku narodnu graditeljsku baštinu. Redoviti član JAZU
bio je od 1919., a od 1924. do 1934. i njen prvi potpredsjednik. Umro je u
Zagrebu 22. travnja 1942.

15. studenog

15. studenog 2020. u Zagrebu je umro hrvatski kipar akademik Ivan Kožarić. Rodio
se 10. lipnja 1921. u Petrinji. Diplomirao je na Akademiji likovne umjetnosti u
Zagrebu 1947. Bio je član umjetničke grupe Gorgona. Izlagao je na šezdesetak
samostalnih i oko 200 skupnih izložbi, a djela mu se nalaze u brojnim privatnim
zbirkama i muzejima u Hrvatskoj i svijetu. Opus mu karakterizira stalni otklon
od tradicijskih tokova i avangardnost. Više njegovih skulptura trajno je
postavljeno u vanjskim prostorima, među kojima i one najpoznatije, u Zagrebu
Prizemljeno sunce (1971.) i spomenik Antunu Gustavu Matošu (1978.). Redoviti
član HAZU bio je od 1997, a od 2007. do 2011. bio je voditelj Gliptoteke HAZU.

14. studenog

14. studenog 1937. u Splitu se rodio hrvatski književnik akademik Nedjeljko
Fabrio. Diplomirao je jugoslavistiku i talijanski jezik i književnost 1961. na
Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Radio u kulturnim ustanovama u Rijeci (Narodno
sveučilište, časopis Riječka revija, HNK Ivana pl. Zajca, mjesečnik Kamov), a od
početka 1970-ih u Zagrebu kao urednik Dramskog programa TV Zagreb i predavač na
Akademiji dramske umjetnosti. Bio je predsjednik Društva hrvatskih književnika
od 1989. do 1995. Pisao je novele, drame i romane, u duhu postmodernizma,
uglavnom povijesne tematike, od kojih je najpoznatiji Vježbanje života (1985.).
Redoviti član HAZU bio je od 1997. Umro je u Rijeci 4. kolovoza 2018.

13. studenog

13. studenog 2017. u Zagrebu je umro hrvatski liječnik akademik Vladimir
Goldner. Rodio se u Ogulinu 19. prosinca 1933. Diplomirao je 1959. na
Medicinskom fakultetu u Zagrebu gdje je predavao od 1970. do 2000.
Specijalizirao je internu medicinu i posvetio se kardiologiji u Općoj bolnici
„dr. Josip Kajfeš“ i KBC-u Zagreb, gdje je od osnutka 1973. do 1978. bio šef
Koronarne jedinice Zavoda za bolesti srca i krvnih žila, a od 1978. do 2000. šef
Odjela intenzivne skrbi koronarnih bolesnika, za aritmije i elektrostimulaciju
srca. Prvi je u Jugoslaviji uveo u rutinski rad i nastavu brojne dijagnostičke i
terapijske metode, poput elektrofizioloških ispitivanja provodnog sustava srca.
Redoviti član HAZU bio je od 2002., a od 1994. član suradnik.

12. studenog

12. studenog 1921. u Dubrovniku se rodio hrvatski romanist akademik Vojmir
Vinja. Studij romanistike te francuskoga jezika i književnosti završio je 1947.
na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje od iste godine pa do 1989. predavao na
Odsjeku za romanistiku. Njegovim nastojanjima potkraj 1960-ih započeo je studij
španjolskog jezika i književnosti. Više od pola stoljeća na terenu je prikupljao
jadranske pomorske i ribarske nazive te građu za romanizme u hrvatskom jeziku.
Preveo je niz kapitalnih djela romanskih književnosti te nekoliko temeljnih
djela europske lingvistike. Redoviti član HAZU bio je od 1991, izvanredni od
1983., a član suradnik od 1975. Umro je u Zagrebu 15. lipnja 2007.

11. studenog

11. studenog 1998. u Zagrebu je umro hrvatski slikar i grafičar akademik
Ferdinand Kulmer. Rodio se u Cap Martinu u Francuskoj 29. siječnja 1925.
Diplomirao je 1948. na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu gdje je bio
profesor od 1961. do 1990. Usavršavao se u Parizu, Rimu, Veneciji i Firenci. U
početku je slikao stilizirane figuralne motive, a slikom Admiral 1957. započelo
je njegovo apstraktno razdoblje. Radio je i kostimografiju i scenografiju za
filmove (Seljačka buna, 1974), a bavio se i opremom i ilustracijom knjiga. Bio
je jedan od utemeljitelja Galerije Forum u Zagrebu 1969. Redoviti član HAZU bio
je od 1991., od 1985. izvanredni član, a od 1980. dopisni član.

10. studenog

10. studenog 1919. u Šibeniku se rodio hrvatski pravnik akademik Siniša Triva.
Diplomirao je 1947. na Pravnom fakultetu u Zagrebu gdje je od 1953. do 1991.
predavao građansko procesno pravo. Koordinirao je rad savezne stručne komisije
za izradu Zakona o parničnom postupku (1976.) te sudjelovao u izradi nacrta
Zakona o pomorskoj i unutrašnjoj plovidbi (1977). Bio je predsjednik Stalnog
izbranog sudišta pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (1966.–2004.), a bio je i
glavni urednik Pravne enciklopedije (1984.-1992.). Djelovao je i kao arbitar u
brojnim domaćim i inozemnim sporovima. Redoviti član HAZU bio je od 1991., od
1990. izvanredni član, a od 1980. član suradnik. Umro je u Zagrebu 5. prosinca
2004.

9. studenog

9. studenog 1922. u Osijeku se rodila hrvatska folkloristica i književna
povjesničarka akademkinja Maja Bošković-Stulli. Slavistiku je studirala u
Zagrebu, Kazanju, Sankt Peterburgu i Beogradu gdje je diplomirala 1950. Od 1952.
do 1979. radila je u Institutu za etnologiju i folkloristiku (tada Institut za
narodnu umjetnost) kojem je od 1963. do 1973. bila ravnateljica i glavna
urednica časopisa Narodna umjetnost. Glavno su područje njezina istraživanja
bile usmene pripovijetke, a rezultat tog terenskog rada su 34 rukopisne zbirke i
59 magnetofonskih vrpci zapisa iz gotovo cijele Hrvatske. Smatra se
utemeljiteljicom suvremene hrvatske folkloristike. Redovita članica HAZU bila je
od 2000., a članica suradnica od 1980. Umrla je u Zagrebu 14. kolovoza 2012.

8. studenog

7. studenog

7. studenog 1922. u Rabu se rodio hrvatski ekonomist i političar akademik Jakov
Sirotković. Diplomirao je 1948. na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu gdje je
predavao od 1950. do 1991. Bio je osnivač i prvi direktor Ekonomskog instituta u
Zagrebu od 1952. do 1957. Od 1966. do 1968. bio je rektor Sveučilišta u Zagrebu.
Bio je potpredsjednik Saveznog izvršnoga vijeća od 1970. do 1974., a zatim do
1978. predsjednik Izvršnog vijeća Sabora SR Hrvatske. Objavio je niz knjiga i
znanstvenih članaka iz područja teorije i politike ekonomskog razvoja,
makroekonomske analize i ekonomske politike. Redoviti član HAZU bio je od 1975.,
od 1966. izvanredni član, a od 1978. do 1991. i predsjednik. Umro je u Zagrebu
31. listopada 2002.

6. studenog

5. studenog

4. studenog

3. studenog

3. studenog 1924. u Splitu se rodio hrvatski književnik akademik Slobodan Novak.
Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu završio je 1953. studij jugoslavistike te
radio kao lektor, novinar i urednik u novinama, časopisima i izdavačkim kućama
te kao ravnatelj Drame u splitskom HNK-u. Opus mu nije velik, ali je iznimno
ujednačen i visoke estetske razine. Od proznih djela najpoznatiji je roman
Mirisi, zlato i tamjan iz 1968. u kojem tematizira posljedice rata i bolnu
ideološku rascijepljenost hrvatskog političkog bića, sukob tradicije i
suvremenosti te traži odgovore na temeljna egzistencijalna pitanja modernog
čovjeka. Redoviti član HAZU bio je od 1991., a od 1983. izvanredni član. Umro je
u Zagrebu 25. srpnja 2016.

1. studenog

1. studenog 1870. u Kraju kraj Lovrana rodio se hrvatski književnik i publicist
akademik Viktor Car Emin. Završio je učiteljsku školu u Kopru 1889. i radio kao
učitelj u Sovinjaku, Lipi i Voloskom, a kasnije i u gimnazijama u Opatiji i
Sušaku. Bio je i urednik novina Narodni list, Mladi Istranin i Mladi Hrvat.
Objavio je velik broj romana, pripovijesti, novela, feljtona, drama,
dokumentiranih sjećanja i povijesnih tekstova tematski uglavnom vezanih uz borbu
za opstanak Hrvata u Istri, Rijeci i na kvarnerskim otocima u sukobu s
talijanskim iredentizmom i fašizmom. Također je opisivao život malih ljudi, more
i život pomoraca. Redoviti član JAZU bio je od 1951. Umro je u Opatiji 17.
travnja 1963.

31. listopada

30. listopada

30. listopada 1999. u Zagrebu je umro hrvatski književnik, povjesničar
umjetnosti i slikar akademik Matko Peić. Rodio se u Požegi 10. veljače 1923.
Diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 1946., a 1951. povijest
umjetnosti na Filozofskom fakultetu. Radio je kao knjižničar u Strossmayerovoj
galeriji starih majstora, predavao u Školi primijenjene umjetnosti, na Akademiji
za primijenjenu umjetnost, a od 1956. do 1996. na Akademiji likovnih umjetnosti
u Zagrebu. Istraživao je slikarstvo i kiparstvo, posebno u sjevernoj Hrvatskoj,
kao i europsku umjetnost. Kao književnik najpoznatiji je po svojim putopisnim
djelima, od kojih je najpoznatija knjiga Skitnje iz 1967. Redoviti član HAZU bio
je od 1991., a izvanredni od 1977.

29. listopada

29. listopada 1925. u Dubrovniku se rodio hrvatski liječnik akademik
Šime Spaventi. Diplomirao je 1956. na Medicinskom fakultetu u Zagrebu gdje je
specijalizao radioterapiju i nuklearnu medicinu. U Kliničkoj bolnici Sestre
milosrdnice osnovao je 1963. Odsjek za primjenu radioizotopa, a 1977. Kliniku za
nuklearnu medicinu i onkologiju kojoj je bio predstojnik do 1990. Od 1979. do
1990. bio je i profesor onkologije na Stomatološkom fakultetu. Zajedno s Ivom
Padovanom i Mladenom Seksom prvi je u Hrvatskoj primijenio metodu
radiohipofizektomije, u medicinsku dijagnostiku uveo je brojne nove metode, a
među prvima i računalni sustav. Redoviti član HAZU bio je od 1991., od 1988.
izvanredni, a od 1986. dopisni član. Umro je u Zagrebu 4. ožujka 2012.

28. listopada

28. listopada 2002. u Zagrebu je umro hrvatski povjesničar i arheolog akademik
Mate Suić. Rodio se u Postirama na Braču 3. studenog 1915. Diplomirao je
klasičnu filologiju, arheologiju i povijest starog vijeka 1941. na Filozofskom
fakultetu u Zagrebu. Od 1945. je radio kao kustos, a potom kao ravnatelj
Arheološkog muzeja u Zadru, od 1956. predavao je antičku arheologiju na
Filozofskom fakultetu u Zadru, a od 1968. do 1981. bio je profesor antičke
povijesti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Bavio se grčkom kolonizacijom na
Jadranu, antičkom poleogenezom, urbanizacijom i urbanizmom te antičkim
naslijeđem u ranoj hrvatskoj povijesti. Vodio je brojna arheološka istraživanja.
Redoviti član HAZU bio je od 1981., a izvanredni od 1975.

27. listopada

27. listopada 1856. u Zadru se rodio hrvatski povjesničar Gavro Manojlović.
Studirao je povijest, geografiju, filozofiju i klasičnu filologiju u Zagrebu i
Beču gdje je 1896. doktorirao. Od 1880. radio je kao srednjoškolski profesor u
Zagrebu, Požegi i Osijeku, a od 1902. do 1924. bio je redoviti profesor opće
povijesti starog vijeka na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Bio je zastupnik u
Hrvatskom saboru od 1908. do 1910. te od 1913. do 1918. Bavio se poviješću
starog vijeka, bizantologijom i filozofijom povijesti. Redoviti član JAZU bio je
od 1908., od 1909. do 1919. književni tajnik, a od 1924. do 1933. i predsjednik
JAZU te se 1929. usprotivio ideji o jedinstvenoj jugoslavenskoj akademiji sa
sjedištem u Beogradu. Umro je u Zagrebu 1. studenog 1939.

26. listopada

25. listopada

25. listopada 1856. u Zagrebu se rodio hrvatski geolog, paleontolog i antropolog
Dragutin Gorjanović-Kramberger. Paleontologiju je studirao u Zürichu i Münchenu,
a doktorirao u Tübingenu 1879. Od 1883. do 1924. predavao je na Filozofskom
fakultetu u Zagrebu i od 1893. bio predstojnik Katedre za geologiju i
paleontologiju. Svjetsku slavu stekao je otkrivši 1899. na Hušnjakovu brdu
bogato nalazište tzv. krapinskog pračovjeka, što je bio odlučujući dokaz o
postojanju fosilnog pleistocenskog čovjeka. Zbog toga se smatra jednim od
utemeljitelja svjetske paleoantropologije. Bavio se i paleoklimatologijom,
hidrografijom, primijenjenom geologijom i geološkim kartiranjem. Redoviti član
JAZU bio je od 1909. Umro je u Zagrebu 22. prosinca 1936.

24. listopada

22. listopada

22. listopada 1941. u Splitu se rodio hrvatski književnik i povjesničar
umjetnosti akademik Tonko Maroević. Diplomirao je komparativnu književnost i
povijest umjetnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1963. Od 1970. do 2011.
radio je u Institutu za povijest umjetnosti, a predavao je i na Akademiji
dramske umjetnosti. Kao pjesnik započeo je djelovati u sklopu generacije
okupljene oko časopisa Razlog. Kao književni kritičar sustavno je pratio
suvremeno hrvatsko pjesništvo, a bavio se i starijom hrvatskom književnošću te
talijanističkom problematikom. Istraživao je i suvremenu hrvatsku likovnu
umjetnost. Za redovitog člana HAZU izabran je 2002., a od 1990. bio je član
suradnik. Umro je u Starom Gradu na Hvaru 11. kolovoza 2020.

20. listopada

19. listopada

18. listopada

18. listopada 1987. u Zagrebu je umro hrvatski geograf akademik Josip Roglić.
Rodio se 14. ožujka 1906. u Župi Biokovskoj. Diplomirao je geografsko-geološke
znanosti na Filozofskom fakultetu u Beogradu 1930. te se usavršavao u
Francuskoj, Njemačkoj i Austriji. Od 1946. do 1976. bio je redoviti profesor
geografije na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu. Bavio se reljefom,
osobito dinarskim kršem, te valorizacijom jadranske obale, prometnim
povezivanjem Hrvatske i regionalnom problematikom. Organizirao je 1947. popis
stanovništva Istre i stekao velike zasluge za njeno pripojenje Hrvatskoj, a
1968. je inicirao izgradnju autoceste Zagreb–Split, izgrađenu tek 2005. Redoviti
član JAZU bio je od 1969., a od 1960. izvanredni član.

17. listopada

17. listopada 1841. u Pragu se rodio češki liječnik, botaničar i
farmakognostičar Bohuslav Jiruš. Diplomirao je medicinu u Pragu 1865., a od
1875. do 1886. bio je prvi profesor botanike na Mudroslovnom fakultetu u Zagrebu
gdje je utemeljio utemeljio Botaničko-fiziološki zavod. Ondje je uredio
knjižnicu, opremio laboratorij i osnovao herbarijsku zbirku, za koju je tijekom
prikupio oko 10.000 primjeraka. Zajedno s Gustavom Janečekom i Vinkom Dvořákom
potaknuo je osnivanje Farmaceutskog tečaja 1882., kao i uređenje Botaničkog vrta
u Zagrebu otvorenog 1889. Od 1886. predavao je farmakognoziju i farmakologiju u
Pragu. Dopisni član JAZU bio je od 1883. Umro je u Pragu 16. studenog 1901.

16. listopada

16. listopada 1923. u Splitu se rodio hrvatski kemičar akademik Vinko Škarić.
Diplomirao je na Kemijsko-tehnološkom odjelu Tehničkoga fakulteta u Zagrebu
1951., a usavršavao se u laboratorijima National Research Councila u Ottawi
(1957.–1959.) i na sveučilištu Harvard (1960.–1961.). Od 1953. radio je u
Institutu Ruđer Bošković kojem je bio direktor od 1966. do 1974. Bavio se
preparativnom organskom kemijom te stereokemijom prirodnih spojeva, osobito
oligopeptida. Redoviti član HAZU bio je od 1991., a od 1986. izvanredni član. Od
1991. do 1994. bio je tajnik Razreda za matematičke, fizičke, kemijske i
tehničke znanosti. Umro je u Zagrebu 1. siječnja 2006.

15. listopada

15. listopada 1901. u Zagrebu se rodio hrvatski arhitekt i urbanist Juraj
Neidhardt. Arhitekturu je diplomirao 1924. u Beču kod Petera Behrensa te je od
1930. do 1932. radio u njegovom atelijeru u Berlinu, a od 1933. do 1935. kod Le
Corbusiera u Parizu. Od 1925. do 1928. te od 1935. do 1938. djelovao je u
Zagrebu, a zatim trajno odlazi u Sarajevo gdje je od 1953. bio profesor na
Arhitektonsko-urbanističkom fakultetu. U Zagrebu je projektirao monumentalni
sklop Nadbiskupskog sjemeništa na Šalati (1929.), a u Sarajevu zgrade Izvršnog
vijeća i Skupštine BiH (1955.–1979.), Filozofskog fakulteta (1959.) te brojne
druge javne i stambene zgrade, kao i urbanističke planove diljem BiH. Dopisni
član JAZU bio je od 1963. Umro je u Sarajevu 13. srpnja 1979.

14. listopada

14. listopada 1918. u Mirnovcu kraj Samobora rodio se hrvatski slikar akademik
Nikola Reiser. Diplomirao je 1945. na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu
gdje je bio profesor od 1969. do 1983. i voditelj Majstorske radionice od 1978.
do 1985. Školovao se i na Academie Julian u Parizu od 1949. do 1950. Slikao je
portrete, krajolike, aktove i mrtvu prirodu. U početku je bio pod utjecajem
francuskih postimpresionista, a kasnije, odbacujući socrealizam, približava se
apstrakciji. Osim u Hrvatskoj, djelovao je i u Njemačkoj i Švedskoj. Imao je oko
80 samostalnih i preko 300 skupnih izložbi. Redoviti član HAZU bio je od 1986.
Umro je u Zagrebu 23. ožujka 2010.

13. listopada

13. listopada 1906. u Varešu se rodio hrvatski skladatelj i glazbeni pedagog
Milo Cipra. Diplomirao je germanistiku i filozofiju na Filozofskom fakultetu u
Zagrebu 1931., a 1934. skladanje na Muzičkoj akademiji gdje je bio profesor od
1941. do 1977., a od 1961. do 1971. i dekan. Odgojio je niz suvremenih hrvatskih
skladatelja. Kao skladatelj započeo je kao poklonik tzv. ideologije nacionalnoga
smjera od koje se postupno udaljuje, a kasnija djela imaju i odlike neobaroka i
novoromantizma, kao i dvanaesttonske tehnike. Njegov opus stoga se smatra
svojevrsnom okosnicom razvoja hrvatske glazbe 20. stoljeća. Izvanredni član JAZU
bio je od 1976. Umro je u Zagrebu 9. srpnja 1985.

11. listopada

11. listopada 1927. u Sisku se rodio hrvatski liječnik akademik Ivan Prpić.
Diplomirao je 1952. na Medicinskom fakultetu u Zagrebu te od 1954. do 1993.
radio na Klinici za kirurgiju Kliničkog bolničkog centra Zagreb. Ondje je vodio
Odjel za plastičnu i rekonstruktivnu kirurgiju (od 1973. Zavod za plastičnu
kirurgiju i kirurgiju dojke), a od 1992. do 1993. bio je i predstojnik Klinike.
Bio je redoviti profesor Medicinskog fakulteta od 1974. do 1993. Najviše se
bavio plastičnom kirurgijom šake i kirurgijom dojke te je bio pionir metode
parcijalne mastektomije. Redoviti član HAZU bio je od 1991., od 1990. bio je
izvanredni, a od 1986. član suradnik. Pokrenuo je 1991. tradicionalni
Akademijin godišnji znanstveni sastanak Bolesti dojke. Umro je u Zagrebu 25.
lipnja 2019.

11. listopada

11. listopada 1895. u Splitu se rodio hrvatski skladatelj akademik
Jakov Gotovac. Glazbu je učio privatno u Splitu i Zagrebu te na Muzičkoj
akademiji u Beču. Od 1923. do 1957. djelovao je u Zagrebu kao kao korepetitor te
operetni i operni dirigent Hrvatskog narodnog kazališta i kao zborovođa
Akademskoga pjevačkog društva Mladost. Najizrazitiji je predstavnik glavne
struje nacionalnog glazbenoga smjera u Hrvatskoj koja se oslanjala na folklor u
okvirima kasnoromantične i neoklasicističke estetike. Skladao je osam opera, od
kojih je Ero s onoga svijeta (1935.) stekla svjetsku slavu i prevedena na devet
jezika, kao i orkestarska djela, zborske kompozicije i solo pjesme. Redoviti
član JAZU bio je od 1977. Umro je u Zagrebu 16. listopada 1982.

10. listopada

10. listopada 1908. u Dicmu se rodio hrvatski slikar akademik Frano Šimunović.
Završio je Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu 1934. te se usavršavao u
Madridu. Od 1935. do 1941. slikao je krajolike iz Dalmacije intenzivnijih boja
s vidljivim utjecajem Vincenta van Gogha, za vrijeme Drugog svjetskog rata
izrađivao je uglavnom crteže s temama zbjegova i logora, a nakon rata bilježio
je krajolike iz Dalmatinske zagore, uglavnom ograde, gomile, međe i krpice
obradive zemlje, što će ostati njegova glavna slikarska preokupacija. Ilustrirao
je Grimmove Bajke (1958.) i pripovijetke svog oca Dinka Šimunovića Duga i Alkar
(1959). Redoviti član HAZU bio je od 1979., a izvanredni član od 1963. Umro je u
Zagrebu 28. ožujka 1993.

9. listopada

9. listopada 1892. u Travniku se rodio Ivo Andrić, hrvatski i srpski književnik,
dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1961. Studirao je filozofiju,
slavistiku i povijest u Zagrebu, Beču, Krakovu i Grazu. Književnu karijeru
započeo je kao hrvatski književnik, a poslije odlaska u Beograd 1919. počinje
pisati na srpskom jeziku. Djelovao je u diplomaciji Kraljevine Jugoslavije, a od
1939. do 1941. bio njen veleposlanik u Berlinu. Nakon 1945. bio je zastupnik u
skupštinama BiH i Jugoslavije. Najvažniji dio njegova opusa čine romani i
pripovijetke u kojima se bavi temama iz bosanske povijesti, naročito razdobljem
osmanske vladavine, od kojih su najpoznatiji romani Na Drini ćuprija i Travnička
hronika. Dopisni član JAZU bio je od 1951. Umro je u Beogradu 13. ožujka 1975.

8. listopada

8. listopada 1920. u Črnjima kraj Žminja rodio se hrvatski književnik,
publicist, i kulturni povjesničar Zvane Črnja. Kao mlad bio je aktivan u
antifašističkom pokretu u Istri, a 1954. apsolvirao je Pravni fakultet u
Zagrebu, gdje je radio kao urednik u Vjesniku i dramaturg u Zagreb-filmu. Od
1968. do 1972. bio je urednik časopisa Dometi u Rijeci, a od 1979. do smrti
urednik biblioteke Istra kroz stoljeća. Bio je osnivač te od 1969. do 1977. prvi
glavni tajnik Čakavskog sabora. Potaknuo je mnoge istarske kulturne
manifestacije. Pisao je pjesme, uglavnom na čakavštini, kao i prozu, eseje,
scenarije i filmske kritike, a napisao je i djelo Kulturna povijest Hrvatske
(1978.). Od 1975. bio je član suradnik JAZU, a od 1983. izvanredni član. Umro je
u Zagrebu 26. veljače 1991.

6. listopada

6. listopada 2003. u Zagrebu je umro hrvatski liječnik akademik Mladen Sekso.
Rodio se u Šibeniku 19. prosinca 1922. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu u
Zagrebu 1952. i djelovao u Kliničkoj bolnici Sestre milosrdnice gdje je od 1975.
do 1990. bio predstojnik Klinike za unutarnje bolesti. Na toj je klinici 1959.
organizirao endokrinološku službu koja je pod njegovim vodstvom prerasla u Zavod
za endokrinologiju, dijabetes i bolesti metabolizma. Pri Klinici je 1981.
osnovao Centar za neuroendokrinologiju i bolesti hipofize. Bavio se
patofiziologijom štitnjače, proučavajući odnose između hipofize i štitnjače te
hipotalamusa i hipofize. Bio je redoviti profesor Medicinskog fakulteta.
Redoviti član HAZU bio je od 1991., a izvanredni član od 1986.

6. listopada

5. listopada

5. listopada 1898. u Apatinu se rodio mađarski i hrvatski književnik akademik
Ervin Šinko. Nakon sloma Sovjetske Republike Mađarske (1919.) emigrirao je u
Beč, potom u Pariz i Moskvu, a 1939. postao je državljanin Kraljevine
Jugoslavije te je od 1945. živio u Zagrebu i počeo pisati na hrvatskom jeziku,
pa njegov opus pripada i mađarskoj i hrvatskoj književnosti. Pisao je pjesme na
mađarskom, romane i novele na hrvatskom i mađarskom te književne studije, eseje
i dnevnik na hrvatskom. U djelima mu dominiraju teme politike i revolucije kao
sudbine čovjekova bića, problemi kriza, hereza, sumnji, kao i neprekidna borba
protiv staljinističkih dogmi. Redoviti član JAZU bio je od 1960., a od 1950.
dopisni član. Umro je u Zagrebu 26. ožujka 1967.

4. listopada

4. listopada 1846. u Vranjicu se rodio hrvatski arheolog i povjesničar Frane
Bulić. Teologiju je studirao u Zadru, klasičnu filologiju, klasičnu arheologiju
i epigrafiku u Beču, a 1869. zaređen je za svećenika. Od 1883. do 1896. bio je
ravnatelj Klasične gimnazije, a od 1883. do 1923. i Arheološkog muzeja u
Splitu. Ujedno je bio i konzervator povijesnih i umjetničkih spomenika za
Dalmaciju. Bio je i zastupnik u Dalmatinskom saboru te Carevinskom vijeću u
Beču. Prozvan je ocem hrvatske arheologije. Glavna su mu istraživanja antičkih i
ranokršćanskih spomenika u Solinu, a otkrio je i važne starohrvatske spomenike
poput sarkofaga kraljice Jelene. Redoviti član JAZU bio je od 1925., a dopisni
član od 1887. Umro je u Zagrebu 29. srpnja 1934.

3. listopada

3. listopada 1992. u Zagrebu je umro hrvatski arhitekt akademik Drago Galić.
Rodio se u Zagrebu 9. listopada 1907. Studij arhitekture završio na Akademiji
likovnih umjetnosti u Zagrebu, a od 1947. do 1976. bio je profesor na
Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu. U svojim projektima suvremenim
arhitektonskim govorom interpretirao je tradicionalne elemente, a nov pristup
oblikovanju prostora potvrdio je projektom stambenih višekatnica. Poštujući
načela stroge funkcionalnosti ostvario je djela snažnih plastičnih vrijednosti,
poput stambenih blokova u Ulici grada Vukovara. Redoviti član JAZU bio je od
1962., a dopisni od 1950. Od 1964. do 1984. vodio je majstorsku radionicu za
arhitekturu JAZU.

2. listopada

2. listopada 1929. u Osijeku se rodio hrvatski matematičar Branko Grünbaum. S
obitelji se 1949. preselio u Izrael, te je diplomirao matematiku na Hebrejskom
sveučilištu u Jeruzalemu gdje je predavao od 1961. do 1965. Zatim je bio
profesor matematike na Sveučilištu Washington u Seattleu od 1966. do 2000.
Predavao i na sveučilištima u Kansasu, Los Angelesu i Michiganu. Objavio je 270
znanstvenih radova, uglavnom iz područja diskretne geometrije i teorije
apstraktnih poliedara. Osmislio je multiset generalizaciju Venn dijagrama.
Zaslužan je i za popularizaciju geometrije. Dopisni član HAZU bio je od 1988.
Umro je u Seattleu 14. rujna 2018.

1. listopada

1. listopada 1993. u Stuttgartu je umro hrvatski inženjer strojarstva Fran
Bošnjaković. Rodio se u Zagrebu 12. siječnja 1902. Diplomirao je strojarstvo na
Tehničkoj visokoj školi u Dresdenu 1925., a od 1926. radio je kao asistent na
Tehničkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Od 1928. do 1933. predavao je na
Tehničkoj visokoj školi u Dresdenu, zatim na Tehničkom fakultetu u Beogradu do
1936. te ponovno u Zagrebu. Od 1953. predavao je na Tehničkoj visokoj školi u
Braunschweigu, a od 1961. do umirovljenja 1968. u Stuttgartu. Bio je rektor
Sveučilišta u Zagrebu od 1951. do 1952. Bavio se tehničkom termodinamikom. Bio
je dopisni član JAZU od 1940. do 1941. te dopisni član HAZU od 1992. do smrti.

1. listopada

1. listopada 1843. u Reštovu na Žumberku rodio se hrvatski povjesničar Tadija
Smičiklas. Diplomirao je povijest i geografiju u Beču te od 1870. do 1882. bio
profesor na gimnazijama u Rijeci i Zagrebu, a od 1882. do 1905. profesor
hrvatske povijesti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu gdje je bio i dekan. Autor
je prve kritičke sinteze povijesti Hrvata Poviest hrvatska (1879. i 1882.), a
1904. pokrenuo je izdavanje Diplomatičkog zbornika kojem je uredio 11 od ukupno
18 svezaka. Od 1889. do 1901. bio je predsjednik Matice hrvatske, a 1913. bio
izabran za prvog počasnog doktora Sveučilišta u Zagrebu kojem je bio rektor od
1888. do 1889. Redoviti član JAZU bio je od 1883., a od 1900. do smrti i
predsjednik JAZU. Umro je u Zagrebu 8. lipnja 1914.

28. rujna

28. rujna 1973. u Zagrebu je umro hrvatski fizičar i elektrotehničar akademik
Josip Lončar. Rodio se u Đakovu 21. studenog 1891. Fiziku i matematiku studirao
je u Zagrebu i Parizu. Od 1921. predavao je teorijsku elektrotehniku, a od 1923.
do 1962. osnove elektrotehnike i električna mjerenja na Tehničkoj visokoj školi
u Zagrebu (od 1956. Elektrotehnički fakultet). Pojavom radija i televizije
istraživao je to područje, sudjelovao u pokretanju Radija Zagreb 1926., a 1930.,
na samostalno izrađenom prijamniku primao je televizijske slike iz Londona. Kao
uporan istraživač i plodan pisac tehničke literature dao je golem doprinos
studiju elektrotehnike i električnih mjerenja u Hrvatskoj. Redoviti član JAZU
bio je od 1947.

27. rujna

27. rujna 1905. u Tisnom se rodio hrvatski književnik akademik Vjekoslav
Kaleb. Diplomirao je na Višoj pedagoškoj školi u Zagrebu 1934. Djelovao je kao
učitelj u selima Dalmatinske zagore, na Murteru, u Šibeniku i Zagrebu. Nakon
1945. bio je urednik u časopisima Republika, Književnik i Kolo, tajnik Društva
književnika Hrvatske i Matice hrvatske te umjetnički direktor Zagreb filma. U
svojim djelima objedinio je tradicionalni model pripovjedne proze s modernom
novelistikom. U novelama tematizira život seoske sirotinje u Dalmatinskoj
zagori, a najpoznatije djelo mu je roman Divota prašine (1954.). Sudjelovao je i
u raspravama o hrvatskom književnom jeziku. Redoviti član HAZU bio je od 1961.
Umro je u Zagrebu 13. travnja 1996.

28. rujna

26. rujna

26. rujna 1985. u Zagrebu je umrla hrvatska povjesničarka umjetnosti i
konzervatorica akademkinja Anđela Horvat. Rodila se u Krašiću 18. ožujka 1911.
Diplomirala je povijest umjetnosti 1935. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.
Djelovala je u službi zaštite spomenika u Zagrebu od 1941. do 1970. Kao terenska
istraživačica otkrila je i atribuirala mnoge umjetničke spomenike te istraživala
spomenike kulture i urbanističke cjeline kontinentalne Hrvatske od sedmog
stoljeća do secesije, posebno srednjovjekovnu arhitekturu i burgove, gotičku
skulpturu, kao i umjetnost baroka i historicizma. Pisala je monografije o gotici
i baroku u Hrvatskoj i objavila je značajne preglede i sinteze hrvatske
umjetnosti. Redovita članica JAZU bila je od 1983.

25. rujna

25. rujna 1890. u Splitu se rodio hrvatski slikar i likovni kritičar akademik
Jerolim Miše. Školovao se u Splitu, Zagrebu, Rimu i Firenci te od 1923. radio u
Zagrebu kao nastavnik u Obrtnoj školi i ženskoj gimnaziji, od 1938. do 1941. bio
je profesor na Likovnoj akademiji Beogradu, a od 1943. do 1960. na Akademiji
likovnih umjetnosti u Zagrebu. U početku je slikao secesijsko-simbolističke
kompozicije uz snažan ekspresionistički naboj, a kasnije se okreće realističkim
polazištima. Tragao je za umjetničkim idiomom koji bi izrazio hrvatske
nacionalne specifičnosti. Slikao je dalmatinske pejzaže i vedute, portrete i
mrtvu prirodu. Redoviti član JAZU bio je od 1961., a od 1952. dopisni član.
Umro je u Splitu 14. rujna 1970.

24. RUJNA

24. rujna

24. rujna 1882. u Virju se rodio hrvatski filolog Franjo Fancev. Studirao je
slavistiku i romanistiku u Zagrebu i Beču. Od 1908. je bio knjižničar, a od
1919. do 1927. ravnatelj Sveučilišne knjižnice u Zagrebu, koju je organizirao na
suvremenim načelima. Od 1926. bio je profesor starije hrvatske književnosti na
Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Dao je važan prilog poznavanju tekstova
srednjovjekovne književnosti, dubrovačkih komedija, kajkavske književnosti te
Hrvatskog narodnog preporoda. Od 1937. do 1939. bio je predsjednik Društva
hrvatskih književnika. Od 1925. bio je dopisni član JAZU, od 1929. izvanredni, a
1940. redoviti član. Od 1926. do 1943. bio je Akademijin gospodarski tajnik.
Umro je u Zagrebu 31. ožujka 1943.

22. rujna

22. rujna 1851. u Osijeku se rodio hrvatski mineralog i petrolog Mijo Kišpatić.
Prirodne znanosti je diplomirao u Beču 1873. Od 1882. do 1918. predavao je
mineralogiju i petrografiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a od 1894. bio
je i ravnatelj Mineraloškog odjela Narodnog muzeja. Obradio je petrografiju
Fruške gore, Moslavačke gore, Krndije, Psunja, Kalnika, Medvednice, dijelova
Bosne i Dalmacije. Bavio se i seizmologijom i skupio golem materijal o potresima
u Hrvatskoj te objavio pionirski rad o vertikalnom gibanju morskoga dna u
Jadranu. Napisao je brojne udžbenike iz geoznanosti i bioznanosti i bio veliki
popularizator prirodnih znanosti. Od 1883. bio je dopisni, a od 1887. redoviti
član JAZU. Umro je u Zagrebu 17. svibnja 1926.

21. rujna

21. rujna 1919. u Sinju se rodio hrvatski književnik akademik Mirko Božić. Pravo
je studirao u Beogradu i apsolvirao u Zagrebu 1941. Sudjelovao je u
antifašističkoj borbi. Bio je direktor Drame HNK u Zagrebu od 1952. do 1954., a
od 1965. do 1969. i intendant te je zaslužan za obnovu zgrade HNK. Bio je i
potpredsjednik Sabora SR Hrvatske od 1970. do 1974. i član Predsjedništva SRH od
1974. do 1978. Kao književnik najveći uspjeh postigao je “kurlanskom”
romansijerskom trilogijom (Kurlani, Neisplakani, Tijela i duhovi) u kojoj
prikazuje ljude iz Dalmatinske zagore u borbi s društvom i prirodnim silama. Uz
romane pisao je i pripovijetke i drame. Redoviti član HAZU bio je od 1975. Umro
je u Zagrebu 1. kolovoza 1995.

20. rujna

20. rujna 2010. u Zagrebu je umro hrvatski pravnik i sociolog akademik Eugen
Pusić. Rodio se 1. srpnja 1916. u Zagrebu gdje je 1939. diplomirao na Pravnom
fakultetu gdje je od 1955. do 1986. predavao upravnu znanost. Predavao je i na
pravnim fakultetima u Osijeku, Rijeci, Splitu, Banjoj Luci i Mostaru, kao i u
inozemstvu. Bio je ekspert Ujedinjenih naroda za socijalna pitanja u više
navrata te savjetnik glavnog tajnika UN-a za organizaciju tehničke pomoći u
socijalnim službama. Smatra se utemeljiteljem hrvatskih upravnih znanosti, a dao
je i doprinos razvoju socijalne politike i socijalnog rada. Objavio je 35 knjiga
te više od 1300 znanstvenih, stručnih i drugih članaka. Redoviti član HAZU bio
je od 1983., a izvanredni član od 1975.

19. rujna

19. rujna 1902. u Račišću na Korčuli rodio se hrvatski anglist, komparatist i
prevoditelj akademik Josip Torbarina. Anglistiku je diplomirao na Sveučilištu
Cambridge 1926., a doktorirao na Sveučilištu u Londonu 1930. Utemeljio je studij
anglistike na Filozofskom fakultetu u Zagrebu na kojem je predavao od 1934. do
1974. Bio je šekspirolog svjetskog glasa, autor prijevoda i kritičkih komentara
djela Williama Shakespearea (Vesele žene windsorske, Mjera za mjeru, Troilo i
Kresida, Macbeth, Romeo i Giulietta, Hamlet i Cymbeline), a bavio se i
prijevodima hrvatskih latinista te kontekstualiziranjem starijih hrvatskih
pjesnika. Redoviti član JAZU bio je od 1956. Umro je u Stratfordu 22. kolovoza
1986.

18. rujna

17. rujna

17. rujna 1929. u Bugojnu se rodio hrvatski inženjer elektrotehnike akademik
Hrvoje Babić. Diplomirao je 1955. na Elektrotehničkom fakultetu u Zagrebu. Radio
je u Institutu Ruđer Bošković od 1955. do 1974., na Visokoj tehničkoj školi u
Stockholmu od 1965. do 1967. i na Fakultetu elektrotehnike i računarstva u
Zagrebu od 1974. do 2000. Bavio se stabilizacijom elektronskih staza u
mikrovalnim akceleratorima, optimalnim otvorima u numeričkoj spektralnoj analizi
te metodama projektiranja i realizacije digitalnih filtara. Bio je prorektor za
znanost Sveučilišta u Zagrebu od 1991. do 1994. Redoviti član HAZU bio je od
1997. Umro je u Zagrebu 7. lipnja 2015.

15. rujna

15. rujna 1971. u Zagrebu je umro hrvatski pravni povjesničar akademik Ferdo
Čulinović. Rodio se u Karlovcu 17. svibnja 1897. Završio je Pravni fakultet u
Zagrebu i doktorirao 1922., a zatim do 1942. radio u carinskoj službi i
pravosuđu. Od 1943. bio je vijećnik ZAVNOH-a i predstojnik Odjela za pravosuđe.
Od 1945. do 1950. na Pravnom fakultetu u Zagrebu predavao je civilno-procesno
pravo, razvitak narodne vlasti za vrijeme NOB-a, opću historiju države i prava
te teoriju države i prava, a zatim do 1967. historiju države i prava naroda
Jugoslavije. Bavio se i temama iz narodnoga, krivičnog i imovinskog, posebice
zemljišnoknjižnog prava te pravne povijesti i drugih pravnih područja. Redoviti
član JAZU bio je od 1962., a od 1955. dopisni član.

15. rujna

15. rujna 1916. u Zlataru se rodio hrvatski anglist akademik Rudolf Filipović.
Diplomirao je 1940. engleski i francuski jezik na Filozofskom fakultetu u
Zagrebu gdje je predavao na Katedri za engleski jezik od 1945. do 1983. Zaslužan
je za promicanje nastave engleskog jezika u srednjim školama. Napisao je niz
udžbenika engleskog jezika za srednje škole, kao i Gramatiku engleskoga jezika
(1951). Knjiga Engleski izgovor (1954) znatno je pridonijela primjeni fonetike u
nastavi engleskog jezika. Znanstveni su mu se interesi kretali u području
kontaktne lingvistike. Uredio je Englesko-hrvatski rječnik koji je doživio više
od 20 dopunjenih izdanja. Redoviti član HAZU bio je od 1979., a od 1973.
izvanredni član. Umro je u Zagrebu 20. prosinca 2000.

14. rujna

14. rujna 1923. u Srednjem Selu na Šolti rodio se hrvatski sociolog akademik
Josip Županov. Diplomirao je na Pravnom fakultetu u Zagrebu 1958. i radio kao
glavni urednik izdavačkog poduzeća Kultura (poslije Naprijed), te kao istraživač
u Institutu za društveno upravljanje (1956.–1962,) i na Ekonomskom institutu u
Zagrebu (1963.–1966), gdje je predavao od 1968. do 1973., a zatim do 1993. na
Fakultetu političkih znanosti. Bavio se industrijskom sociologijom, strukturom
moći, vrijednosnim sustavima i problemima tranzicije. Za redovitog člana HAZU
izabran je 1991., od 1988. bio je izvanredni član, a od 1980. član suradnik.
Umro je u Zagrebu 12. studenog 2004.

13. rujna

13. rujna 1887. u Vukovaru se rodio hrvatski kemičar Lavoslav Ružička, dobitnik
Nobelove nagrade za kemiju 1939. Završio je klasičnu gimnaziju u Osijeku i 1908.
diplomirao kemiju na Tehničkoj visokoj školi u Karlsruheu gdje je bio asistent
do 1912., a zatim je do 1957. djelovao na Saveznoj tehničkoj visokoj školi (ETH)
u Zürichu, trajno povezan s domovinom. Istraživao je strukturu piretrina,
insekticida dobivenog iz dalmatinskoga buhača, a nakon uspješne sinteze i
određivanja strukture muskona i cibetona, važnih u industriji mirisa, bavio se
pripravom makrocikličkih spojeva s velikim brojem ugljikovih atoma u prstenu te
istraživanjem steroida. Počasni član JAZU bio je od 1940. Umro je u Mammernu u
Švicarskoj 26. rujna 1976.

12. rujna

12. rujna 1929. u Tisnom se rodio hrvatski ekolog akademik Milan Meštrov.
Diplomirao je biologiju na Prirodoslovno-matematičkome fakultetu 1954. te od
1955. do 2000. predavao ekologiju na Zoologijskome zavodu Biološkog odsjeka
PMF-a. Znanstveno područje njegova rada bila je ekologija podzemnih i ekologija
kopnenih voda na koje utječe čovjek. Objasnio je kompleksni sinergistički
utjecaj zagađenja na strukturu populacija, biocenoza i metaboličke procese u
spomenutim ekosustavima. Bio je osnivač Hrvatskog ekološkog društva 1969.
Redoviti član HAZU bio je od 1991., od 1979., izvanredni, a od 1975. član
suradnik. Od 1998. do 2003. bio je tajnik Razreda za prirodne znanosti. Umro je
u Zagrebu 8. listopada 2010.

11. rujna

11. rujna 1874. u Krapinici kraj Zlatara rodio se hrvatski skladatelj, orguljaš
i teoretičar Franjo Dugan stariji. U Zagrebu je studirao fiziku i matematiku te
orgulje privatno, a 1908. diplomirao je kompoziciju na Visokoj muzičkoj školi u
Berlinu Od 1912. do smrti bio je stalni orguljaš zagrebačke prvostolnice, a od
1920. do 1941. nastavnik na Muzičkoj akademiji u Zagrebu gdje je predavao
polifone discipline, orgulje i kompoziciju. Odgojio je mnoge istaknute koncertne
i crkvene orguljaše. Uz skladbe za orgulje skladao je i komornu glazbu, a 1908.
i prvu violinsku sonatu u Hrvatskoj te gudačke kvartete. Pisao je i glazbene
priručnike i teorijske radove. Redoviti član JAZU bio je od 1921., a od 1919.
dopisni član. Umro je u Zagrebu 12. prosinca 1948.

10. rujna

10. rujna 2011. u Zagrebu je umro hrvatski botaničar citolog akademik Zvonimir
Devidé. Rodio se u Lenartu u Sloveniji 6. kolovoza 1921. Prirodne znanosti
studirao je na filozofskim fakultetima u Zagrebu i Beču. Od 1948. do 1986.
predavao je na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu. Bavio se
istraživanjem fine građe i funkcije biljne stanice te znanstvenom mikroskopijom.
Objasnio je staničnu građu velikih bezbojnih sumpornih bakterija i dao prilog
njihovoj taksonomiji. Bio je osnivač i prvi voditelj Laboratorija za elektronsku
mikroskopiju Instituta Ruđer Bošković (1954.–1973) te prvi predsjednik Hrvatskog
biološkog društva od 1974. do 1976. Redoviti član HAZU bio je od 1991., a od
1973. izvanredni član.

8. rujna

8. rujna 1858. u Praputnjaku kraj Bakra rodio se hrvatski pravnik i političar
Josip Šilović. Diplomirao je 1884. na Pravnom fakultetu u Zagrebu gdje je od
1894. bio profesor građanskog i parničnog postupka, kaznenog prava i kaznenog
postupka te filozofije prava. Znatno je unaprijedio hrvatsko kazneno pravo. Kao
dugogodišnji predsjednik Narodne zaštite – Saveza dobrotvornih društava bio je
poznat i kao veliki dobrotvor, naročito djece. Od 1898. do 1899. bio je rektor
Sveučilišta u Zagrebu, do 1918. u više mandata bio je zastupnik u Hrvatskom
saboru i delegat u Ugarsko-hrvatskom saboru, a od 1929. do 1931. prvi ban Savske
banovine. Od 1911. bio je dopisni član JAZU. Umro je u Zagrebu 9. svibnja 1939.

8. rujna

8. rujna 1920. u Dubašnici na Krku rodio se hrvatski povjesničar umjetnosti,
arheolog i paleograf akademik Branko Fučić, vodeći stručnjak i promicatelj
glagoljaške baštine. Diplomirao je povijest umjetnosti na Filozofskom fakultetu
u Zagrebu 1944. i do 1946. radio u Konzervatorskom zavodu u Zagrebu, zatim do
1948. u Konzervatorskom zavodu za Istru i Hrvatsko primorje u Rijeci te do
1990. u Historijskom institutu JAZU u Zagrebu. Bavio se terenskim istraživanjima
i obradom kulturnopovijesnih spomenika, posebno zidnog slikarstva te glagoljske
epigrafike u Istri, Primorju i na kvarnerskim otocima. Redoviti član HAZU bio je
od 1991., od 1983. izvanredni član, a od 1975. član suradnik. Umro je u Zagrebu
31. siječnja 1999.

7. rujna

7. rujna 1988. u Zagrebu je umro hrvatski fizičar Gaja Alaga. Rodio se u
Svetozaru Miletiću kraj Sombora 3. kolovoza 1924. Diplomirao je 1950. na
Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu gdje je do smrti bio profesor u
Zavodu za teorijsku fiziku. Bio je i urednik znanstvenog časopisa Fizika od
1978. do 1988. Otkrio je izborna pravila za kolektivni model atomske jezgre i
izborna pravila za beta-prijelaze i gama-prijelaze u slučaju jake deformacije
čestičnih orbitala. U svjetskoj znanosti ta se otkrića citiraju kao Alagina
pravila (Alaga rules). Razvio je model nuklearne grozdaste strukture s vezanjem
triju čestica na vibracije i otkrio izborna pravila za tip kvazirotacijskih
vrpca. Izvanredni član JAZU bio je od 1968.

6. rujna

6. rujna 1910. u Trstu se rodio hrvatski povjesničar i pravnik Danilo Klen.
Pravo je diplomirao u Zagrebu 1934. te radio u upravi Savske banovine, Banovine
Hrvatske, NDH i NR Hrvatske. Od 1952. radio je u Jadranskom institutu JAZU u
Rijeci i predavao gospodarsku povijest Jugoslavije na Ekonomskom fakultetu u
Rijeci. Od 1966. do 1973. bio je direktor Historijskog arhiva u Rijeci.
Istraživao je gospodarsku, pravnu, pomorsku i kulturnu povijest zapadne Hrvatske
i temeljito analizirao statute, urbare i bilježničke spise Istre i Kvarnera,
povezavši njihov sadržaj s povijesno-gospodarskim zbivanjima. Član suradnik JAZU
bio je od 1977. Umro je u Rijeci 12. travnja 1990.

4. rujna

3. rujna

2. rujna

2. rujna 1947. u Vođincima kod Vinkovaca rodio se hrvatski jezikoslovac akademik
Marko Samardžija. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu završio je studij hrvatskog
jezika i jugoslavenskih književnosti te filozofije 1971. Od 1973. do 2017.
predavao je na Katedri za hrvatski standardni jezik, a kao profesor često je
gostovao i u inozemstvu. Od 2000. do 2001. bio je ravnatelj Instituta za
hrvatski jezik i jezikoslovlje. Bio je autor, urednik i priređivač oko 30
znanstveno-stručnih radova o sintaksi, leksikologiji i povijesti hrvatskog
standardnog jezika. Za redovitog člana HAZU izabran je 2018. kada je postao i
voditelj Zavoda za lingvistička istraživanja HAZU. Umro je u Zaprešiću 19.
veljače 2019.

1. rujna

1. rujna 1888. u Brodskom Drenovcu rodio se hrvatski liječnik akademik Andrija
Štampar. Medicinu je diplomirao u Beču 1911., a od 1919. do 1930. bio je
načelnik higijenskog odjeljenja Ministarstva narodnog zdravlja. Utemeljio je
zdravstvenu službu u tadašnjoj Jugoslaviji i organizirao 250 higijenskih
ustanova, među kojima niz domova zdravlja, omogućivši zdravstvenu skrb širokim
slojevima pučanstva. Od 1931. djelovao je u europskim zemljama i SAD-u, a od
1933. do 1936. u Kini, gdje je reorganizirao javnu zdravstvenu službu. Bio je
jedan od osnivača Svjetske zdravstvene organizacije 1946. Od 1945. do 1946. bio
je rektor Sveučilišta u Zagrebu. Za redovitog člana JAZU izabran je 1947. te je
do smrti bio predsjednik. Umro je u Zagrebu 26. lipnja 1958.

31. kolovoza

31. kolovoza 1919. u Križevcima se rodio hrvatski kemičar akademik Drago
Grdenić. Diplomirao je kemiju s fizikom 1942. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu
te se specijalizirao u Moskvi i Oxfordu. Na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu
u Zagrebu utemeljio je Zavod za opću i anorgansku kemiju i bio njegov
predstojnik od 1952. do 1982., a od 1960. bio redoviti profesor. Osnovao je
zagrebačku školu strukturne kemije, utemeljio rendgensku strukturnu analizu u
Hrvatskoj, razvio kemiju živinih spojeva te kompleksnih spojeva metala i
poluvodiča, a bavio se i poviješću kemije. Bio je rektor Sveučilišta u Zagrebu
od 1976. do 1979. Redoviti član HAZU bio je od 1973., od 1959. izvanredni, a od
1973. do 1975. glavni tajnik. Umro je u Zagrebu 7. rujna 2018.

30. kolovoza

30. kolovoza 2004. u Zagrebu je umro hrvatski arhitekt akademik Miroslav
Begović. Rodio se u Osijeku 31. kolovoza 1925. Diplomirao je 1952. na
Arhitektonskom odsjeku Tehničkog fakulteta u Zagrebu, a od 1964. bio profesor na
Arhitektonskom fakultetu. Od 1952. do 1964. radio je u Zavodu za arhitekturu i
urbanizam Instituta za likovne umjetnosti JAZU. Bavio se turističkom izgradnjom,
arhitekturom muzeja i galerija, radnim prostorima te arhitektonskim
intervencijama u povijesnim sredinama. Najznačajnije djelo mu je blok između
Tkalčićeve i Radićeve ulice u Zagrebu (1988.). Redoviti član HAZU bio je od
1990., a od 1988. izvanredni član. Od 1998. do 2003. bio je potpredsjednik HAZU.

29. kolovoza

29. kolovoza 2003. u Salzburgu je umro hrvatski povjesničar i publicist Eduard
Čalić. Rodio se u Marčani u Istri 14. listopada 1910. Pravni fakultet završio je
1937. u Zagrebu, a doktorirao povijest na Filozofskom fakultetu u Zapadnome
Berlinu 1963. Od 1936. do 1941. bio je novinar zagrebačkih Novosti i dopisnik iz
Berlina, a nakon 1945. pisao je za mnoge svjetske novine te bio glavni tajnik
Europskog komiteta za znanstveno proučavanje uzroka i posljedica II. svjetskog
rata u Luksemburgu. Bio je jedan od vodećih povjesničara nacizma i Trećega
Reicha. U svojim djelima daje prikaze koncentracijskih logora i plinskih komora,
obrađuje “konačno rješenje židovskog pitanja” i nacističku ideologiju. Dopisni
član HAZU bio je od 2002.

27. kolovoza

27. kolovoza 1853. u Milčetićima na otoku Krku rodio se hrvatski književni
povjesničar, filolog, etnograf i folklorist Ivan Milčetić. Slavensku i klasičnu
filologiju studirao je u Zagrebu i Pragu te bio gimnazijski profesor u Zagrebu,
Rijeci i Varaždinu. Bavio se uglavnom problemima starije hrvatske književnosti.
Pisao je i dijalektološke rasprave te one o hrvatskom jezičnom standardu.
Osobite su mu zasluge u proučavanju hrvatskog glagoljaštva. Jedan je od
utemeljitelja hrvatske etnologije i prvi urednik Zbornika za narodni život i
običaje Južnih Slavena (1896). Među prvima je istraživao kulturu, tradiciju i
jezik gradišćanskih i moravskih Hrvata. Dopisni član JAZU bio je od 1893. Umro
je u Varaždinu 26. listopada 1921.

26. kolovoza

26. kolovoza 1879. u Zagrebu se rodio hrvatski povjesničar umjetnosti, glazbeni
pisac i likovni kritičar Artur Schneider. Filozofski fakultet završio je u Beču.
Od 1919. bio je upravitelj Grafičke zbirke Nacionalne sveučilišne biblioteke, a
od 1928. do smrti ravnatelj Strossmayerove galerije starih majstora. Od 1922.
bio je profesor povijesti umjetnosti na Filozofskom fakultetu. Pisao i
objavljivao studije i osvrte o hrvatskim renesansnim umjetnicima koji su
djelovali izvan Hrvatske, o slikama iz Strossmayerove galerije i o grafici u
zagrebačkim zbirkama. Za Likovni arhiv JAZU popisao je i snimio velik broj
umjetnina po Hrvatskoj. Od 1919. do smrti bio je tajnik Hrvatskog glazbenog
zavoda. Za redovitog člana JAZU izabran je 1931. Umro je u Zagrebu 10. ožujka
1946.

26. kolovoza

24. kolovoza

24. kolovoza 1936. u Krasu na otoku Krku rodio se hrvatski povjesničar i
arhivist akademik Petar Strčić. Diplomirao je povijest na Filozofskom fakultetu
u Zagrebu 1961. te do 1978. radio u Sjevernojadranskom institutu JAZU u Rijeci.
Od 1978. do 1990. bio je ravnatelj Arhiva Hrvatske, a od 1990. do 2005.
upravitelj Arhiva HAZU. Djelovao je i kao profesor na fakultetima u Zagrebu,
Rijeci i Puli. Uglavnom se bavio poviješću zapadnog dijela Hrvatske, posebno
hrvatskim narodnim preporodom u Istri i na kvarnerskim otocima te razdobljem
između dva svjetska rata. Za redovitog člana HAZU izabran je 2000., a od 1992.
bio je član suradnik. Od 2001. do smrti bio je voditelj Zavoda za povijesne i
društvene znanosti HAZU u Rijeci. Umro je u Rijeci 23. lipnja 2019.

23. kolovoza

23. kolovoza 1974. u Opatiji je umro hrvatski matematičar akademik Željko
Marković. Rodio se u Požegi 20. veljače 1889. Studirao je matematiku u Zagrebu,
Pragu i Göttingenu te se usavršavao u Parizu. Od 1918. bio je profesor
matematike na Tehničkom faklultetu u zagrebu, a od 1949. do umirovljenja 1962.
na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu. Od 1954. do 1955. bio je rektor
Sveučilišta u Zagrebu. Bavio se matematičkom analizom i njezinom primjenom,
posebno linearnim diferencijalnim i integralnim jednadžbama, matematičkim
idejama u antici, kao i nebeskom mehanikom. Zaslužan je za osnutak Instituta za
povijest prirodnih, matematičkih i medicinskih znanosti JAZU 1960. Redoviti član
JAZU bio je od 1931.

22. kolovoza

22. kolovoza 1930. u Karlovcu se rodio hrvatski arhitekt akademik Boris Magaš.
Diplomirao je arhitekturu 1955. na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu gdje je od
1956. bio asistent, a od 1974. predavao je na Fakultetu graditeljskih znanosti.
Realizirao je niz građevina jedinstvenog arhitektonskog rukopisa od kojih su
neke antologijska djela hrvatske arhitekture, a među njima je najpoznatiji
Hajdukov stadion u Splitu iz 1979. Projektima u turističkim ljetovalištima
Solaris kraj Šibenika i Haludovo na Krku anticipirao je postmodernizam. Među
teorijskim radovima najznačajnija mu je knjiga Arhitektura: pristup
arhitektonskom djelu iz 2012. Redoviti član HAZU bio je od 1991., a od 1988.
izvanredni član. Umro je u Rijeci 24. listopada 2013.

21. kolovoza

21. kolovoza 1920. u Zagrebu se rodio hrvatski biolog akademik Nikola Škreb.
Diplomirao je 1948. na Medicinskom fakultetu u Zagrebu gdje je radio u Zavodu za
biologiju, a od 1967. bio i redoviti profesor. Od 1962. do 1972. bio je
ravnatelj Instituta za biologiju Sveučilišta u Zagrebu. Bio je osnivač
zagrebačke embriološke škole koja je prva u svijetu započela eksperimentalna
razvojnobiološka istraživanja na sisavcima. Provodio je eksperimente
presađivanja embrija, razvio je metodu kultiviranja embrija in vitro te
proučavao embrionalno podrijetlo teratoma i teratokarcinoma. Bavio se i
popularizacijom znanosti. Od 1968. bio je izvanredni, a od 1979. redoviti član
JAZU. Od 1972. do 1973. bio je glavni tajnik. Umro je u Zagrebu 3. ožujka 1993.

20. kolovoza

20. kolovoza 1894. u Kamenjaku kraj Crikvenice rodio se hrvatski književni
povjesničar i kritičar akademik Antun Barac. Diplomirao je 1917. jugoslavenske
književnosti, njemački, filozofiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu gdje je
bio profesor jugoslavenskih književnosti od 1930. Primjenom komplementarnih
metoda u svojim književnopovijesnim djelima i monografijama o pojedinim
hrvatskim književnicima presudno je utjecao na razvoj suvremene hrvatske
znanosti o književnosti i književne kritike. Od 1950. do 1951. bio je rektor
Sveučilišta u Zagrebu. Redoviti član HAZU/JAZU bio je od 1944., a od 1952. prvi
direktor Instituta za jezik i književnost JAZU. Umro je u Zagrebu 1. studenog
1955.

19. kolovoza

19. kolovoza 1994. u Big Suru u Kaliforniji umro je američki kemičar Linus
Pauling, dobitnik Nobelove nagrade za kemiju 1954. i Nobelove nagrade za mir
1962. Rodio se 28. veljače 1901. u Portlandu. Diplomirao je kemijsko
inženjerstvo u Pasadeni i usavršavao se u Münchenu, Kopenhagenu, Zürichu i
Londonu. Predavao je na Kalifornijskom tehnološkom institutu, a zatim u Santa
Barbari, San Diegu i Stanfordu. Postavio je temelje suvremene kristalokemije,
objasnio djelomičnu ionsku narav kemijske veze te zajedno sa suradnicima odredio
strukturu više aminokiselina. Bio je jedan od osnivača pokreta protiv pokusa s
nuklearnim naoružanjem, a 1991. potpisao je Apel nobelovaca za mir u Hrvatskoj.
Počasni član HAZU bio je od 1994., a dopisni član od 1966.

18. kolovoza

18. kolovoza 1911. u Vukovaru se rodio hrvatski muzeolog Antun Bauer. Diplomirao
je povijest i arheologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1935. Od 1937. do
1952. bio je prvi ravnatelj Gipsoteke (danas Gliptoteka HAZU), zatim do 1966.
Hrvatskog školskog muzeja, a do 1975. Muzejskog dokumentacijskog centra. Od
1986. do 1989. bio je i voditelj i predavač poslijediplomskog studija
muzeologije. Skupljao je umjetnine, povijesno-umjetničku literaturu,
dokumentaciju i građu te vlastitim zbirkama osnovao ili sudjelovao pri osnivanju
mnogih muzeja i galerija u Hrvatskoj. Zaslužan je za spašavanje spomenika bana
Josipa Jelačića nakon uklanjanja sa središnjeg zagrebačkog trga 1947. Umro je u
Zagrebu 9. travnja 2000.

17. kolovoza

17. kolovoza 1915. u Dubrovniku se rodio hrvatski povjesničar i arhivist Bernard
Stulli. Diplomirao je 1941. na Pravnom fakultetu u Zagrebu, a 1977. doktorirao
povijest na Filozofskom fakultetu u Zadru. Od 1949. bio je voditelj Jadranskog
instituta JAZU, a od 1958. do 1978. ravnatelj Arhiva Hrvatske u Zagrebu.
Proučavao je političku, gospodarsku, društvenu i pravnu povijest hrvatskih
primorskih gradova, posebno Dubrovnika. Bavio se i talijanskim iredentizmom i
imperijalizmom na Jadranu, talijansko-jugoslavenskim odnosima te južnoslavenskim
pitanjem u Austro-Ugarskoj. Svojom je djelatnošću postavio temelje arhivskog
zakonodavstva i suvremene arhivistike u Hrvatskoj. Član suradnik JAZU bio je od
1983. Umro je u Zagrebu 9. listopada 1985.

16. kolovoza

16. kolovoza 1873. u Vrhovcu kraj Ozlja rodio se hrvatski klasični filolog i
književni povjesničar Đuro Körbler. Diplomirao je klasičnu filologiju na
Filozofskom fakultetu u Zagrebu gdje je od 1907. do smrti bio profesor. Od 1914.
do 1915. bio je i rektor Sveučilišta u Zagrebu. Bavio se grčkim i latinskim
autorima primjenjujući komparativni pristup. Objavio je i opsežne radove o
hrvatskim latinistima, posebno dubrovačkima. Priredio je izdanja latinskih,
hrvatskih i talijanskih tekstova iz starije književnosti. Od 1908. bio je
dopisni, od 1915. redoviti član JAZU., a od 1920. do 1926. i njen književni
tajnik. Umro je u Zagrebu 4. studenog 1927.

15. kolovoza

15. kolovoza 1883. u Vrpolju u Slavoniji rodio se hrvatski kipar Ivan Meštrović.
Djetinjstvo je proveo u Otavicama kraj Drniša, a školovao se na Likovnoj
akademiji u Beču. Bio je središnja osoba hrvatske likovne umjetnosti prve
polovice 20. stoljeća, a bogatim opusom od preko 3000 djela stekao je svjetsku
slavu. Njegovi javni spomenici pripadaju među simbole hrvatske kulture i
nacionalnog identiteta. Bio je prvi rektor Akademije likovnih umjetnosti u
Zagrebu od 1923. do 1942. kad odlazi u emigraciju. Od 1947. živio je u SAD-u
gdje je umro 16. siječnja 1962. u South Bendu. Od 1919. bio je počasni, a od
1934. do 1941. i redoviti član JAZU. Njegov spomenik Josipa Jurja Strossmayera u
Zagrebu nalazi se u Akademijinom logu.

14. kolovoza

13. kolovoza

12. kolovoza

12. kolovoza 1896. u Zagrebu se rodio hrvatski pravnik akademik Juraj Andrassi.
Diplomirao je 1919. na Pravnom fakultetu u Zagrebu gdje je od 1928. do 1966.
predavao međunarodno javno pravo. Predavao je i na Akademiji za međunarodno
pravo u Haagu 1937. i 1951. te na doktorandskim tečajevima u Kairu od 1960. do
1962. Od 1969. do 1971. bio je predsjednik Instituta za međunarodno pravo.
Sudjelovao je u rješavanju praktičnih međunarodnopravnih pitanja, uz ostalo u
pripremama za mirovnu konferenciju u Parizu 1946., izgradnji hidroenergetskog
sustava Đerdap, kodificiranju ratnog prava te korištenju vodenih tokova, osobito
Jadranskog mora. Redoviti član JAZU bio je od 1963., a dopisni od 1955. Umro je
u Zagrebu 20. prosinca 1977.

11. kolovoza

11. kolovoza 1985. u Zagrebu je umro hrvatski književni povjesničar i rusist
Josip Badalić. Rodio se u Deanovcu kraj Ivanić Grada 7. lipnja 1888. Klasičnu
filologiju i slavistiku studirao je u Zagrebu i Berlinu. Radio je kao knjižničar
u Sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu od 1919. do 1945., a bio je i ravnatelj Drame
HNK u Zagrebu od 1940. do 1941. Utemeljio je 1945. Katedru za rusku književnost
na Filozofskom fakultetu u Zagrebu gdje je predavao do umirovljenja 1959. Pisao
je slavističke rasprave i oglede iz ruske književnosti, posebno dramske i
komparatističke studije o hrvatsko-ruskim književnim vezama, te prevodio s
ruskog. Redoviti član JAZU bio je od 1948. do 1955.

10. kolovoza

10. kolovova 1874. u Zagrebu je umro hrvatski pravnik i zoolog Živko Vukasović.
Rodio se u Beravcima kraj Slavonskog Broda 23. listopada 1829. Studirao je pravo
i biologiju u Beču i Grazu te bio profesor na gimnazijama u Vinkovcima, Osijeku,
Križevcima i Rijeci. Bio je i pisar Hrvatske dvorske kancelarije u Beču od 1865.
do 1869., a zatim je bio u službi Komande Vojne krajine u Zagrebu i školski
nadzornik za graničarske škole. Napisao je nekoliko školskih udžbenika u kojima
je zoološkim člancima pridonio stvaranju hrvatskog zoološkog nazivlja. Bio je
jedan od prvih redovitih članova JAZU izabranih 1866.

9. kolovoza

9. kolovoza 2002. u Zagrebu je umro hrvatski liječnik akademik Ljubomir Čečuk.
Rodio se u Omišu 24. ožujka 1920. Studij medicine završio je 1946. u Zagrebu te
specijalizirao kirurgiju u Skoplju i urologiju u Beogradu. Od 1953. radio u
zagrebačkoj Klinici za kirurgiju gdje je vodio Urološki odjel koji je 1970.
osamostalio u Kliniku za urologiju i vodio je do umirovljenja 1986. Ondje je
osnovao Centar za hemodijalizu i Centar za tipizaciju tkiva. Uveo je nove
operativne metode rekonstruktivnih zahvata na odvodnim mokraćnim putovima te
originalna rješenja u operacijama bubrežnih kamenaca. Bio je redoviti profesor
Medicinskog fakulteta. Redoviti član HAZU bio je od 1990., a od 1981.
izvanredni.

8. kolovoza

7. kolovoza

7. kolovoza 1879. u Zagrebu se rodio hrvatski slikar i povjesničar umjetnosti
Branko Šenoa. Bio je sin književnika Augusta Šenoe. U Zagrebu je završio studij
prava i filozofije te doktorirao 1912. iz povijesti umjetnosti. Pohađao je
privatnu slikarsku školu Otona Ivekovića te grafički tečaj Mencija Clementa
Crnčića. Od 1907. bio je nastavnik, a od 1918. do 1924. ravnatelj Akademije
likovnih umjetnosti. Od 1935. do 1938. bio je intendant Hrvatskoga narodnog
kazališta. Slikao je uglavnom vedute starog Zagreba, krajolike Turopolja i
Dalmacije te izrađivao kazališnu scenografiju i kostime. Autor je današnjeg grba
i zastave Zagreba. Dopisni član JAZU bio je od 1931. Umro je u Zagrebu 4.
prosinca 1939.

6. kolovoza

6. kolovoza 1961. u Kopenhagenu je umro danski arhitekt i arheolog Ejnar Dyggve.
Rodio se u Liepāji u Latviji 17. kolovoza 1887. Od 1922. istraživao je antički i
starokršćanski lokalitet u Solinu te od 1929. do 1932. bio arhitekt konzervator
Arheološkog muzeja u Splitu. Sve do 1960. istraživao je i na drugim arheološkim
lokalitetima u Dalmaciji. Dao je značajan doprinos proučavanju, vrednovanju i
znanstvenoj obradi hrvatskih starina, graditeljskog i kulturnog naslijeđa
Solina, Splita i Dalmacije, kao i određenju položaja hrvatskog graditeljstva
unutar sredozemnog i jadranskog kulturnog kruga. Dopisni član JAZU bio je od
1948.

5. kolovoza

5. kolovoza 1914. u Zagrebu se rodio hrvatski skladatelj akademik Stjepan Šulek.
Studirao je violinu na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, a iz kompozicije se
obrazovao samostalno te kod Blagoja Berse. Isprva je djelovao kao komorni
glazbenik i dirigent, a od 1947. kao profesor kompozicije na Muzičkoj akademiji.
Odgojivši generacije suvremenih hrvatskih skladatelja značajno je pridonio
podizanju zanatske razine skladanja u Hrvatskoj. Kao skladatelj simfonija,
koncerata, gudačkih kvarteta i opera bio je neoklasicist te se odlučno protivio
modernističkim inovacijama. Od 1948. bio je dopisni, a od 1954. redoviti član
JAZU. Od 1954. do 1978. bio je prvi tajnik današnjeg Razreda za glazbenu
umjetnost i muzikologiju. Umro je u Zagrebu 16. siječnja 1986.

4. kolovoza

4. kolovoza 1929. u Somboru se rodio hrvatski liječnik, političar i diplomat
akademik Zdenko Škrabalo. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu u Zagrebu 1953.
i radio u današnjoj Kliničkoj bolnici “Merkur” gdje je 1961. osnovao i vodio
Zavod za dijabetes, endokrinologiju i bolesti metabolizma “Vuk Vrhovac”. Od
1976. bio je redoviti profesor Medicinskog fakulteta. Kao glavni predstavnik
Zagrebačke dijabetološke škole izradio je sa suradnicima tzv. hrvatski model
zdravstvene zaštite bolesnika sa šećernom bolesti priznat na svjetskoj razini.
Od 1992. do 1993. bio je ministar vanjskih poslova Republike Hrvatske, a zatim
do 2000. veleposlanik u Švicarskoj i Mađarskoj. Redoviti član HAZU bio je od
1992. Umro je u Zagrebu 12. siječnja 2014.

3. kolovoza

3. kolovoza 1832. u Rijeci se rodio hrvatski skladatelj Ivan Zajc. Studij
kompozicije završio je u Milanu 1855. te do 1862. djelovao kao nastavnik
glazbene škole u Rijeci, a zatim do 1870. kao skladatelj u Beču. Od 1870. do
smrti djelovao je u Zagrebu, kao prvi ravnatelj Opere koju je vodio do 1889., te
ravnatelj glazbene škole Hrvatskog glazbenog zavoda. Bio je središnja osoba
hrvatskog glazbenog života svoga vremena, uspoređivan s Giuseppeom Verdijem.
Opus mu broji više 1100 djela, od čega 19 opera (najpoznatija Nikola Šubić
Zrinjski), 26 opereta, oko 300 zborova, oko 80 orkestralnih djela, oko 100
komornih i glasovirskih skladbi te oko 170 popijevki. Za počasnog člana JAZU
izabran je 1912. Umro je u Zagrebu 16. prosinca 1914.

2. kolovoza

2. kolovoza 2008. u Zagrebu je umro hrvatski inženjer građevinarstva akademik
Riko Rosman. Rodio se u Ljubljani 22. svibnja 1927. Diplomirao je 1954. na
Građevinskom odsjeku Tehničkog fakulteta u Zagrebu, a doktorirao 1960. u
Münchenu. Od 1957. predavao je na Katedri za betonske konstrukcije
Arhitektonsko-geodetsko-građevinskog fakulteta u Zagrebu, a od 1971. do 1994. na
Arhitektonskom fakultetu gdje je predavao kolegije teorija konstrukcija i
betonske konstrukcije, a uveo je i kolegij nosive konstrukcije. Bio je vodeći
hrvatski stručnjak za građevinske nosive konstrukcije. Autor je mnogobrojnih
radova iz područja teorije konstrukcija. Redoviti član HAZU bio je od 1991., od
1990. izvanredni član, a od 1988. član suradnik.

1. kolovoza

1. kolovoza 1921. u Vukovaru se rodio hrvatski kemičar akademik Dragutin Fleš.
Diplomirao je 1946. na Kemijskom odjelu Tehničkog fakulteta u Zagrebu i stručno
se usavršavao u SAD-u. Radio je u tvornici Pliva, Organsko-kemijskoj industriji
– OKI kao direktor istraživačkog instituta te u Ini kao voditelj istraživanja
polimera. Od 1975. bio je i profesor Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u
Zagrebu. Utemeljitelj je polimernih znanosti u Hrvatskoj. Bavio se sintezom i
određivanjem apsolutne konfiguracije prirodnih i sintetskih organskih spojeva te
sintezom i karakterizacijom polimera i kopolimera. Redoviti član HAZU bio je od
1991., a od 1981. izvanredni član. Od 1997. do 2003. bio je prvi tajnik Razreda
za tehničke znanosti. Umro je u Zagrebu 11. lipnja 2005.

30. srpnja

29. srpnja

29. srpnja 1907. u Karlovcu se rodio hrvatski jezikoslovac i bohemist akademik
Ljudevit Jonke. Diplomirao je 1929. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu te se
usavršavao na slavističkom studiju u Pragu. Od 1949. do umirovljenja 1973. bio
je prvi voditelj Katedre za suvremeni hrvatski književni jezik, a 1965. osnovao
je samostalni studij češkog jezika i književnosti kojom se bavio i kao
prevoditelj. Bio je vodeći autoritet za hrvatski standardni jezik, borac za
njegovu samobitnost i promicatelj jezične kulture. Od 1970. do 1972. bio je
predsjednik Matice hrvatske, proganjan nakon sloma Hrvatskog proljeća. Od 1958.
bio je izvanredni, a od 1963. redoviti član JAZU te urednik posljednjega sveska
Akademijina Rječnika. Umro je u Zagrebu 15. ožujka 1979.

28. srpnja

27. srpnja

27. srpnja 2019. u Zagrebu je umro hrvatski povjesničar akademik Franjo Šanjek.
Rodio se u Poljani Biškupečkoj kraj Varaždina 1. travnja 1939. Bio je član
dominikanskog reda, a 1965. je zaređen za svećenika. Pomoćne povijesne znanosti
usavršavao je u Vatikanu, a povijest je 1971. doktorirao na pariškoj Sorboni. Od
1970. predavao je na Katedri crkvene povijesti na Katoličkom bogoslovnom
fakultetu u Zagrebu, a od 1994. i na Hrvatskim studijima. Bavio se crkvenom
poviješću Hrvatske u europskom kontekstu, ulogom hrvatskih intelektualaca u
razvoju srednjovjekovne europske misli, ulogom Katoličke crkve u povijesnim
zbivanjima u Hrvatskoj u 19. i 20. stoljeću, kao i poviješću hrvatsko-francuskih
odnosa. Redoviti član HAZU bio je od 1997.

26. srpnja

25. srpnja

25. srpnja 1894. u Šibeniku se rodio hrvatski skladatelj i dirigent akademik
Krešimir Baranović. Školovao se u školi Hrvatskog glazbenog zavoda u Zagrebu te
na glazbenim akademijama u Beču i Berlinu. Od 1915. do 1943. bio je dirigent
Opere HNK-a u Zagrebu, a od 1929. do 1940. i njen ravnatelj. Od 1945. do 1946.
bio je ravnatelj Opere u Bratislavi, od 1946. do 1964. profesor na Muzičkoj
akademiji u Beogradu te od 1951. do 1961. dirigent i direktor Beogradske
filharmonije. Djela mu se temelje na folklornom izrazu, ponajviše Hrvatskog
zagorja i Mediterana, a najpoznatije je balet Licitarsko srce iz 1924. Redoviti
član JAZU bio je od 1954. Umro je u Beogradu 17. rujna 1975.

24. srpnja

23. srpnja

23. srpnja 1906. u Sarajevu se rodio Vladimir Prelog, hrvatski kemičar i
dobitnik Nobelove nagrade za kemiju 1975. Gimnaziju je pohađao u Zagrebu i
Osijeku, a kemiju diplomirao 1928. u Pragu gdje je djelovao do 1935. kad se
vraća u Zagreb i radi kao docent na Tehničkom fakultetu i predstojnik Zavoda za
organsku kemiju. Od 1941. do umirovljenja 1976. djelovao je na Saveznoj
tehničkoj školi (ETH) u Zürichu, no trajno je ostao povezan s domovinom i
hrvatskim kemičarima. Bavio se stereokemijom te istraživao organske
heterocikličke spojeve, alkaloide i antibiotike. U kemijsku terminologiju uveo
je pojam kiralnosti. Počasni član HAZU bio je od 1986., a dopisni od 1952. Umro
je u Zürichu 7. siječnja 1998. i pokopan u grobnici HAZU na Mirogoju.

22. srpnja

21. srpnja

21. srpnja 1999. u Zagrebu je umro hrvatski teolog Tomislav Janko Šagi-Bunić.
Rodio se 2. veljače 1923. u Brodarovcu kraj Ivanca. U kapucinski red stupio je
1940., a 1948. zaređen je za svećenika. Teologiju je diplomirao i doktorirao na
Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu gdje je predavao od 1953. do 1993.
Bio je središnja ličnost hrvatske znanstvene teologije, sudionik Drugog
vatikanskog koncila, suosnivač i prvi predsjednik Centra za koncilska
istraživanja, dokumentaciju i informacije Kršćanska sadašnjost 1968., kao i
istoimenog teološkog društva od 1977. do 1989. Imao je veliku ulogu u provedbi
koncilskih reformi u Hrvatskoj te promicanju ekumenizma i dijaloga Katoličke
crkve s društvom. Dopisni član HAZU bio je od 1979.

20. srpnja

16. srpnja

16. srpnja 1899. u Novom Mestu se rodio slovenski slikar i grafičar Božidar
Jakac. Studirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Pragu, a usavršavao se u
Francuskoj i SAD-u. Od od 1940. do 1961. bio je profesor i prvi rektor Akademije
likovnih umjetnosti u Ljubljani i organizator likovnoga života u Sloveniji.
Ostvario je jedan od najbogatijih opusa u slovenskom slikarstvu. U početku je
bio ekspresionist, a postupno se preko fantastičnih motiva usmjeravao prema
poetičnom realizmu. U crtežu i grafici slikao je figuralne kompozicije,
portrete, krajolike, socijalne i ratne prizore. Za dopisnog člana JAZU izabran
je 1963. Umro je u Ljubljani 20. studenog 1989.

15. srpnja

14. srpnja

14. srpnja 1939. u Pragu je umro češki slikar i dizajner Alfons Mucha. Rodio se
24. srpnja 1860. u Ivančicama kraj Brna. Studirao je slikarstvo u Pragu i
Münchenu, od 1890. do 1906. živio je u Parizu, a zatim do 1910. u SAD-u, kada se
vraća u domovinu. Kao crtač kazališnih plakata, predložaka za predmete
umjetničkoga obrta, kostima i kazališne dekoracija utjecao je na stvaranje i
širenje pariške inačice secesije i pokreta Art nouveau koji je žeio omogućiti
masovnu dostupnost umjetnosti. Značajan je i ciklus 20 velikih platna s
prizorima iz povijesti slavenskih naroda Slavenska epopeja, među kojima je i
Obrana Sigeta. Od 1930. bio je počasni član JAZU.

13. srpnja

12. srpnja

11. srpnja

10. srpnja

9. srpnja

8. srpnja

7. srpnja

6. srpnja

6. srpnja 1838. u Varaždinu se rodio hrvatski filolog Vatroslav Jagić. Studij
klasične filologije završio je u Beču 1860. te do 1870. radio kao gimnazijski
profesor u Zagrebu. Zatim je bio sveučilišni profesor u Odesi (od 1871.),
Berlinu (od 1874.), Petrogradu (od 1880.) i Beču (1886.–1908.). U hrvatsko
jezikoslovlje uveo je rezultate poredbene slavistike i indoeuropeistike. Bio je
slavist svjetskog glasa. Proučavao je nastanak prvoga slavenskoga književnog
jezika i glagoljice te objavljivao najstarije pisane slavenske spomenike i
kritičke obradbe tekstova. Sa samo 28 godina postao je 1866. najmlađi pravi član
JAZU u povijesti. Umro je u Beču 5. kolovoza 1923.

5. srpnja

5. srpnja 1915. u Kninu se rodio hrvatski energetičar akademik Hrvoje Požar.
Diplomirao je 1939. na Tehničkom fakultetu u Zagrebu te od 1951. do 1985.
predavao na Elektrotehničkoim fakultetu. Kao predstojnik Zavoda za visoki napon
i energetiku bavio se elektroenergetskim sustavima i izvorima električne
energije. Bio je istaknuti stručnjak za elektroenergetiku te je utemeljio
Zagrebačku energetsku školu. Zaslužan je za izgradnju mnogih elektrana u
Hrvatskoj. Bio je glavni urednik Tehničke enciklopedije od 1976. do 1991. Od
1965. bio je izvanredni, a od 1975. redoviti član JAZU te od 1978. do smrti
glavni tajnik. Umro je u Zagrebu 30. lipnja 1991.

4. srpnja

4. srpnja 1855. u Cavtatu se rodio hrvatski slikar Vlaho Bukovac. Slikarstvo je
studirao u Parizu gdje je djelovao od 1877. do 1893., zatim do 1902. u Zagrebu
gdje je bio središnja osoba umjetničkog života te od 1903. do smrti u Pragu gdje
je bio profesor Akademije likovnih umjetnosti. Najznačajniji je hrvatski slikar
na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće, predstavnik akademskog realizma s kasnijim
utjecajima secesije i postimpresionizma. Slikao je portrete, pejzaže, aktove te
velike figuralne kompozicije od kojih je najpoznatiji kazališni zastor Hrvatski
narodni preporod iz 1895. Za počasnog člana JAZU izabran je 1919. Umro je 23.
travnja 1922. u Pragu.

3. srpnja

2. srpnja

2. srpnja 1917. u Foči se rodio hrvatski imunolog akademik Drago Ikić.
Diplomirao je 1942. na Medicinskom fakultetu u Zagrebu, zatim se u inozemstvu
usavršavao u bakteriologiji, higijeni i vakcinologiji te od 1956. do 1982. vodio
Zavod za kontrolu i ispitivanje seruma i vakcina u Zagrebu (od 1961. Imunološki
zavod). Bio je redoviti profesor imunologije Medicinskog i
Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu. Bavio se problemima
imunobiološke standardizacije, usavršavao je postojeća bakterijska i razvijao
nova virusna cjepiva. Redoviti član HAZU bio je od 1977., a od 1968. bio je
izvanredni član. Umro je u Zagrebu 19. studenog 2014.

1. srpnja

30. lipnja

27. lipnja

27. lipnja 1998. u Splitu je umro hrvatski povjesničar umjetnosti akademik Kruno
Prijatelj. Rodio se u Splitu 1. srpnja 1922. Diplomirao je 1946. na Filozofskom
fakultetu u Zagrebu. U Splitu je radio u Arheološkome muzeju, potom je bio
ravnatelj Galerije umjetnina (1950.–1979.), redoviti profesor splitskog odjela
Filozofskog fakulteta u Zadru (1979.–1991.) i honorarni profesor Filozofskog
fakulteta u Zagrebu. Proučavao je hrvatsku umjetnost od antike do 20. stoljeća,
posebno dalmatinsko slikarstvo te ga popularizirao u međunarodnim stručnim
krugovima. Otkrio je mnoge nepoznate umjetnine i riješio mnoga atributivna
pitanja. Redoviti član HAZU bio je od 1968.

26. lipnja

25. lipnja

24. lipnja

24. lipnja 1930. u Metkoviću se rodio hrvatski književnik, prevoditelj i
književni znanstvenik akademik Ivan Slamnig. Diplomirao je 1955. na Filozofskom
fakultetu u Zagrebu gdje je radio kao profesor na Odsjeku za komparativnu
književnost. Pjesništvo mu se odlikuje ludizmom i artizmom, poigravanjem jezikom
u svim njegovim varijantama te oslanjanjem na baštinu hrvatske i europske
književne tradicije. Najpoznatija pjesma je Barbara, a njegov roman Bolja
polovica hrabrosti iz 1972. smatra se prvim hrvatskim postmodernističkim
romanom. Prevodio je s više jezika te priredio mnoge antologije i pjesničke
zbirke. Redoviti član HAZU bio je od 1992. Umro je u Zagrebu 3. srpnja 2001.

23. lipnja

21. lipnja

19. lipnja

18. lipnja

18. lipnja 1874. u Zagrebu je umro hrvatski filolog Fran Kurelac. Rodio se u
Bruvnu u Lici 14. siječnja 1811. Gimnaziju je polazio u Karlovcu, Grazu i
Zagrebu te studirao u Beču i Požunu. Bio je jedan od čelnih ljudi Hrvatskog
narodnog preporoda. Od 1849. do 1854. predavao je hrvatski na riječkoj gimnaziji
i ondje okupio krug istomišljenika (Riječka filološka škola). Zalagao se za
hrvatski književni jezik na osnovi sva tri narječja, uz arhaizme i etimološki
pravopis. Bio je jedan od prvih hrvatskih dijalektologa, a bavio se i starijom
hrvatskom književnošću te pjesništvom gradišćanskih Hrvata. Uz jezične rasprave
pisao je i putopise. Za redovitog člana JAZU izabran je 1867.

16. lipnja

15. lipnja

15. lipnja 1886. u Splitu se rodio hrvatski povjesničar umjetnosti i konzervator
akademik Ljubo Karaman. Diplomirao je i doktorirao povijest umjetnosti u Beču,
od 1926. do 1941. organizirao je i vodio konzervatorsku službu za Dalmaciju u
Splitu , a od 1941. do 1950. u Zagrebu je bio ravnatelj Konzervatorskoga zavoda
za cijelu Hrvatsku. Težište njegovog znanstvenog istraživanja bili su spomenici
Dalmacije od antike do baroka, a proučavao je i spomenike kontinentalne Hrvatske
i Istre. Postavio je temelje starohrvatskoj arheologiji i prvi sistematizirao
grobove iz tog doba. Bio je redoviti član HAZU od 1941. do 1947. i književni
tajnik, a ponovno je izabran za za redovitog člana JAZU 1965. Umro je u Zagrebu
19. travnja 1971.

14. lipnja

28. kolovoza

28. kolovoza 1924. u Zagrebu se rodio hrvatski dirigent Berislav Klobučar.
Školovao se na Muzičkoj akademiji, a dirigiranje je učio kod Lovre Matačića i
Clemensa Kraussa. Od 1943. do 1951. bio je dirigent Zagrebačke opere, a od 1953.
djelovao je u inozemstvu. Bio je dirigent Državne opere u Beču, ravnatelj operâ
i simfonijskih orkestara u Grazu, Stockholmu i Houstonu, a gostovao je u mnogim
poznatim svjetskim opernim kućama (Teatro alla Scala u Milanu, Metropolitan
opera u New Yorku…), koncertnim dvoranama i na uglednim festivalima umjetničke
glazbe. Dopisni član HAZU bio je od 2006. Umro je u Beču 13. lipnja 2014.

12. lipnja

12. lipnja 2018. u Zagrebu je umro hrvatski veterinar akademik Teodor
Wikerhauser. Rodio se 22. kolovoza 1922. u Zemunu. Studirao je veterinu u
Beogradu i Zagrebu, a diplomirao i doktorirao na Veterinarskom fakultetu u Bernu
1950. Od 1954. do 1987. djelovao je u Zavodu za parazitologiju i invazijske
bolesti Veterinarskog fakulteta u Zagrebu, gdje je radio do umirovljenja 1987.
Uz nastavu, istraživao je aspekte životinjskih parazitoza, posebno zoonoza. Kao
ekspert FAO-a istraživao je tropske parazitoze u Nigeriji. Redoviti član HAZU
bio je od 1991., od 1983. bio je izvanredni član, a od 1975. član suradnik.

10. lipnja

10. lipnja 1929. u Kranju se rodio hrvatski etnomuzikolog akademik Jerko Bezić.
Studij muzikologije završio je 1956. u Ljubljani. Od 1957. do 1964. radio je kao
asistent u Institutu JAZU u Zadru, a od 1964. do 1999. djelovao je u Zagrebu u
Institutu za etnologiju i folkloristiku te kao predavač etnomuzikologije na
Muzičkoj akademiji i Filozofskom fakultetu. Proučavao je folklornu glazbu u
Hrvatskoj i glazbu Hrvata izvan domovine te objavio više monografija o
folklornoj glazbi. Od 1980. bio je član suradnik, a od 1991. redoviti član HAZU
te od 1997. do 2003. tajnik Razreda za glazbenu umjetnost i muzikologiju. Umro
je u Zagrebu 9. siječnja 2010.

10. lipnja

8. lipnja

8. lipnja 1914. u Zagrebu je umro hrvatski povjesničar Tadija Smičiklas. Rodio
se 1. listopada 1843. u Reštovu na Žumberku. Diplomirao je Beču te od 1870. do
1882. bio profesor na gimnazijama u Rijeci i Zagrebu, a od 1882. do 1905.
profesor hrvatske povijesti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu gdje je bio i
dekan. Autor je prve sinteze povijesti Hrvata Poviest hrvatska (1879.), a 1904.
pokrenuo je izdavanje Diplomatičkog zbornika. Od 1889. do 1901. bio je
predsjednik Matice hrvatske, a 1913. bio izabran za prvog počasnog doktora
Sveučilišta u Zagrebu kojem je bio rektor od 1888. do 1889. Redoviti član JAZU
bio je od 1883., a od 1900. do smrti i predsjednik JAZU.

7. lipnja

6. lipnja

5. lipnja

4. lipnja

4. lipnja 1903. u Dežanovcu se rodio hrvatski arhitekt Vlado Antolić. Diplomirao
je arhitekturu u Beču 1927. i kao djelatnik Gradskog građevnog ureda od 1931.
do 1935. radio na Regulatornoj osnovi Zagreba. Projektirao je javne zgrade i
izradio detaljni plan Cvjetnog naselja u Zagrebu 1939. Osnovao je 1946.
Urbanistički institut Hrvatske te kao šef-projektant izradio direktivne
regulatorne osnove za niz gradova u Hrvatskoj i Makedoniji. Od 1948. do 1953.
bio je prvi direktor Urbanističkog zavoda grada Zagreba. Nakon toga djelovao je
kao urbanistički savjetnik u Burmi, Maleziji i Indoneziji. Dopisni član JAZU bio
je od 1979. Umro je u Zagrebu 13. svibnja 1981.

3. lipnja

2. lipnja

2. lipnja 1902. u Novskoj se rodio hrvatski književnik, teatrolog, leksikograf,
povjesničar umjetnosti i redatelj Slavko Batušić. Diplomirao je povijest
umjetnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a povijest umjetnosti i
arheologiju na pariškoj Sorboni. Radio je u HNK i bio profesor na Akademiji za
kazališnu umjetnost. Od 1966. do 1979. bio je prvi voditelj Odsjeka za
teatrologiju Zavoda za književnost i teatrologiju JAZU. Osim knjiga i radova iz
povijesti umjetnosti i teatrologije pisao je pjesme, novele, romane, putopise,
drame, eseje, feljtone, književne i likovne prikaze. Bio je glavni urednik
Enciklopedije likovnih umjetnosti. Izvanredni član JAZU bio je od 1969. Umro je
u Zagrebu 25. travnja 1979.

1. lipnja

1. lipnja 1886. u Slavonskom Brodu se rodio hrvatski slikar Vladimir Becić.
Školovao se u Zagrebu, Münchenu i Parizu, a od 1942. do 1947. bio je profesor
Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu. Uz Josipa Račića, Miroslava Kraljevića
i Oskara Hermana jedan je od utemeljitelja hrvatske slikarske moderne. Njegovi
prvi radovi nose oznake akademizma i realizma, uz jak utjecaj francuskih
impresionista, što je posebno vidljivo u portretima i aktovima. Kasnije se u
svojim pejzažima približio realizmu. S Ljubom Babićem i Jerolimom Mišeom osnovao
je 1930. Grupu trojice. Za dopisnog člana JAZU izabran je 1929., a za redovitog
1934. Umro je u Zagrebu 24. svibnja 1954.

31. svibnja

30. svibnja

30. svibnja 1876. u Postirama na Braču rodio se hrvatski književnik i političar
Vladimir Nazor. Završio je studij prirodnih znanosti u Grazu 1902. i radio kao
srednjoškolski profesor u Zadru, Istri, Zagrebu te kao upravitelj dječjega doma
u Crikvenici. Krajem 1942. odlazi u partizane i 1943. postaje predsjednik
ZAVNOH-a, a 1945. predsjednik Prezidija Sabora NR Hrvatske. Pisao je
pripovijetke, romane, drame i putopise, no najpoznatiji je po svojim lirskim i
epskim pjesmama i epovima posvećenima nacionalnim, ali i metafizičkim temama pa
ga se nazivalo i bardom hrvatskog pjesništva. Za dopisnog člana JAZU izabran je
1919., a za redovitog 1940. Umro je u Zagrebu 19. lipnja 1949.

29. svibnja

29. svibnja 1816. u Varaždinu se rodio hrvatski povjesničar, književnik i
političar Ivan Kukuljević Sakcinski. Bio je jedan od vođa Hrvatskog narodnog
preporoda i Narodne stranke, a 1843. održao je prvi govor na hrvatskom jeziku u
Hrvatskom saboru. Autor je prve moderne hrvatske drame Juran i Sofija (1839.).
Zbog istraživanja hrvatske prošlosti i rada na očuvanju hrvatske kulture smatra
ga se osnivačem moderne hrvatske historiografije i drugih znanstvenih struka.
Bio je osnivač i predsjednik Društva za jugoslavensku povjestnicu i starine od
1850. do 1878., a od 1874. do smrti predsjednik Matice hrvatske. Umro je u
Puhakovcu 1. kolovoza 1889. Počasni član JAZU bio je od 1886.

28. svibnja

28. svibnja 1879. u Dalju se rodio srpski geofizičar, klimatolog i astronom
Milutin Milanković. Srednju školu završio je u Osijeku, a studij građevinarstva
u Beču gdje je i doktorirao 1904. Do 1909. radio kao inženjer u Austriji, a
zatim kao sveučilišni profesor u Beogradu. Smatra se utemeljiteljem moderne
klimatologije i teorije ledenih doba. Otkrio je da su periodične promjene
ekscentriciteta Zemljine putanje i nagiba Zemljine osi uzrok nastanka i nestanka
ledenih doba (Milankovićevi ciklusi). Po njemu su nazvani krateri na Mjesecu i
Marsu te planetoid (1605 Milankovitch). Umro je u Beogradu 12. prosinca 1958.
Dopisni član JAZU bio je od 1920.

27. svibnja

27. svibnja 2000. u Zagrebu je umro hrvatski geodet akademik Petar Krešimir
Čolić. Rodio se 10. srpnja 1938. u Sokobanji. Diplomirao je 1961. u Zagrebu, a
doktorirao 1971. u Institutu za teorijsku geodeziju Sveučilišta u Bonnu. Od
1963. radio je kao profesor na Geodetskom fakultetu u Zagrebu. Bavio se
istraživanjem oblika i izmjera Zemlje i njezina polja sile teže, korelacijom
između reljefa Zemljine kore, anomalijama sile teže, plohe geoida i
Mohorovičićeva diskontinuiteta. Osnovao je fizikalnu geodeziju u Hrvatskoj i
uveo suvremene metode satelitske geodezije, a zaslužan je i za osnivanje postaje
za satelitska opažanja na Hvaru i za opažanje Zemljinih plimnih valova u
Zagrebu. Za redovitog člana HAZU izabran je 1992.

26. svibnja

26. svibnja 1876. u Pragu je umro češki povjesničar i političar František
Palacký. Rodio se u Hodslavicama 14. lipnja 1798. Autor je opsežnog djela
Povijest češkog naroda u Češkoj i Moravskoj u pet svezaka na češkom i njemačkom.
Odbacivao je radikalizam u politici, a revolucionarne 1848. bio je predsjednik
Slavenskog kongresa u Pragu te se zalagao za preustroj Habsburške Monarhije u
federativnu državu u skladu s politikom austroslavizma. Od 1861. do smrti bio je
zastupnik i vođa Narodne stranke (staročeha) u Carevinskom vijeću u Beču te je
surađivao s Josipom Jurjem Strossmayerom. Zbog zasluga je u Češkoj prozvan “ocem
nacije”. Za počasnog člana JAZU izabran je 1867.

25. svibnja

25. svibnja 1927. u Karlovcu se rodio hrvatski književni povjesničar i
teoretičar Stanko Lasić. Završio je studij jugoslavistike i filozofije na
Filozofskom fakultetu u Zagrebu gdje je od 1955. do 1976. predavao noviju
hrvatsku književnost, zatim je bio lektor i profesor na slavističkim katedrama u
Francuskoj, a od 1978. do umirovljenja 1995. profesor na Sveučilištu u
Amsterdamu. Uređivao je časopise Croatica i Književna smotra. Objavio je više
knjiga s područja književne teorije, povijesti hrvatske književnosti te se bavio
mnogim fenomenima hrvatske kulturne i političke povijesti. Glavna tema bio mu je
djelo i život Miroslava Krleže. Za dopisnog člana HAZU izabran je 1990. Umro je
u Parizu 5. listopada 2017.

24. svibnja

24. svibnja 1822. u Starom Gradu na Hvaru rodio se hrvatski povjesničar,
arheolog i svećenik Šime Ljubić. Završio je studij teologije u Zadru te
slavistike, povijesti i geografije u Beču 1857. Bio je profesor u gimnazijama u
Splitu, Osijeku i Rijeci, a u Zagreb dolazi 1867. kad postaje kustos Narodnoga
muzeja kojem je od 1871. do 1892. bio ravnatelj. Od 1879. do 1892. bio je
urednik Viestnika Hrvatskoga arkeologičkoga družtva. Među mnogobrojnim
povijesnim i arheološkim radovima najpoznatija su mu djela nastala kao plod
dugogodišnjega rada u mletačkim i bečkim arhivima i knjižnicama. Jedan je od
začetnika moderne hrvatske historiografije. Redoviti član JAZU bio je od 1867.
Umro je u Zagrebu 19. listopada 1896.

22. svibnja

22. svibnja 1913. u Šibeniku se rodio hrvatski lingvist i fonetičar akademik
Petar Guberina. Završio je studij romanistike na Filozofskom fakultetu u Zagrebu
gdje je od 1951. bio profesor romanistike i francuske lingvistike. Doktorirao je
1939. na Sorboni. Istraživanjima lingvistike govora došao je do revolucionarnog
obrata u nastavi živih jezika te je osmislio audiovizualnu globalnostrukturalnu
metodu, kao i verbotonalnu metodu za osobe oštećenog sluha. Konstruirao je i
elektroakustičke aparate prozvane SUVAG (System Universal Verbotonal d’Audition
Guberina) te osnovao istoimeni centar za rehabilizaciju sluha i govora. Dopisni
član JAZU bio je od 1955., a redoviti od 1963. Umro je u Zagrebu 22. siječnja
2005.

21. svibnja

20. svibnja

20. svibnja 1835. u Karlovcu se rodio hrvatski povjesničar Radoslav Lopašić.
Privatno je izučio za pravnika te je radio kao kotarski sudac u Severinu,
bilježnik Zagrebačke županije i tajnik Zemaljske vlade u Zagrebu. Pisao je
povijesne studije, prikupljao stare isprave i arheološke predmete te objavljivao
monografije o pojedinim gradovima i utvrdama koje su i danas nezamjenljive u
istraživanju povijesti. Osobito su važna djela u kojima je sakupio arhivsku
građu (Hrvatski urbari – Urbaria lingua Croatica conscripta i Spomenici hrvatske
Krajine).Od 1883. bio je dopisni član JAZU, a od 1877. do smrti potpredsjednik
Matice hrvatske. Umro je u Zagrebu 25. travnja 1893.

19. svibnja

19. svibnja 1881. u Davoru se rodio hrvatski medaljer i kipar Ivo Kerdić.
Školovao se u Zagrebu i Beču, a od 1913. vodio je Ljevaonicu umjetnina pri
Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu gdje je od 1923. do 1947. predavao
obradbu metala. Utemeljio je medaljerstvo kao zasebnu umjetničku disciplinu u
Hrvatskoj. Prvi radovi su mu pod jakim utjecajem secesije, a kasnije se
priklonio realizmu. Uz brojne medalje, ukrasne predmete i nakit izveo je i niz
javnih spomenika (u Zagrebu Dora Krupićeva na Kamenitim vratima, oltari u crkvi
svetog Blaža). Umro je u Zagrebu 27. listopada 1953., a iste je godine bio
izabran za dopisnog člana JAZU.

17. svibnja

17. svibnja 1924. u Karlovcu se rodio hrvatski slikar akademik Josip Vaništa.
Diplomirao je 1950. na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu kod Marina
Tartaglije te od 1951. do 1994. bio profesor na Arhitektonskom fakultetu. Godine
1959. bio je jedan od osnivača skupine Gorgona koja se zauzimala za
nekonvencionalne oblike likovnog izražavanja. U tonski rađenim lirskim
krajolicima, vedutama i mrtvim prirodama stvorio je vlastiti likovni izraz
blizak realističnoj poetici. Objavljivao je ilustracije u tisku, bavio se
opremom knjiga i scenografijom. Redoviti član HAZU bio je od 1994. Umro je u
Zagrebu 24. ožujka 2018.

16. svibnja

16. svibnja 1908. u Zagrebu se rodio hrvatski arhitekt Marijan Haberle.
Diplomirao je arhitekturu u klasi Huga Ehrlicha 1931. na Tehničkom fakultetu
gdje je i predavao od 1943. do 1945. U duhu moderne arhitekture projektirao je
Zagrebački zbor, Tehnički muzej, crkve svetog Josipa i svetog Marka
Križevčanina, zgrade Kinoteke, Brodarskog instituta i Hrvatske matice iseljenika
te stotinjak javnih, društvenih, hotelskih, industrijskih i stambenih objekata u
Zagrebu i niz drugih gradova Jugoslavije, a najpoznatije djelo mu je Koncertna
dvorana Vatroslav Lisinski dovršena 1973. Za izvanrednog člana JAZU izabran je
1977. Umro je u Zagrebu 20. ožujka 1979.

15. svibnja

15. svibnja 1918. u Starim Plavnicama kraj Bjelovara rodio se akademik Tomo
Bosanac, hrvatski inženjer elektrostrojarstva. Diplomirao je i doktorirao na
Tehničkom fakultetu u Zagrebu, a od 1945. do 1959. radio je u tvornici
električnih strojeva Rade Končar gdje je vodio odjel za projektiranje
električnih generatora. Za Hidroelektranu Split konstruirao je 1962. tada
najveći hidrogenerator na svijetu. Od 1959. do 1967. bio je ravnatelj Instituta
Ruđer Bošković za koji je 1953. projektirao magnet i visokofrekventne linije
ciklotrona. Od 1965. bio je redoviti profesor na Elektrotehničkom fakultetu.
Dopisni član JAZU bio je od 1960., a redoviti član HAZU od 1991. Umro je u
Zagrebu 12. kolovoza 2003.

14. SVIBNJA

14. svibnja 1922. u Velikom Trgovišću se rodio akademik Franjo Tuđman, hrvatski
povjesničar i političar, prvi predsjednik samostalne Hrvatske. Bio je sudionik
antifašističke borbe, a 1961. kao general napustio je vojnu službu i postao
direktor Instituta za historiju radničkog pokreta u Zagrebu. Povijesne znanosti
doktorirao je 1965. Smijenjen je 1967., uhićen i osuđivan 1972. i 1981. Osnovao
je 1989. Hrvatsku demokratsku zajednicu s kojom 1990. pobjeđuje na prvim
demokratskim izborima te postaje hrvatski predsjednik. Vodio je proces
osamostaljenja Hrvatske i obrane u Domovinskom ratu. Za redovitog člana HAZU
izabran je 1992. Umro je u Zagrebu 10. prosinca 1999.

12. svibnja

12. svibnja 1879. u Kastvu se rodio hrvatski književnik i publicist akademik
Milan Marjanović. Studirao je u Pragu na trgovačkoj akademiji te radio kao
novinar i urednik u Karlovcu, Dubrovniku, Rijeci, Splitu i Beogradu. Pokrenuo je
i uređivao desetak književnih časopisa i političkih listova. Jedan je od
najistaknutijih pripadnika modernističkoga pokreta i uz Matoša vodeći književni
kritičar hrvatske moderne. Pisao je članke, studije i polemike te pjesme,
novele, romane i drame. Bio je i autor 22 dokumentarna filma Škole narodnog
zdravlja. Redoviti član JAZU bio je od 1951., a od 1952. bio je predsjednik
Jadranskog instituta. Umro je u Zagrebu 21. prosinca 1955.

13. SVIBNJA

13. svibnja 2005., u Krapinskim Toplicama je umro akademik Miroslav Šutej,
hrvatski slikar i grafičar. Rodio se u Dugoj Resi 29. travnja 1936. Diplomirao
je 1961. na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu kod Marijana Detonija i bio
suradnik Majstorske radionice Krste Hegedušić. Bio je profesor na Akademiji od
1978. Za redovitog člana HAZU izabran je 1997. Djela mu se odlikuju čistoćom
koncepcije, maštovitošću kompozicije i visokom tehničkom kakvoćom pa se smatra
da je ostvario najosebujniji opus u suvremenoj hrvatskoj umjetnosti. Formirao je
svoj izraz u okviru op-arta (Bombardiranje očnoga živca, 1962.). Dizajnirao je
grb Republike Hrvatske (1990.) i novčanice kune (1993.).

11. SVIBNJA

11. svibnja 2018., u Zagrebu je umro akademik Zlatko Bourek, hrvatski slikar,
redatelj, crtač, scenograf i kostimograf. Rodio se u Požegi 4. rujna 1929.
Diplomirao je kiparstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 1955. Kao
kipar bio je prepoznatljiv po figurativnim kompozicijama s elementima groteske,
ironije i humora stvarajući originalnu verziju fantastičnog realizma. Bavio se i
crtanim filmom kao scenograf i redatelj. Bio je scenograf svjetski poznate
serije animiranih filmova Profesor Baltazar u kojoj je, po uzoru na Rijeku,
likovno osmislio mjesto radnje Baltazar-grad. Osim u Hrvatskoj, kao scenograf i
kostimograf djelovao je i u uglednim kazalištima u Njemačkoj. Redoviti član HAZU
postao je 2010., a od 2002. bio je član suradnik.

10. SVIBNJA

10. svibnja 1979. u Zagrebu je umro akademik Antun Augustinčić, hrvatski kipar.
Diplomirao je na ALU u Zagrebu kod Ivana Meštrovića 1924. Jedan je od
utemeljitelja likovne skupine Zemlja 1929. Od 1943. do 1945. sudjelovao je u
antifašističkoj borbi, od 1946. živio je u Zagrebu gdje je od 1949. na ALU vodio
majstorsku radionicu za kiparstvo, a te iste godine postao je član JAZU.
Njegovi radovi: konjanička figura Józefa Piłsudskog (1937., Katowice 1990.),
Spomenik maršalu Titu (1948., Kumrovec); konjanička figura Mir pred zgradom UN-a
(1954., New York) i Spomenik Seljačkoj buni i Matiji Gupcu u Gornjoj Stubici
(1973.), čine ga jednim od najvažnijih predstavnika hrvatskog psihološkog
portretnog kiparstva.

9. svibnja

9. svibnja 1927. u Bochumu se rodio njemački kemičar Manfred Eigen, dobitnik
Nobelove nagrade za kemiju 1967. Završio je studij fizike i kemije u Göttingenu,
od 1953. radio je u Institutu za fizikalnu kemiju Max Planck u Göttingenu kojem
je bio ravnatelj od 1964., a od 1971. bio je na čelu Instituta za biofizikalnu
kemiju Max Planck. Istraživao je regulacijske mehanizme enzimskih reakcija i
uveo relaksacijske tehnike za istraživanje brzih kemijskih reakcija izazvanih
kratkim energetskim udarima. Bio je jedan od organizatora Apela za mir u
Hrvatskoj koji su 1991. potpisala 124 dobitnika Nobelove nagrade. Umro je u
Göttingenu 6. veljače 2019. Za dopisnog člana HAZU izabran je 1992.

8. svibnja

7. svibnja

6. svibnja

6. svibnja 1922. u Zagrebu je umro hrvatski fizičar Vinko Dvořák. Rodio se 21.
siječnja 1848. u Dušejovu u Češkoj. Diplomirao je fiziku i matematiku u Pragu
1871., a 1875. dolazi u Zagreb kao prvi redoviti profesor fizike na Sveučilištu
u Zagrebu. Istaknuo se istraživanjima u području akustike, optike,
hidrodinamike, elektrike te povijesti fizike, a napravio je i prve rendgenske
snimke u Hrvatskoj. Njemu u spomen u fizici postoje pojmovi Dvořákove rotacijske
sprave, Dvořákovo kolo, Dvořákov zvukomjer i Dvořákova stereokinetska pojava. Od
1881. do 1883. bio dekan Filozofskog fakulteta, a od 1883. do 1884. i rektor
Sveučilišta. Za dopisnog člana JAZU izabran je 1883., a za pravog člana 1887.

4. svibnja

4. svibnja 1921. u Velikoj Pisanici kraj Bjelovara rodio se akademik Edo Murtić,
jedan od najkreativnijih autora suvremenog hrvatskog slikarstva. U Zagrebu je
završio Obrtnu školu te pohađao Likovnu akademiju. Isprva je slikao portrete,
interijere i mrtve prirode u duhu kolorističkog intimizma i realizma, a nakon
boravka u SAD-u i Kanadi prihvatio je apstraktni ekspresionizam. Grafikama i
crtežima ilustrirao je književna djela te radio velike zidne dekoracije,
mozaike, tapiserije, emajle, keramiku, plakate i scenografiju. Ostvario je 150
samostalnih i oko 300 skupnih izložbi na svim kontinentima. Bio je redoviti član
HAZU od 1997. i voditelj Kabineta grafike. Umro je u Zagrebu 2. siječnja 2005.

3. svibnja

3. svibnja 1925. u Zagrebu se rodio akademik Vladimir Devidé, hrvatski
matematičar, japanolog i književnik. Diplomirao je 1951. na Građevinskom odsjeku
Tehničkog fakulteta u Zagrebu te radio kao profesor na Katedri za matematiku
najprije na Elektrotehničkom fakultetu, a zatim Strojarsko-brodograđevnom
fakultetu. Bavio se ponajviše matematičkom logikom, teorijom skupova,
apstraktnom algebrom. Autor je i više djela za popularizaciju matematike.
Stručno se usavršavao u Japanu i bio veliki promotor japanske kulture u
Hrvatskoj i autor haiku pjesama. Redoviti član HAZU bio je od 1990., a od 1973.
bio je izvanredni član. Umro je u Zagrebu 22. kolovoza 2010.

1. svibnja

1. svibnja 1819. u Staroj Rači kraj Bjelovara rodio se hrvatski književnik Ivan
Trnski. Bio je jedan od najistaknutijih sudionika hrvatskoga narodnoga preporoda
i tijekom 75 godina književnog djelovanja ostao je uglavnom vjeran početnoj
preporodno-romantičarskoj orijentaciji. U njegovu lirskom opusu prevladavaju
romantičarski intonirane ljubavne i rodoljubne pjesme, prigodnice te religiozna
lirika, a pisao je i epsku poeziju, pripovijesti i putopise te prevodio je
engleskog, njemačkog, ruskog, češkog i poljskog jezika. Od 1901. do smrti 30.
lipnja 1910. bio je prvi predsjednik Društva hrvatskih književnika. Od 1899. bio
je počasni član JAZU.

30. travnja

30. travnja 2015. u Zagrebu je umro akademik Vladimir Ibler, istaknuti stručnjak
za međunarodno pravo. Rodio se u Zagrebu 25. lipnja 1913. Studirao je pravo u
Beogradu i Zagrebu, gdje je diplomirao 1937., a 1938. i doktorirao. Sveučilišnu
karijeru počeo je 1947. na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu gdje je
predavao do 1983. Za člana suradnika Akademije izabran je 1977., 1986. postao je
izvanredni, a 1991. redoviti član HAZU. Dao je izniman doprinos na području
međunarodnog javnog prava i međunarodnih odnosa te bio jedan od kreatora
suvremenog međunarodnog prava mora.

29. travnja

27. TRAVNJA

27. travnja 1882. u Zagrebu je umro hrvatski prirodoslovac i liječnik Josip
Kalasancije Schlosser. Rođen je u Jindřichovu u Češkoj 25. siječnja 1808.
Završio je studij medicine u Beču, a u Hrvatsku je došao 1836. kao privatni
liječnik. Zatim je službovao kao kupališni liječnik u Varaždinskim Toplicama
(1838.–1844.), kao županijski liječnik u Križevcima (1844.–1854.¸te od
1861.–1864.) i Zagrebu (1854.–1861.) a od 1864. do smrti 1882. kao praliječnik
Trojedne kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije. Zaslužan je za
unapređivanje onodobnoga javnog zdravstva, a poznat je po istraživanjima
biljnoga i životinjskoga svijeta Hrvatske pa se smatra osnivačem znanstvene
botanike u Hrvatskoj. Schlosser je 1866. bio među prvim izabranim članovima JAZU
i prvi predstojnik Matematičko-prirodoslovnoga razreda.

25. TRAVNJA

25. travnja 1927. u Senju je rođen hrvatski jezikoslovac akademik Milan Moguš.
Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirao je 1953., a doktorirao 1962. tezom
Današnji senjski govor. Bio je asistent u Institutu za jezik (od 1953.), a
sveučilišnu karijeru započeo je 1956. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, od
1975. kao redoviti profesor. Od 1965. do umirovljenja 1992. bio je šef Katedre
za dijalektologiju i povijest hrvatskoga jezika, a od 1983. do 1992. predstojnik
Zavoda za lingvistiku Filozofskoga fakulteta. Godine 1977. izabran je za
izvanrednog, a 1986. za redovitog člana Akademije u kojoj je obavljao sve vodeće
dužnosti. Od 1991. do 1997. bio je glavni tajnik, od 1998. do 2003.
potpredsjednik, a od 2004. do 2010. predsjednik HAZU. Umro je u Zagrebu 19.
studenog 2017.

20. TRAVNJA

20. travnja 1816. u Sobotištu u Slovačkoj rođen je hrvatski jezikoslovac i
publicist Bogoslav Šulek. Studij teologije i prava završio je u Požunu, a u
Hrvatsku se doselio 1838., naučio hrvatski, pridružio hrvatskim preporoditeljima
te se potpuno uključio u javni život Hrvatske i dao golem doprinos razvoju
kulture, znanosti i gospodarstva. Objavio je više od 200 naslova najraznovrsnije
tematike i bio urednik vodećih novina i časopisa (Danice 1843.–1846., Novina
Horvatskih, Slavonskih i Dalmatinskih 1846.–1848., Slavenskog juga 1849.–1850.,
Pozora 1865.–1866.). Njegov politički spis Šta naměravaju Iliri (1844.)
programska je osnova Hrvatskog narodnog preporoda. Najznačajniji je po svom
doprinosu stvaranju hrvatskog znanstvenog i vojnog nazivlja, a stotine njegovih
riječi i danas se koriste u hrvatskom jeziku. (više…)

18. TRAVNJA

18. travnja 1874. u Ogulinu je rođena hrvatska književnica Ivana
Brlić-Mažuranić, prva žena koja je postala članica današnje Hrvatske akademije
znanosti i umjetnosti. Bila je kći pravnika Vladimira Mažuranića, predsjednika
Akademije od 1918. do 1921., te unuka pjesnika i bana Ivana Mažuranića. Živjela
je u zagrebu od 1878. do 1892., a nakon udaje za političara Vatroslava Brlića
preselila se u Slavonski Brod. Pisala je pjesme, pripovijetke, romane, basne i
bajke, eseje i članke te se bavila prevodilačkim i redaktorskim radom. Godine
1902. objavila je zbirku pripovijedaka i pjesama za djecu Valjani i nevaljani, a
1905. i knjigu Škola i praznici. Jedinu samostalnu pjesničku zbirku Slike
objavila je 1912., 1913. roman Čudnovate zgode šegrta Hlapića, a 1937. roman
Jaša Dalmatin, potkralj Gudžerata. (više…)

8. TRAVNJA

8. travnja 1915. rođen je akademik Ivan Supek (Zagreb, 1915. – Zagreb, 2007.),
fizičar, sveučilišni profesor, filozof, književnik i humanist, predsjednik HAZU
od 1991. do 1997. Svojim djelom i djelovanjem bio je jedan od najistaknutijih
znanstvenika i intelektualaca XX. stoljeća. Po postignuću doktorata iz fizike i
filozofije na Sveučilištu u Leipzigu (1940.) kod fizičara i nobelovca Wernera
Heisenberga, s kojim do 1943. radi na području kvantne teorije polja, Supek se
vratio u Zagreb, uspostavio Katedru teorijske fizike i vodio grupu studenata
koji fiziku podižu na europsku razinu. Vodio je izgradnju i osnovao Institut
Ruđer Bošković (1950.), te osam godina bio njegov direktor. Po izboru za rektora
(1969.), proveo je reformu Sveučilišta, i inicirao osnivanje međunarodnoga
Interuniverzitetskog centra u Dubrovniku (1972.). (više…)

2. TRAVNJA

2. travnja 1888., u Hvaru je rođen hrvatski povjesničar i arheolog Grga Novak.
Proučavao je povijest u širokom rasponu od starog do novog vijeka. Njegova
arheološka istraživanja na Hvaru u Grapčevoj i Markovoj špilji rezultirala su
otkrićem nove neolitičke Hvarske kulture na Jadranu. Proučavao je doba grčke
kulture na Jadranu i rimske vladavine u Dalmaciji te stari Istok, osobito
Egipat. Osobitu je pozornost posvetio povijesti dalmatinskih gradova i pojedinim
pitanjima iz njihove prošlosti. Proučavao je i razdoblje hrvatskog narodnog
preporoda u Dalmaciji te u nekoliko studija i monografija obradio istaknute
povijesne ličnosti. Bio je redoviti profesor povijesti starog vijeka na
Filozofskom fakultetu (više…)

1. TRAVNJA

1. travnja 1824. u Krašiću je rođen Josip Torbar, hrvatski prirodoslovac,
svećenik i političar. Od 1854. bio je profesor fizike i prirodopisa u
novootvorenoj Realnoj gimnaziji u Zagrebu, gdje je u dva navrata bio i
ravnatelj. Bavio se biologijom, geologijom, meteorologijom, poviješću i
popularizacijom znanosti. S Vatroslavom Jagićem i Franjom Račkim pokrenuo je
1864. časopis Književnik, preteču Rada JAZU, a bio je i urednik Katoličkog lista
(1854.) i Gospodarskog lista (1868.–1872.). Za zastupnika u Hrvatskom saboru
biran je 1861., 1865. i 1875. Bio je jedan od prvih 12 članova JAZU, izabran
1866., a zatim je bio Akademijin tajnik (1872. – 1874.), predstojnik
Matematičko-prirodoslovnoga razreda (1887. – 1889.) (više…)

31. OŽUJKA

31. ožujka 1943., u Zagrebu je umro hrvatski filolog Franjo Fancev. Rodio se u
Virju 24. rujna 1882. Studirao je slavistiku i romanistiku u Zagrebu i Beču,
gdje je 1907. i doktorirao. Od 1908. je bio knjižničar, a od 1919. do 1927.
ravnatelj Sveučilišne knjižnice u Zagrebu, koju je profilirao kao nacionalnu i
sveučilišnu ustanovu za duže razdoblje i organizirao na suvremenim načelima. Od
1926. bio je profesor starije hrvatske književnosti na Filozofskom fakultetu u
Zagrebu. Od 1937. do 1939. bio je predsjednik Društva hrvatskih književnika. Od
1925. bio je dopisni član Akademije, od 1929. izvanredni pravi član, a godine
1940. izabran je za redovitog člana. Od 1926. do 1943. bio je Akademijin
gospodarski tajnik.

26. OŽUJKA

26. ožujka 1900. u Mariboru je rođen hrvatski slikar Oton Postružnik. Školovao
se Parizu, a diplomirao 1927. na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu.
Crtanje studira kod prof. Maksimiljana Vanke, slikarstvo kod prof. Ljube Babića,
a grafiku kod Tomislava Krizmana. Bio je jedan od prvih studenata koje je Hinko
Juhn podučavao tehnici keramike. Kao umjetnik javio se ciklusom Groteske
(1925.–1927.) kojim najavljuje svoj snažan socijalni angažman, a bio je jedan od
idejnih začetnika i suosnivača udruženja umjetnika Zemlja. 1950. izabran je za
profesora na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, gdje djeluje sve do 1970.
godine. Za redovitog člana Akademije izabran je 1965. Nakon čestih boravaka u
Dalmaciji počeo je slikati krajolike žarkim i otvorenim bojama, a kasnije se
bavio i apstraktnim slikarstvom. Umro je u Zagrebu 21. siječnja 1978.

28. VELJAČE

28. veljače 1901., u Portlandu je rođen američki kemičar Linus Pauling, dobitnik
Nobelove nagrade za kemiju 1954. i Nobelove nagrade za mir 1962., počasni član
HAZU od 1994., a dopisni član od 1966. Znanstvenu karijeru započeo je
istraživanjem kristalnih struktura difrakcijom rendgenskih zraka. Nakon Drugog
svjetskog rata kao istaknuti znanstvenik započeo je kampanju protiv atomske
bombe i bio jedan od osnivača pokreta protiv pokusa s nuklearnim naoružanjem.
1991. godine potpisao je Apel nobelovaca za mir u Hrvatskoj. Umro je u Big Suru
u Kaliforniji 19. kolovoza 1994.

27. VELJAČE

27. veljače 2002., u Zagrebu je umro hrvatski kipar akademik Kosta Angeli
Radovani. Rodio se u Londonu 6. listopada 1916. Studirao je kiparstvo na
akademiji Brera u Milanu 1934.–1938. i povijest umjetnosti na Filozofskom
fakultetu u Zagrebu 1939. Modelirao je aktove, portrete i figuralne kompozicije,
bavio se medaljerstvom, spomeničkom plastikom, crtežom i grafikom. Napravio je
400 portreta i skoro isto toliko portretnih medalja, preko 800 malih figura
(sitna plastika ) i 20-tak “Dunja”. Ime “Dunja” je ideja odloženog voća koje
zrije, žensko tijelo shvaćao je kao počelo postojanja i fokus trajanja. Od 1992.
bio je redoviti član HAZU. Autor je rektorskog lanca Sveučilišta u Zagrebu s 14
srebrnih medalja na kojima su reljefni portreti četrnaestorice najvećih
mislilaca i znanstvenika hrvatske povijesti.

25. VELJAČE

25. veljače 1906., u Bad Honnefu u Njemačkoj rodio se akademik Boris
Papandopulo, hrvatski skladatelj i dirigent. Po majci Maji Strozzi Pečić
pripadao je uglednoj kazališnoj i glazbenoj obitelji Strozzi. Pisao je za sva
glazbena područja: orkestralnu, koncertantnu i komornu glazbu (od toga 6
gudačkih kvarteta, Concerto da camera i dr.), solističke skladbe,
glazbeno-scenska djela i kantate, filmsku glazbu (npr. Bakonja fra Brne F.
Hanžekovića, 1951; Pustolov pred vratima Š. Šimatovića, 1961), sakralne skladbe
(Hrvatska misa u d molu, Muka gospodina našega Isukrsta, Osorski requiem i dr.)
te skladbe za glas ili zbor (Ljubavne pjesme, Svatovske, Dodolice i dr.). Njegov
opus pripada u sam vrh hrvatske umjetničke glazbe 20. stoljeća. Za redovitog
člana JAZU izabran je 1965. Umro je u Zagrebu 16. listopada 1991.

0
događanja u 2021.
0
redovita člana
0
godina od osnivanja
0
objavljena naslova

PRIJAVITE SE NA NAŠ OBAVJESNIK/NEWSLETTER!

Budite u toku s našim događanjima i primajte više informacija o nama i našim
aktivnostima.

Vaše ime Vaš email Pročitao/la sam i slažem se sa pravilima privatnosti
Leave this field empty if you're human:

Hrvatska Akademija znanosti i umjetnosti
Trg Nikole Šubića Zrinskog 11
10000 Zagreb

Centrala: +385 (0)1 48 95 111
Faks: +385 (0)1 48 19 979
E-mail: kabpred@hazu.hr

OIB 61989185242
IBAN ŽIRO RAČUNA: DRŽAVNI PRORAČUN
HR1210010051863000160

KORISNI LINKOVI

* Javna nabava
* Znanstvene i umjetničke
sastavnice HAZU
* Razredi
* Kontakt
* Adresar
* Pravo na pristup informacijama
* Pristupačnost
* Politika kolačića

KORISNI LINKOVI

* Kalendar događanja
* Glasnik HAZU
* Izložbe
* DIZBI
* Zaklada HAZU
* Pretraga

WEBMAIL LOGIN

PRATITE NAS

Facebook-f

Dizajn i programiranje: Prospekt d.o.o.

Ova web stranica koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva i
funkcionalnosti. Nastavkom korištenja naše web stranice pristajete na upotrebu
kolačića. Više od politici zaštite osobnih podataka pročitajte ovdje.
Više o politici kolačićaPRIHVAĆAM
Manage consent
Zatvori

PRIVACY OVERVIEW

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through
the website. Out of these, the cookies that are categorized as necessary are
stored on your browser as they are essential for the working of basic
functionalities of the ...

Spremi i prihvati

www.info.hazu.hr Open in urlscan Pro 31.147.205.230 Public Scan

Form analysis 1 forms found in the DOM

POST

Text Content

www.info.hazu.hr Open in urlscan Pro
31.147.205.230 Public Scan

Form analysis
1 forms found in the DOM